Kalendarska jesen počinje u srijedu, 23. septembra, u ponoć, a prvi dani novog godišnjeg doba donose kratkotrajno zahlađenje, izjavila je Srni meteorolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Milica Đorđević.

“Prvog dana jeseni jutro će biti hladno i može biti slabog mraza na planinama u nekim predjelima, gdje se očekuje od četiri do devet ili 10 stepeni, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 17 do 23 stepena Celzijusova”, najavila je Đorđevićeva.

Ona je rekla da se i u četvrtak, 24. septembra, očekuje hladno jutro i slab mraz na planinama, dok će tokom dana biti malo toplije uz temperaturu vazduha do 27 stepeni Celzijusovih, ali će poslije podne i uveče doći do zahlađenja sa kišom, koje će se nastaviti i u petak, 25. septembra, ujutro.

“Petak bi trebalo da bude pravi jesenji dan uz hladnije i tmurno vrijeme, uz povremenu kišu i maksimalnu temperaturu vazduha od 13 do 20 stepeni Celzijusovih”, navela je Đorđevićeva.

Đorđevićeva je najavila da se od sljedećeg vikenda očekuje ponovni rast temperature, kao i ugodni i topli dani.

I dok se stanovnici zemlje bore za golo preživljavanje, političke elite zaokupljene su borbom za pozicije uoči izbora. Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja “Don” iz Prijedora ističe da domaće političke elite ne nude odgovor i rješenja.

Životni standard tek na trećini prosjeka Evropske unije, višegodišnji snažni inflacioni udari dodatno pojačani nakon američke intervencije na Bliskom istoku, neujednačenost rasta mjesečnih primanja s dinamikom porasta troškova života, uz generisanje sve većih financijskih obveza za većinu porodica u BiH te kontinuirano izbjegavanje politike da provede reforme s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta – razlozi su konstantnog rasta zaduženja građana BiH vidljivog kroz nenamjenske potrošačke kredite.

Brojka takvih kredita “opasno” se približava nevjerojatnih 11 milijardi maraka, te jasno progovara o niskom životnim standardu čije su posljedice posezanje za zaduživanjem za svake iole značajniju finansijsku obavezu, počevši od opremanja djece u školu, nabavke ogrjeva, redovnog servisiranja automobila, ulaganja u opremanje domova, dok o onim nepredviđenim nije ni potrebno trošiti riječi.

Život na kredit već duže vrijeme nije tek zgodna uzrečica primjenjiva na nekolicinu, ona postaje surova realnost s kojom se sve veći broj porodica u Bosni i Hercegovini suočava. Uvidom u posljednje podatke Centralne banke BiH vidljivo je da je na kraju jula ove godine iznos nenamjenskih potrošačkih kredita bio 10 milijardi i 858,6 miliona maraka, dok je samo godinu prije ta brojka iznosila 9 milijardi i 933 miliona KM.

Skok od gotovo milijardu maraka u samo godinu dana na ilustrativan način progovara o ekonomskoj realnosti Bosne i Hercegovine zarobljene u prošlosti i opterećene konstantnim perpetualnim političkim krizama bez početka i kraja.

Murisa Marić, izvrši direktor Udruženja “Don” iz Prijedora ističe da se prilikom konstatovanje ekonomske relanosti u BiH često voli posezati za izgovorom da je ona posljedica svjetskih kretanja. Međutim, upozorava da veći dio krivice  za ovo stanje snose domaće političke elite koje ne nude odgovor i rješenja.

Umjesto da prioritet djelovanja bude poboljšanje ekonomske slike i životnog standarda, politike u BiH uglavnom su usmjerene na održavanja stanja krize u kojemu je bilo kakav privredni napredak u startu onemogućen.

Od pretjerane zavisnosti od uvoza pa do srozavanja proizvodnje, BiH je zemlja u kojoj je teško govoriti o perspektivama, a jesen i zima koji su pred nama dodatno će opteretiti ionako krhku financijsku situaciju najvećeg broja porodica.

U vremenu kada je dizel na gotovo 4,00 KM, a potrošačka korpa odavno prelazi 3.000 maraka, građani su u izuzetno nezahvalnoj situaciji prilikom potrage za odgovorom na pitanje kako se suočiti s financijskim obvezama.

Marić navodi i neke od primjera u kojima će idući mjeseci donijeti nove finansijske obaveze, poput nabavke ogrjeva, ali i škole odnosno fakulteta, što će posebno osjetiti građani koji ne žive u gradu.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje svježije, vjetrovito i umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno uz slabu kišu i lokalne pljuskove.

Slaba kiša će ujutro i prije podne padati samo ponegdje na zapadu i sjeveru, a poslije podne nešto jača na istoku, dok će u Hercegovini biti pretežno sunčano, saopšteno je iz Republičkog hidrometeroološkog zavoda.

Duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar, a u Hercegovini jaka do olujna bura. Minimalna temperatura vazduha biće od sedam od 13, na jugu do 16, u višim predjelima od tri, a maksimalna od 15 do 21, na jugu oko 24, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih.