Connect with us

Društvo

KUPILI DJECI MAGARCA, a onda ih je krenulo! SADA OD TOGA ODLIČNO ZARAĐUJU

Uzgoj magaraca i proizvodnja magarećeg mlijeka sve je prisutnija u Bosni i Hercegovini. Jedna takva, nazvana “Mini farmica” nalazi se podno planine Motajice.

Porodica Brusojević, Marina i Damjan, prošle godine su na imanju nadomak Srpca, na granici sa Derventom, podigli svoju malu farmu magaraca i koza.

“Prvo smo kupili jednog magarca, a kada smo vidjeli koliko djeci prija da se brinu o njemu, nabavili smo ih još. Sada imamo tri magarice, jednog magarca i troje mladih”, ističu Brusojevići, koji farmu podižu sa svojih troje djece.
Pored magaraca, na imanju je imaju i više od 20 koza. Pričaju nam kako je život na selu, oduvijek bio njihova želja, kako bi im djeca odrastala u prirodnom okruženju.

“Imali smo sreće da nam se ukazala prilika da kupimo jedno takvo imanje i krenemo u ovu našu priču. Posjedujemo imanje od 16 dunuma ograđenog zemljišta”, kažu iz ove vrijedne porodice, prenosi “Agroklub”.

Odnedavno je farma bogatija i za dvije kobile, dva pastuha, jedno ždrijebe i mulu. Marina ističe da su ona i suprug odrasli na selu, te im je to bio motiv da u takvom ambijentu odrastaju i njihovi mališani.
“Ideja nam je bila da svojoj djeci prenesemo važnost predanog rada i naučimo ih brizi o životinjama, da provode što više vremena u prirodi”, kaže Marina, koja vodi brigu o mališanima.

Suprug Damjan nakon posla priskače u pomoć na imanju.

“Želja nam je da što više vremena sa djecom provodimo na farmi i ne maštamo o životu u inostranstvu ili bilo gdje drugo. Ja radim, ali uspijevam da pronađem vremena da sa Marinom i djecom provodim vrijeme i na farmi”, kazao je Damjan, te dodao da uz ljubav i organizaciju sve se stiže.

“Kada si odlučan da radiš, možeš da imaš sve što poželiš”, rekla je Brusojvićeva, dok njen suprug dodaje da se uz dobru organizaciju i ljubav sve stižu.
U početku su magareće mlijeko koristili samo za svoje potrebe, ali sa povećanjem broja magarca, počeli su i sa prodajom. Sada je već dostupno u Derventi i Srpcu, ali i šire. Najviše ga, kažu nam, traže roditelji čija djeca imaju problema sa alergijama i česte upale pluća praćene kašljem.

“Prema istraživanjima i što smo čitali, magareće mlijeko po sastavu najsličnije je majčinom. Izvrsna je i najbolja zamjena za kravlje mlijeko. Pokazalo se da djeca koja su alergična na proteine iz kravljeg mlijeka jako dobro prihvaćaju magareće koje je ukusno, slatkasto, hranjivo i ne izaziva nikakve alergijske reakcije”, kažu naši domaćini koji sada imaju devet magaraca.

Magareće mlijeko jača i imunitet, a preporučena dnevna doza je 100 mililitara i nije ga potrebno kuvati.

Krema od magarećeg mlijeka
Pored mlijeka, s “Mini farmice” stiže i krema za kožu lice, koja se pravi od 100 odsto prirodnih proizvoda.

“Našim dugotrajnim radom dobili smo jedan kvalitetan proizvod, koji je već prepoznatljiv. Krema je dobra i kao lijek psorijazu, ekcem, atopijski dermatitis, otvorene ranu, suhu kožu i drugo”, pojašnjava Marina, dodavši kako je krema poznata po brojnim blagotvornim svojstvima za kožu kao što su intenzivna hidratacija, anti-age efekat, umiruje osjetljivu kožu, prirodni izvor vitamina i minerala, pomaže kod akni, prirodni učinak izbjeljivanja i drugo.

Plan je, kako je kazala, da farmu postepeno šire, a već u ponudi imaju sir, mlijeko i surutku od koza.
BL-PORTAL

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se izuzetno toplo vrijeme!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i veoma toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 34 stepena Celzijusova.

Ujutru i prije podne preovladavaće pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom dana biće vrlo toplo uz naoblačenje na jugu koje će se premještati ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Krajini i na sjeveru razvoj oblaka može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 20, na jugu i sjeveru do 22, a dnevna od 28 do 34 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

IZ GODINE U GODINU U MINUSU: Željeznice Republike Srpske traže veći budžetski iznos

Milion maraka predviđenih iz budžeta Republike Srpske za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje putničkog željezničkog saobraćaja u 2025. godini – daleko je od dovoljnog za nesmetano poslovanje “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS).

Ovo stoji u Planu poslovanja ŽRS za period 2025–2027. godine, u kojem se ističe da trenutna budžetska podrška nije dovoljna ni za redovno servisiranje osnovnih obaveza prema radnicima, fondovima i dobavljačima.U upravi preduzeća očekuju da će se kroz rebalans budžeta iznos pomoći povećati kako bi se omogućilo redovno funkcionisanje i realizacija planiranog obima prevoza, piše Glas Srpske.

Najveći dio fiksnih troškova otpada na zarade i lična primanja zaposlenih (42%) te na amortizaciju (17%). Samo za plate i naknade u ovoj godini planirano je 48 miliona KM, dok je za amortizaciju predviđeno dodatnih 19,36 miliona. Kamatni troškovi, uglavnom po osnovu inostranih kredita, iznose nešto više od tri miliona KM.

Preduzeće planira da 2025. godine preveze oko 80.000 putnika, uz simboličan godišnji rast od 1% u naredne dvije godine. Planovi se temelje na prethodnim rezultatima, promjenama u poslovnoj politici, konkurenciji drumskog saobraćaja, mobilnosti stanovništva i drugim relevantnim faktorima.

U sektoru teretnog saobraćaja planirano je povećanje obima prevoza sa 4.078.000 tona u 2025. na preko 4,15 miliona tona u 2027. godini, uz skroman rast u skladu s analizom tržišta i potražnjom korisnika usluga.

Gubici i dalje previsoki

Uprkos planiranim aktivnostima, ŽRS će i naredne tri godine poslovati u minusu:

Godina Projektovani gubitak (KM)

2025. 37.928.595
2026. 42.487.001
2027. 41.389.520

Nova organizacija i kapitalne investicije

Krajem prošle godine, ŽRS su imale 1.798 zaposlenih. Na osnovu zaključka Vlade RS iz novembra 2024, preduzeće se organizuje kao vertikalno integrisana struktura sa tri sektora: zajednički poslovi, infrastruktura i operacije (putnički i teretni saobraćaj), uz odvojene računovodstvene politike. U planu je i prilagođavanje ljudskih resursa ovoj novoj organizaciji.

Veliki izazov i dalje predstavljaju dotrajala infrastruktura i mobilna sredstva. U dokumentu se navodi da su planirana kapitalna ulaganja višestruko veća od trenutno dostupnih sredstava:

Godina Kapitalna ulaganja (KM)

2025. 389.240.000
2026. 753.970.000
2027. 561.480.000

U ŽRS ističu da su ulaganja od presudnog značaja za očuvanje i unapređenje funkcionalnosti pruga i voznih sredstava.

Nastavi čitati

Društvo

POSTIGNUT DOGOVOR: Arbitraža od 1,3 milijarde KM koja prijeti RiTE Ugljevik na pauzi do 31. jula

Elektrogospodarstvo Slovenije i nadležni u BiH postigli su dogovor kojim se predlaže Međunarodnom centru za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID), da se eventualni nastavak arbitraže koju je ova slovenačka kompanija pokrenula protiv BiH zbog neisplaćenih dugovanja od strane RiTE Ugljevik, ponovo odgodi do 31. jula ove godine.

Saopšteno je ovo iz RiTE Ugljevik, iz kojeg su dodali da su zajedno sa Slovencima poslali zahtjev prema Arbitražnom vijeću u Vašingtonu, te da neće komentarisati nikakve spekulacije dok je ovaj postupak u toku.

“Uprava ostaje pri stavu da neće davati dodatne izjave dok se zvanična procedura ne okonča, nakon čega će javnost o svemu biti blagovremeno informisana”, rečeno je iz RiTE.

Podsjetimo, 31. maja ove godine, istekao je period mirovanja za arbitražu koju je prije nekoliko godina pokrenulo Elektrogospodarstvo Slovenije protiv BiH, a zbog neisplaćenih 67 miliona evra zateznih kamada za neisporučenu struju od strane RiTE Ugljevik.

Zbog tih oko 130 miliona KM, slovenačka kompanija otišla je do Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID), gdje je pokrenula tužbu vrijednu čak 695.175.000 evra, odnosno oko više od 1,3 milijarde KM.

Međutim, ovaj arbitražni spor bio je zamrznut jer je u vrijeme njegovog pokretanja, Elektrogospodarstvo Slovenije protiv RiTE Ugljevik već vodila arbitražu u Beogradu.

O ovoj temi, “Nezavisne novine” pisale su prije nekoliko dana.

Nastavi čitati

Aktuelno