Connect with us

Politika

„VIADUCT“ DNEVNO „ZARAĐUJE“ 19.000 KM: Staša Košarac do sada Srpsku koštao više od 4 miliona KM

Jedan glas „protiv“ Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine tokom 57. sjednice Savjeta ministara održane 31. jula prošle godine do sada nas je koštao više od 4 miliona KM.

Naime, odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH je obavezana da slovenačkoj firmi “Viaduct” isplati 110 miliona KM odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“, koje je u vlasništvu „Viaducta“ potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“. Na čelu Vlade RS u tom trenutku je bio Milorad Dodik.

Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić rekao je da je tužba stigla 2016. godine, kada je on bio pravobranilac BiH, i upozoravao da će ovaj slučaj biti izgubljen.

– Slovenci su bili zainteresovani da se plati milion evra i da povuku tužbu i to bi se završilo. Međutim, ni to nije Vlada odobrila, tada je vodila Željka Cvijanović – naglasio je Mandić.

Istakao je da je isključen iz tog postupka, a 2017. godine je sklopljen Ugovor između Savjeta ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom i Vlade Republike Srpske koju je u tom trenutku vodila Željka Cvijanović po kojem Republika Srpska preuzima obaveze plaćanja.

Konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH obavezana da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. BiH je taj spor izgubila još 2022. godine, a odluka je pravosnažna.

– Na dan našeg prvog obraćanja Savjeta ministara BiH 8. maja 2024. godine, potraživanje je iznosilo 52.858.813,59 evra, gotovo za 3 milona evra manje u odnosu na 1. mart ove godine – rekao je pravni zastupnik slovenačkog preduzeća „Viaduct“ Predrag Baroš.

Prema njegovim riječima, prošle godine Savjet ministara je razmatrao prijedlog Pravobranilaštva za rješenje ovog pitanja 31. jula 2024. godine, kada je u prvom krugu glasanja bilo 6 glasova „za“ i jedan „protiv“. Protiv je glasao ministar Staša Košarac.

U drugom krugu glasanja protiv su bili ministri iz reda srpskog naroda Staša Košarac, Srđan Amidžić, Nenad Nešić, te i Ognjen Janjić, kao zamjenik ministra Edina Forte.

– Ovaj prijedlog je bio u potpunosti korektan i racionalno je predložen rok od 15 dana za postupanje Vlade Republike Srpske, iz razloga što je Vlada Republike Srpske zaključila sa Savjetom ministara sporazum iz 2017. godine, o kojem se puno pisalo, a u slučaju nepostupanja da se zaduži Ministarstvo finansija i trezora BiH za plaćanje presude, a sve u cilju izbjegavanja nastupanja daljnjih štetnih posljedica – rekao je Baroš.

Na dan održavanja 57. sjednice Savjeta ministara, kada nije usvojen Prijedlog Pravobranilaštva BiH, potraživanje je iznosilo 53.629.943,31 evra, oko 2.225.000 evra manje u odnosu na 1. mart.

Osim toga od 18. aprila 2022. godine dug je sa 46,6 miliona evra povećan na 55,8 miliona koliko je iznosio 1. marta.

On je pojasnio da trenutno Savjet ministara očekuje stav i prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH koji treba da dostave u roku od 15 dana od 27. marta.

– U cilju postizanja sporazuma svoje potraživanje smo stopirali na datum 1. mart, ali pod uslovom da sporazum bude zaključen do 31. marta. Sporazum nije zaključen, tako da postoji dalja mogućnost da se kamata obračunava, sve zavisi od prijedloga Ministarstva finansija. Ukoliko bi to bio neki korektan prijedlog sa kratkim rokovima postupanja, niko ne bi gledao da li je to potraživanje zaključno sa 1. martom, ukoliko se to izmiri na adekvatan način u prihvatljivim rokovima – rekao je Baroš.

Naglasio je ukoliko budu dostavili prijedlog izmirenja koji nije prihatljiv kamata i dalje svakodnevno teče.

