Connect with us

Svijet

NIJE ISPOŠTOVAO DOGOVOR? Dan nakon dogovora Putina i Trampa, Ukrajina gori!

Rusija i Ukrajina su se rano jutros međusobno optužile za vazdušne napade koji su prouzrokovali požare i oštetili infrastrukturu svega nekoliko sati nakon što je predsjednik Vladimir Putin pristao na ograničeno primirje u ratu protiv Ukrajine.

Putin i američki predsjednik Donald Tramp dogovorili su juče ograničeni 30-dnevni prekid vatre protiv ciljeva ukrajinske energetske infrastrukture, dok će pregovori o širem mirovnom planu početi “odmah”, saopštila je Bijela kuća.

Putin je, objavio je Kremlj nakon dugog telefonskog razgovora između dvojice čelnika, naredio ruskoj vojsci da prestane da napada energetska postrojenja. No Putin nije prihvatio širi američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre koji je Tramp vidio kao prvi korak prema trajnom mirovnom sporazumu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je pristao na potpuno 30-dnevno primirje, rekao je nakon telefonskog razgovora između Putina i Trampa da će podržati ograničeno primirje, ali pozvao je svijet da blokira bilo kakve pokušaje Moskve da produži rat.

Nekoliko sati kasnije, obje strane su zabilježile napade na svoju teritoriju.

“Rusija napada civilnu infrastrukturu i ljude, u ovom trenutku”, rekao je Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsednika, preko noći na komunikacijskoj platformi Telegram.

Više ukrajinskih izvora objavilo je da je Rusija nedugo nakon razgovora Tramp-Putin napala energetsku infrastrukturu u gradu Slovjansku, koji je ostao bez struje.

Regionalne vlasti u Sumskoj oblasti na sjeveroistoku Ukrajine su rekle da su ruski napadi bespilotnim letelicama oštetile dvije bolnice, pri čemu niko nije povrijeđen, no pacijenti i radnici bolnice su morali da budu evakuisani.

Šezdesetogodišnji muškarac je povrijeđen, a nekoliko kuća je oštećeno u ruskom napadu dronova na područje oko ukrajinskog glavnog grada Kijeva, rekao je guverner regije Mikola Kalašnik rano u sredu.

Zelenski je rekao da je Rusija lansirala više od 40 bespilotnih letjelica na Ukrajinu u satima nakon poziva između Trampa i Putina.

Rusi tvrde da su Ukrajinci napali skladište nafte dronom

U napadu ukrajinskih dronova na Krasnodarskoj teritoriji Rusije, izbio je požar na skladištu nafte, saopštio je regionalni operativni štab.

“Površina požara je 20 kvadratnih metara. Oštećen je cjevovod između rezervoara. Aktiviran je automatski sistem za gašenje i hlađenje požara. Požaru je dodeljen 4. rang složenosti, 105 ljudi i 45 jedinica tehnike je angažovano, na licu mjesta rade specijalne i hitne službe”, izveijstio je ruski operativni štab na Telegramu.

U napadu nije bilo žrtava, a 30 ljudi na dužnosti je evakuisano, rad fabrike je obustavljen, prema izveštaju štaba prenosi Interfaks.

Ruska vojska je tokom noći oborila 57 bespilotnih letjelica Oružanih snaga Ukrajine iznad Orelske, Tulske, Brjanske, Kurske oblasti, kao i iznad voda Azovskog mora, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Ruska agencija: Suspendovani letovi

Ruska agencija za civilno vazduhoplovstvo Rosavijacija je rekla da je suspendovala letove iz vazdušnih luka Kazan, Nižnji Novgorod i Nižnjekamsk, koji su stotinama kilometara istočno od Moskve, kako bi se “osigurala sigurnost vazdušnog saobraćaja”, piše Index.

Agencija nije navela razlog suspenzije, no u pravilu suspenduje letove kada postoje izvještaji o napadima bespilotnim letjelicama.

Svijet

TRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da utvrde postoji li moguće rješenje za Ukrajinu.

– Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo postići rješenje. To je teška situacija – rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.

Mediji navode da su ruskoj strani prisustvovali pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF-a, specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

Na američkoj strani pored Vitkofa učestvuje i Džared Kušner, zet predsjednika Trampa.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno