Politika
Kaženjen HDZ bog trgovine mjestima u biračkim odborima

Nekoliko dana prije održavanja općih izbora u Bosni i Hercegovini, Centralna izborna komisija BiH (CIK) prvi put je donijela odluku da kazni određene političke subjekte zbog kršenja zakona i trgovine mjestima u biračkim odborima.
U prethodnim izbornim ciklusima nevladine organizacije koje prate izborni proces uglavnom su prikupljale podatke na terenu, ali konkretnih kazni nije bilo jer lažno predstavljanje u biračkim odborima nije bilo prepoznato u zakonu.
4.000 KM kazne za kršenje zakona
Ova paradoksalna situacija u kojoj su političke stranke mogle da rade s biračkim odborima šta im je volja prepoznata je ove godine kada je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nametnuo odredbu u Izborni zakon kojom je precizno određeno kažnjavanje trgovine mjestima u biračkim odborima.
Političke stranke u BiH razradile su brojne načine vršenja malverzacija, od toga da se osnivaju fiktivne političke stranke i prijavljuju za izbore u mjestima u kojima ta stranka nema ni svog općinskog ili gradskog odbora, a samo da bi na taj način dobila mjesto u biračkom odboru i potom ga istrgovala sa većim političkim strankama.
Tako se znalo dešavati da pojedini kandidati u određenim sredinama ne dobiju nijedan glas što jasno sugeriše šta je bila intencija određenog političkog subjekta na izborima koji bi trebali predstavljati praznik demokratije.
Zbog navedenog je ranije bilo i prijedloga da se mjesta u biračkim odborima dodjeljuju isključivo parlamentarnim strankama, kako bi se izbjegla mogućnost da stranka koja je tek osnovana prije godinu dana i koju niko ne poznaje u određenoj sredini prodaje mjesto u biračkom odboru većoj stranci.
No, da su velike političke stranke dobro uhodane kada je riječ o kršenju zakona, pokazale su i ove godine kada su nas uvjerile da malverzacije mogu vršiti i bez učešća fiktivnih političkih subjekata u trgovini mjestima u biračkim odborima.
Naime, prvom kaznom izrečenom od CIK-a BiH obuhvaćene su stranke SDA i SNSD i u tom slučaju nisu koristile pomoć fiktivnih političkih subjekata.
Prijedlog Odluke u predmetu kršenja člana 7.3 stav (2) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političkog subjekta Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik i političkog subjekta Stranka demokratske akcije – SDA, bio je na dnevnom redu sjednice CIK-a održane 27. septembra u Sarajevu.
Radi se o informaciji nevladine organizacije Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” u kojoj se navodi da je Ademir Alibašić na izborima 2016. godine bio kandidat SDA, a da je izabran za predsjednika biračkog odbora SNSD-a.
“Utvrđeno je da je imenovani prihvatio dužnost člana biračkog odbora u ime SNSD-a, da je u tom momentu bio član SDA. Stekli su se uslovi da je riječ o trgovini biračkim mjestima na način da je SNSD, koji inače nema ni opštinske odbore u Jablanici, niti ima kandidate na bilo kojem nivou, ali se prijavio za člana biračkog odbora i dozvolio je kandidaturu u ime SDA, da bude i član biračkog odbora”, rečeno je na sjednici CIK-a.
Ovim činom je prekršen Izborni zakon BiH, čime se izriče i kazna od 4.000 KM za SDA, Alibašiću od 1.000 KM te zabrana angažovanja na biračkim mjestima na period od četiri godine, te se ukida rješenje o imenovanju odbora na ovom glasačkom mjestu.
SNSD je, zbog pogodovanja drugom političkom subjektu, kažnjen s 4.000 KM.
Dakle, ovo je jedna od dvije odluke CIK-a koje su do sada potvrđene i na Apelacionom odjelu Suda BiH.
U pomenutom predmetu Sud BiH je odbio žalbu i SNSD-a i SDA na odluku CIK-a da ih kazni.
Druga odluka CIK-a koja je do sada potvrđena na Sudu BiH je ona koja se tiče prijave podnesene protiv više stranaka.
