Zbog izgradnje auto-puta Banjaluka – Mliništa prema trenutnom planu biće potrebno srušiti 123 objekta, a tokom javnog uvida u dva dokumenta vezana za ovaj auto-put, odnosno dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, pristiglo je 50 primjedaba.

Naime, od 16. februara do 2. marta trajao je javni uvid u Nacrt plana parcelacije za auto-put Banjaluka Mliništa, za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, te u Nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za plan parcelacije.

Kako su za Nezavisne novine potvrdili iz Instituta za građevinarstvo IG Banjaluka, koji su nosioci izrade plana i izvještaja, za teritoriju grada Banjaluka je dobijeno 38 primjedaba, dok je za teritoriju opštine Mrkonjić Grad zaprimljeno 12 primjedaba.

Osim toga, kako dodaju, od nadležnih institucija dobijeno je 16 mišljenja, odnosno smjernica za dalji rad.

Koje su primjedbe građana?

– Najčešće primjedbe odnose se na pitanja eksproprijacije, odnosno zahtjeve za potpunu eksproprijaciju parcela. Značajan broj primjedaba odnosi se i na zahtjeve za korekciju trase u cilju izbjegavanja pojedinačnih privatnih parcela i objekata. Takođe, dio primjedaba odnosi se na pristup parcelama, lokalnu saobraćajnu mrežu i pojedine elemente infrastrukture. U manjem broju slučajeva, primjedbe se odnose na evidentiranje grobalja, kao i na proširenje obuhvata plana – dodaju oni.

Kako dodaju, ovakve primjedbe su uobičajene u postupcima izrade planske dokumentacije i predstavljaju dio procesa usklađivanja različitih interesa na prostoru.

– Predložena rješenja zasnivaju se na stručnim analizama i važećim tehničkim uslovima, a sve dostavljene primjedbe su evidentirane i razmotrene u skladu sa procedurom. Opravdane primjedbe će, u mjeri u kojoj je to moguće, biti uzete u obzir prilikom izrade konačnog rješenja plana – naveli su iz Instituta za građevinarstvo IG Banjaluka.

Planirano uklanjanje 123 objekta

Planom parcelacije predviđeno je i prethodno pomenuto uklanjanje objekata koji se nalaze na planiranoj trasi auto-puta ili na trasi regulacije lokalne putne mreže.

– Ukupno je planirano uklanjanje 123 objekta, od čega 56 individualnih stambenih objekata (spratnosti od P do P+1+M), zatim dva poslovna objekta, dok su ostalo pomoćni objekti prizemne spratnosti, njih 65 – ističu.

Iz IG Banjaluka objašnjavaju da zona eksproprijacije obuhvata širi prostor od same trase te uključuje i parcele na kojima ne mora nužno doći do uklanjanja objekata.

– Precizan broj objekata i parcela u obuhvatu eksproprijacije biće definisan u narednim fazama postupka, u skladu sa pojedinačnim rješenjima i postupkom eksproprijacije – dodaju oni.

Kako podsjećaju, izradi predmetnog plana parcelacije prethodile su aktivnosti na donošenju prostornoplanske dokumentacije višeg reda, kao što su Prostorni plan Republike Srpske, Prostorni plan grada Banjaluka i Prostorni plan opštine Mrkonjić Grad.

Izgradnja auto-puta Glamočani – Banjaluka – Mliništa jedna je od tačaka dnevnog reda sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Tako će se 19. maja pred narodnim poslanicima naći Zakon o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad i auto-puta Glamočani – Banjaluka – Mliništa.

Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini 14 kvartala zaredom nema rasta ili je on negativan.

Navodi se ovo u ekonomskom kvartalnom izvještaju Evropske komisije, u kojem stoji da industrijski sektor, koji čini 17 odsto ukupne proizvodnje u BiH, nastavlja da pada.

Obuhvaćene sve zemlje zapadnog Balkana
“To je za 4,2 odsto pad u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine. Ovo je sada 14 kvartal zaredom u kojem nema rasta ili je on negativan u ovom sektoru”, stoji u izvještaju u kojem su obuhvaćene sve zemlje zapadnog Balkana i Turska.

Dodaje se da je u zadnjem kvartalu prošle godine realni BDP porastao za 2,1 odsto, što je nešto slabije nego u trećem kvartalu.

“U sezonski prilagođenim uslovima, realni BDP je porastao za 0,6% u odnosu na prethodni kvartal, slično povećanju od 0,5% u trećem kvartalu. Na strani proizvodnje, glavni pokretači međugodišnjeg rasta u četvrtom kvartalu bili su trgovina i javni sektor (administracija, zdravstvo, obrazovanje)”, stoji u ovom izvještaju.

Poslodavci upozoravali
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da poslodavci upozoravaju da će doći do ovakvog stanja još od 2020. godine.

“Ovdje se poklopilo više faktora koji su negativno uticali na zaista kompletnu industrijsku proizvodnju. Prva je pogođena prerađivačka industrija. Od 2020. godine smo imali četiri velike krize. Prvo kovid krizu, pa energetsku, pa zatim inflatornu krizu koja je pogodila cijelu Evropu, a nakon toga ratnu krizu koja je usporila lance snabdijevanja te započela ponovo energetsku krizu koja trenutno traje. U ovoj situaciji se pojavljivala visoka inflacija te smo ukazivali na to, ako rast plata sustiže inflaciju, a ona bude iznad rasta produktivnosti, da ćemo postati nekonkurentniji i da će industrija biti u velikim problemima”, objašnjava Škrebić.

Podizanje primanja
Prema njegovim riječima, vlasti u cijeloj BiH su se odlučile da se pokušaju izboriti sa inflacijom podizanjem svih primanja.

“Mi nismo bili protiv podizanja plata, moram ovo naglasiti. Samo se nismo slagali u tome na koji način se mora pričati o tom podizanju primanja. Sada smo došli u situaciju da smo sve nekonkurentniji, te je zbog toga opala produktivnost. I ovo nije samo naš problem, to je problem cijele Evrope, a mi smo u velikoj mjeri oslonjeni na njih. Rasli su troškovi zbog inflacije i podizanja plata, ali opet ne bi bilo korektno da nije došlo do povećanja plata, jer su ljudi bili u teškoj poziciji zbog inflacije. Međutim, treba da radimo na više frontova da bi industrijska proizvodnja bila uspješnija. Ovo nije ništa novo, to je ekonomska zakonitost. U uslovima kada troškovi rastu, pada konkurentnost preduzeća, te se smanjuje privredna aktivnost, prvenstveno izvoznih preduzeća i smanjuje se broj zaposlenih. Samo za godinu industrijska proizvodnja je pala za 9,3 odsto. Ove problem možemo riješiti kroz podizanje produktivnosti i privlačenje investicija. Veoma bitno je i podsticati domaće investicije, jer to su ljudi koji ostaju ovdje, a i novac ostaje”, naglasio je Škrebić.

Šta je uzrok?
Ekonomista Admir Čavalić kazao je za “Nezavisne novine” da je ovo potvrda kojoj svjedočimo iz redovnih izvještaja Agencije za statistiku BiH.

“Zašto je to tako? Pad potražnje iz Njemačke i recesija tamo. Takođe, tu su i strukturni problemi, nedostatak radne snage, problemi na tržištu rada, niz nekih loših ekonomskih politika u smislu da se pogoršava konkurentsko okruženje i sve navedeno nije blagonaklono prema industriji”, istakao je Čavalić.

Dugoročni trendovi pada industrijske proizvodnje
Dodao je da uz ovo imamo dugoročne trendove pada industrijske proizvodnje, pogotovo krizu u teškoj industriji, čiji se krak gasi, a vidjeli smo i primjere.

“Šta uraditi? Dobar početak je inicijativa poslovne zajednice ka reindustrijalizaciji, odnosno promišljanju mnogih ekonomskih industrijskih politika koje su fokusirane na radnika, na unapređenje radničkog standarda, materijalne ili nematerijalne kompenzacije za radnika, ekonomiju brige, korištenje poslovnih industrijskih zona, bolju saradnju sa jedinicama lokalnih samouprava i niz nekih strategija koji treba da prepoznaju i iniciraju nove industrije i unaprijede iste. Industrija je veoma važna, jer značajno doprinosi stvaranju nove vrijednosti”, zaključio je Čavalić.

Istraživanje o zabrani mobilnih telefona u školama otkriva da efekti na rezultate testova nisu značajni, ali se dobrobit učenika poboljšava

Pitanje zabrane mobilnih telefona u školama na snazi je nekoliko godina unazad i oko njega ne prestaju da se “lome koplja” i sukobljavaju mišljenja. Pojedine države su, u cilju zaštite najmlađih od štetnog uticaja, počele proces uvođenja starosnih granica za društvene mreže, dok su neke otišle korak dalje i pametne telefone zabranile u školama.

Ipak, nedavno objavljena studija pokazala je da ovo nije bilo dovoljno.

Njujork tajms piše da će Nacionalni biro za ekonomska istraživanja objaviti studiju u kojoj je zaključeno da zabrane mobilnih telefona imaju efekat “blizu nule” na rezultate testova.

Studija je analizirala podatke o lokaciji telefona iz više od 40.000 škola od 2019. do 2026. godine i pokazala je da je došlo do privremenog porasta disciplinskih incidenata i kratkoročnog pada dobrobiti učenika, što se pripisuje kratkoročnim poremećajima.

Međutim, studija je otkrila da se dobrobit učenika poboljšala u kasnijim godinama, a disciplinske mjere su dugoročno opale.

Uz mali ili nikakav uticaj na rezultate testova, istraživači su takođe rekli da je zabrana pokazala “malo dokaza o efektima na pohađanje škole, samoprocjenu pažnje u učionici ili percipirano nasilje na internetu”.

Studija je pojasnila da bi mogli postojati dugoročniji efekti koji još nisu uočeni, budući da su rezultati posmatrali samo ishode koji su se protezali najviše tri godine nakon usvajanja zabrane.

Druga studija iz Velike Britanije takođe je pokazala da zabrane mobilnih telefona nisu uticale na ukupno vrijeme provedeno pred ekranima, niti su imale veliki uticaj na dobrobit učenika.

Međutim, mnoge zemlje su usvojile zabrane pametnih telefona u svim školama, kao što je slučaj sa novim ograničenjem u Francuskoj koje je stupilo na snagu u septembru i ograničenjem u Južnoj Koreji za osnovne i srednje škole od 2026. godine.