Prema riječima Baroša dnevna kamata je 9.570 evra (oko 18.600 KM) dok ne bude izmiren dug.

– Godišnja kamata koja se obračunava u predmetu je iznad 20 odsto, ona po presudi inicijalno iznosi 7,1 odsto ali složeni način obračuna, što znači da se kamata dodaje na glavnicu na koju se opet obračunava kamata i tako u krug. S obzirom na iznos glavnice koji je dosuđen Presudom i iznos godišnje kamate od oko 7.000.000 KM, evidentno je da kamata na godišnjem nivou prelazi 20 odsto – istakao je Baroš.

Staša Košarac i Srđan Amidžić nisu se javljali na naše telefonske pozive.

Politika

DODIK IMA NOVU IDEJU! ” U studentskom kampusu izgraditi vrtić i crkvu?!”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da će 3,5 miliona KM iz budžeta Kabineta predsjednika biti izdvojeno za izgradnju vrtića u okviru kampusa banjalučkog Univerziteta.

“To nije limit sredstava, jer ovaj vrtić mora biti vrtić budućnosti sa najsavremenijom opremom i neophodnom logistikom u smislu digitalizacije i ostalog”, rekao je Dodik novinarima na Fakultetu političkih nauka, gdje je prisustvovao predstavljanju ključnih informacija o aktuelnom upisu na prvu godinu prvog ciklusa srtudija i o investicijama.

On je naveo da insistira na tome da u okviru kampusa bude izgrađena i crkva kao spomenik poginulim studentima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

“Uredićemo i saobraćajnice ovdje, izgradićemo tehnološki centar. Uložićemo više od 150 miliona KM u novi Medicinski fakultet, Medicinsku školu, centar za istraživanja i to će biti savremeni kompleks na Paprikovcu koji će povezati srednje i visoko medicinsko obrazovanje sa Univerzitetskim-kliničkim centrom Srpske”, istakao je Dodik.

On je rekao da se pokazalo da u oblasti zdravstva privatni sektor pokriva samo ono što je profitabilno, ali da javni sektor mora imati sve pokriveno.

Dodik je ukazao da je ovogodišnji veći upis studenata na banjalučki Univerzitet rezultat ne samo aktuelnih trendova, već i besplatnog školovanja i boravka u studentskim domovima sa cijenom od tri KM za tri obroka.

“Studenti trebaju da redovno studiraju i da polažu godine redovno da bi koristili ove benefite”, poručio je Dodik.

On je dodao da je ranijih godina nedostajalo kadra na fakultetima, a da se danas Univerzitet u Banjaluci može ponositi kadrom koji može biti konkurentan i u regionu.

“Uradićemo sve da pojačamo standard naših profesora i studenata. Prije mjesec dana povećali smo plate profesorima i vjerujem da ćemo početkom iduće godine biti u prilici da povećamo plate prosvjetnim i radnicima u javnom sektoru”, istakao je Dodik i izrazio uvjerenje da će to omogućiti nastavak rasta domaćeg proizvoda.

On je ukazao da su univerziteti najisturenija institucija prema okruženju i da ga raduje svako pomjeranje rejtinga visokoškolskih ustanova u Srpskoj.

“Za studente koji u pauzi studiranja se opredijele da negdje rade po ugovoru o djelu na mjesec ili dva, odlučio sam da preuzmemo plaćanje 14 odsto poreza i 18 odsto za penzioni fond”, rekao je Dodik.

On je dodao da Srpska ima pad poljoprivredne proizvodnje koju su desetkovali vremenski uslovi, ali vjeruje da će imati dovoljne količine pšenice, dok je voćarska proizvodnja gotovo uništena.

“I dalje ćemo biti sa poljoprivrednicima i očuvaćemo stočarsku i svaku drugu proizvodnju koju možemo”, naveo je Dodik.
Provjereno.info

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ U REKAVICAMA “Građani žele razvoj, ali skupštinska većina sve blokira”

Generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP) Nebojša Drinić boravio je danas u popodnevnim časovima u mjesnoj zajednici Rekavice 2, gdje je sa mještanima razgovarao o svakodnevnim problemima, razvojnim potencijalima, ali i blokadama koje, kako tvrdi, sprovodi skupštinska većina u Banjaluci.

– Danas sam poslijepodne proveo u MZ Rekavice 2. Sa dobrim mještanima ovog banjalučkog naselja razgovarao sam o njihovoj viziji razvoja, ali i o izazovima i problemima sa kojim se susrećemo u gradu. Mnogo je projekata, većih i manjih, koji su zbog neodgovornih pojedinaca iz skupštinske većine na čekanju. Opstruišu razvoj, ulaganja i održavanje postojeće infrastrukture. Takođe, namjerno guraju gradska preduzeća u ambis. Za to nemaju utemeljenje, osim u bezobrazluku i neodgovornosti prema povjerenju naroda – poručio je Drinić.


Ipak, kako naglašava, PDP u saradnji sa mještanima nastavlja da djeluje odgovorno i predano:

– Zajedničkim snagama sa neformalnom grupom mještana Rekavica 2 obnovićemo krov na školi, kako bi se zaustavilo dalje propadanje objekta. Pokrenućemo inicijativu na lokalnom nivou za izgradnju mostića preko rječice Rekavice, kako bi djeca bezbjedno stizala do škole. Pokrenućemo i inicijativu prema „Putevima Republike Srpske“ za postavljanje zaštitne mreže na stijenama pored puta, zbog čestih odrona u zimskom periodu – naveo je Drinić.

Dodaje da dobrobit građana mora biti prioritet svih nivoa vlasti, te da PDP ostaje uz građane i njihove potrebe, uprkos političkim opstrukcijama koje dolaze od onih koji, kako kaže, „misle samo na svoje džepove“.

Nastavi čitati

Politika

NIJE JOJ DOSTA! Ponovo se kandidovala! Obrenka Slijepčević hoće još jedan mandat!

Svi aktuelni članovi Komisije za utvrđivanje sukoba interesa RS i članovi Komisije za žalbe RS žele da zadrže ta pristojno plaćena mjesta i ponovo su se prijavili na konkurs za te pozicije.

Pred Komisijom za izbor i imenovanje Narodne skupštine RS juče su održani intervjui sa kandidatima. Na konkurs za člana Komisije za utvrđivanje sukoba interesa RS prijavili su se i aktuelna predsjednica Obrenka Slijepčević, kao i svi njeni članovi Granedina Dragojević, Sandra Vuković, Vojislav Marković, Gordan Jovanović, Slaviša Mrkaja i Munib Karić.

Pored njih, novi kandidati su Igor Vidović, Jelena Toromanović i Marijana Nešković, pri čemu treba napomenuti da su se Slaviša Mrkaja i Munib Karić prijavili i na konkurs za članove Komisije za žalbe koja je drugostepeni organ za odlučivanje po rješenjima Komisije za utvrđivanje sukoba interesa. ored njih dvojice na oba konkursa su se prijavili i Jelena Milanović Milekić, Branko Mudrinić, Budimir Petković, Rade Gojković i Mladena Mutić, te aktuelni članovi Komisije za žalbe Oliver Blagojević i Biljana Vasić, piše Capital.

Pored Blagojevića i Vasićeve za člana Komisije za žalbe prijavili su se njen aktuelni predsjednik Ranko Karapetrović i član Goran Raković. Treba napomenuti da je u ovoj komisiji bilo izmjena u odnosu na petočlani sastav izabran u maju 2021. godine. Naime, Marina Kremenović je 2022. godine postala notarka i podnijela je ostavku na članstvo u Komisiji, pa je umjesto nje izabrana Armi Buro. Međutim, ona je u međuvremenu preminula i komisija od tada radi u nepotpunom sastavu sa četiri člana.

Nastavi čitati

Aktuelno