Opet SNSD…
Centralna izborna komisija je 12. septembra zaprimila prijavu na odluku Općinske izborne komisije Stari Grad o imenovanju biračkih odbora, zbog zloupotrebe fiktivnog predstavljanja, jer su navedene osobe ustvari članovi stranke SNSD.
Tako je CIK BiH izrekao novčanu kaznu od 4.000 KM političkom subjektu Savez za demokratsku Srpsku, kaznu od 4.000 KM političkom subjektu KRUG, kaznu od 4.000 maraka Koaliciji HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP, HSPHB, HRAST, HDU i kaznu od 4.000 KM za SNSD, jer su zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkom odboru.
Na ovu odluku CIK-a, Sudu BiH su se žalili SNSD, KRUG, Savez za DS i Koalicija kupljena oko HDZ-a, ali je Sud BiH odbio žalbu kao neosnovanu i odluka CIK-a je postala pravosnažna.
Dakle, samo iz dvije odluke koje je do sada potvrdio Sud BiH vidi se sva uigranost političkih stranaka u BiH i načini na koje vrše malverzacije u izbornom procesu.
Kao što vidimo iz priloženog, kada je riječ o kršenju zakona, padaju u vodu sve priče kako pojedine stranke ne mogu jedna s drugom. Ustvari, vidi se da fantastično sarađuju kada je to na štetu građana i kada se radi o kršenju zakona.
Osim dvije odluke koje je do sada potvrdio Sud BiH još mnogo ih je u proceduri, a imamo i neke prijave koje je CIK proglasio neosnovanim.
Podnosioci prigovora su razni, od nevladnih organizacija do političkih stranaka koje prijavljuju druge stranke kada primijete da se desila trgovina mjestima u biračkim odborima.
Zabrana rada
Tako je Transparency International BiH prijavio političke subjekte HDZ BiH, Stranka za BiH, Narodna stranka radom za boljitak, DEMOS, BPS – Sefer Halilović i NK Slavko Sekulić zbog zloupotrebe prava na učešće u biračkom odboru u općinama Ključ, Glamoč, Tešanj i Doboj, jer su uočili da se neke osobe predstavljaju u ime drugih političkih stranaka.
CIK je izrekao kaznu od 4.000 KM za Koaliciju okupljenu oko HDZ-a BiH, te za Stranku za BiH, dok je za Jasmina Maličevića, člana biračkog odbora u Tešnju, izrečena zabrana angažovanja za rad u organima za provođenje izbora. Navedenima je kazna izrečena jer su zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkim odborima.
CIK je donio zaključak da se obustavlja postupak protiv Narodne stranke radom za boljitak, stranke DEMOS, BPS-a i NK Slavko Sekulić.
Žalbu na ovu odluku podnijela je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH, ali Sud BiH još nije odlučivao u ovom predmetu.
Na određeni broj prijava CIK čeka izjašnjenje političkih subjekata koji su prijavljeni.
Politika
DA LI JE SANJA VULIĆ UOPŠTE ZAVRŠILA FAKULTET? Ni traga od diplome

Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić u biografiji navodi da je profesorica razredne nastave, ali se ipak odlučila posvetiti politici.
Zahvaljujući visokim primanjima, za manje od deset godina kupila je dva stana.
Odbija da govoriti o svom obrazovanju.
Sanja Vulić se još kao maloljetna pridružila Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), da bi 2012. godine bila prvi put izabrana u Skupštinu Doboja. Prema imovinskom kartonu koji je predala Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH), tada nije imala nijednu nekretninu.
Deset godina kasnije, početkom drugog mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH), prijavila je da ima dva stana, u Doboju i Banjaluci, koje je u kartonima procijenila na 246 hiljada KM.
Šta je Sanja Vulić napisala u biografiji?
Vulić u biografiji navodi da je po struci profesorica razredne nastave, ali ne i na kojem fakultetu je diplomirala, piše CiN.
Godine 2007. se upisala na Učiteljski studij Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, odjeljenje u Derventi. Iz ove institucije su novinarima odgovorili da u toj ustanovi nije diplomirala.
Iz Sekretarijata PSBiH navode da je prilikom stupanja na funkciju poslanica Vulić priložila diplomu visoke stručne spreme, prenosi Avaz.
Međutim, nisu htjeli dostaviti kopiju diplome ili dati informaciju o ustanovi na kojoj je ona stečena. Kako su naveli, ona nije dala saglasnost da se njena diploma dostavi Centru za istraživačko novinarstvo (CIN).
Vulićeva je u više navrata odbila razgovarati sa novinarima CIN o svojoj imovini, obrazovanju i karijeri.
Lojalnost predsjedniku SNSD i sigurni mandati
Sanja Vulić je rođena 1988. godine u Sarajevu. U rodnom gradu je provela prvih sedam godina života, da bi se nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma sa roditeljima odselila u Doboj. Sa 17 godina je pristupila SNSD, u maju 2005. godine.
– Moja očekivanja su bila da kada priđete jednoj političkoj stranci, da osjećate sigurnost, stabilnost i dobijete mogućnost za realizaciju mnogih ideja – rekla je Vulić prije sedam godina u programu Teleringa na RTRS dok je bila predsjednica Skupštine Grada Doboja.
Tom prilikom je rekla da je po vokaciji profesorica razredne nastave, da taj posao nikada nije radila i da je njena velika ljubav bilo novinarstvo. Izabranim funkcionerima formalno obrazovanje nije preduslov za zaposlenje i obavljanje parlamentarnih dužnosti.
Novinar CIN otkriva da se Vulić 2007. godine upisala u prvi semestar na Učiteljskom studiju – centra Derventa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci kao redovan student.
– Posljednji put je regulisala status studenta akademske 2010/2011. godine upisom obnove treće godine. Imenovana nije stekla akademsko zvanje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci – odgovorili su iz Filozofskog fakulteta.
Novinari su poslali dopise na adrese još deset univerziteta u BiH koji trenutno imaju studij razredne nastave. Da Vulićeva nema u njihovoj evidenciji, odgovorili su: Pedagoški fakultet u Bijeljini, Filozofski fakultet u Tuzli, Filozofski fakultet u Zenici, Pedagoški fakultet u Bihaću te fakulteti Univerziteta “Džemal Bijedić”. Pedagoški fakultet u Sarajevu i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru su odgovorili da zbog nedovoljnih podataka nisu mogli utvrditi da li je Vulić bila njihova studentkinja. Kada je riječ o privatnim fakultetima, odgovori su dostavljeni iz Nezavisnog univerziteta Banjaluka, Univerziteta “Privredna akademija” Brčko i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku.
Kada je novinar u Parlamentu BiH postavio pitanje o tome gdje je stekla zvanje profesora razredne nastave, Vulićeva je pozvala pratnju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela: “Ja kažem da neću da pričam. Marko, reaguj, čovjek me uznemirava”.
Političku karijeru Sanja Vulić započinje 2012. godine kada je izabrana u Skupštinu Grada Doboja sa 4.141 glasom.
U imovinskom kartonu koji je tada predala Centralnoj izbornoj komisiji BiH navela je da je godinu ranije imala platu 800 KM u Bolnici “Sveti apostol Luka” u Doboju i 2.000 KM prihoda u nevladinim organizacijama.
Već 2015. godine je imala prosječna mjesečna primanja od 1.833 KM u Skupštini Grada Doboja. U kartonu koji je predala na početku drugog mandata 2016. godine navela je da ima stan od 44 kvadrata u Doboju i kreditno zaduženje u Sber banci od 100.000 KM. U tom mandatu bila je predsjednica Skupštine Grada Doboja.
Ulazak u Parlamentarnu skupštinu BiH
Vulić je na istu poziciju u lokalnoj skupštini izabrana još jednom, ali je ubrzo prešla u Parlament.
Prije toga je ambiciozno zagazila u visoku politiku i kandidovala se na općim izborima 2018. godine. Nije osvojila dovoljan broj glasova da uđe u Parlament, ali je imala sreće da je godinu poslije njen stranački kolega Vojin Mitrović odstupio sa poslaničke funkcije zbog imenovanja na poziciju ministra saobraćaja BiH.
Vulićeva je kao sljedeća sa SNSD-ove liste sa 15.578 osvojenih glasova početkom 2020. dobila priliku pokazati lojalnost predsjedniku stranke Miloradu Dodiku.
U imovinskom kartonu koji je predala CIK 2022. godine prilikom stupanja na drugi mandat u Parlamentu navela je da pored stana u Doboju ima i stan u Banjaluci od 66,76 kvadrata, vrijedan 176 hiljada KM. Navela je da ima i zaduženje u ATOS banci od 225 hiljada KM. Pežoa je zamijenila skupljim, čiju vrijednost je u posljednjem imovinskom kartonu procijenila na 10 hiljada KM.
Politika
VUKOMANOVIĆ “PDP NEĆE GLASATI ZA USTAV”

Poslanica PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović, kaže da niko ne treba da sumnja u iskrenu i odgovornu namjeru PDP prema Republici Srpskoj.
-Bez obzira na to što smo posljednjih mjeseci dobijali različite etikete, jer smo smatrali da o važnim pitanjima treba razgovarati, naš stav je od početka jasan: PDP neće podržati Dodikov ustav. Smatram da bi to bio opasan politički avanturizam u trenutku velike krize i da ovaj ustav ne spašava Republiku Srpsku, već njeno rukovodstvo. Sjednici ćemo prisustvovati, jer želimo jasno i argumentovano iznijeti zašto smo protiv. Na organima stranke smo i ranije razgovarali o tome kako se odnositi prema eventualnom tajnom glasanju i ako se opozicija zajednički dogovori da sjednicu napusti za vrijeme glasanja – za nas to nije nikakav problem, napustićemo salu – kaže Vukomanovićeva za Srpskainfo.
Suština je, kaže, u tome da ovo nije vrijeme za novi ustav i da ga PDP neće podržati.
-Uvijek ćemo se ponašati odgovorno prema Republici Srpskoj, a odgovorno, u ovom slučaju, znači ne voditi je u političke avanture bez puta i cilja – kategorična je ona.
Politika
DODIKU TEK IZ PETOG POKUŠAJA uručena prvostepena presuda

Prema saznanju portala Raport, Milorad Dodik je presudu preuzeo tek iz petog pokušaja.
Navodi se da je sudsku presudu Dodiku dostavila policija u Laktašima. Dodik je presudu preuzeo i potpisao 15. aprila.
– Dostavnicu je lično potpisao Dodik i time pokazao da priznaje Sud BiH kojem je zabranio djelovanje na području Republike Srpske – navodi se u tekstu i dodaje da je policija o svemu obavijestila Sud i sudiju Senu Uzunović, a kao dokaz poslala dostavnicu s Dodikovim potpisom.
Lider SNSD i predsjednik Republike Srpske je nakon presude rekao da je ne priznaje i da “neće podnijeti žalbu muslimanskom sudu”.
Ipak, njegovi advokati su prošle sedmice podnijeli žalbu, prenosi Buka.
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ PORUČIO ĐAJIĆU “Lopov misli da svi kradu!”
-
Društvo2 dana ago
SRCE HRABROG PSIĆA KOJEM SU RAZNIJELI VILICU I DALJE KUCA! Danas slijedi operacija (VIDEO)
-
Politika2 dana ago
ALEKSANDRA PANDUREVIĆ “Milorade, ti si endemska lažovčina”
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI “Imam ponudu moćnih evropskih ljudi DA ODEM I BUDEM SLOBODAN”
-
Politika1 dan ago
PREVARANTICA U DODIKOVOM KABINETU! Ko je savjetnica Aurora Weiss koja se ranije zvala Zorica Živković Farina?
-
Sport2 dana ago
OBEĆANJA IZ PALATE NESTALA BEZ TRAGA: Šta je sa novcem za fudbalere Borca?
-
Politika2 dana ago
SUD BiH POSLAO INTERPOLU ZAHTJEV! Traže reviziju odluke o neraspisivanju potjernice za Dodikom i Stevandićem
-
Politika2 dana ago
DODIK KOMENTARISAO SLUČAJ VIJADUKT “Znaš ko je bio 2004. godine na vlasti?! NISAM JA. JESAM BIO JA?”