Connect with us

Politika

Kaženjen HDZ bog trgovine mjestima u biračkim odborima

Nekoliko dana prije održavanja općih izbora u Bosni i Hercegovini, Centralna izborna komisija BiH (CIK) prvi put je donijela odluku da kazni određene političke subjekte zbog kršenja zakona i trgovine mjestima u biračkim odborima.

U prethodnim izbornim ciklusima nevladine organizacije koje prate izborni proces uglavnom su prikupljale podatke na terenu, ali konkretnih kazni nije bilo jer lažno predstavljanje u biračkim odborima nije bilo prepoznato u zakonu.

4.000 KM kazne za kršenje zakona

Ova paradoksalna situacija u kojoj su političke stranke mogle da rade s biračkim odborima šta im je volja prepoznata je ove godine kada je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nametnuo odredbu u Izborni zakon kojom je precizno određeno kažnjavanje trgovine mjestima u biračkim odborima.

Političke stranke u BiH razradile su brojne načine vršenja malverzacija, od toga da se osnivaju fiktivne političke stranke i prijavljuju za izbore u mjestima u kojima ta stranka nema ni svog općinskog ili gradskog odbora, a samo da bi na taj način dobila mjesto u biračkom odboru i potom ga istrgovala sa većim političkim strankama.

Tako se znalo dešavati da pojedini kandidati u određenim sredinama ne dobiju nijedan glas što jasno sugeriše šta je bila intencija određenog političkog subjekta na izborima koji bi trebali predstavljati praznik demokratije.

Zbog navedenog je ranije bilo i prijedloga da se mjesta u biračkim odborima dodjeljuju isključivo parlamentarnim strankama, kako bi se izbjegla mogućnost da stranka koja je tek osnovana prije godinu dana i koju niko ne poznaje u određenoj sredini prodaje mjesto u biračkom odboru većoj stranci.

No, da su velike političke stranke dobro uhodane kada je riječ o kršenju zakona, pokazale su i ove godine kada su nas uvjerile da malverzacije mogu vršiti i bez učešća fiktivnih političkih subjekata u trgovini mjestima u biračkim odborima.

Naime, prvom kaznom izrečenom od CIK-a BiH obuhvaćene su stranke SDA i SNSD i u tom slučaju nisu koristile pomoć fiktivnih političkih subjekata.

Prijedlog Odluke u predmetu kršenja člana 7.3 stav (2) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političkog subjekta Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik i političkog subjekta Stranka demokratske akcije – SDA, bio je na dnevnom redu sjednice CIK-a održane 27. septembra u Sarajevu.

Radi se o informaciji nevladine organizacije Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” u kojoj se navodi da je Ademir Alibašić na izborima 2016. godine bio kandidat SDA, a da je izabran za predsjednika biračkog odbora SNSD-a.

“Utvrđeno je da je imenovani prihvatio dužnost člana biračkog odbora u ime SNSD-a, da je u tom momentu bio član SDA. Stekli su se uslovi da je riječ o trgovini biračkim mjestima na način da je SNSD, koji inače nema ni opštinske odbore u Jablanici, niti ima kandidate na bilo kojem nivou, ali se prijavio za člana biračkog odbora i dozvolio je kandidaturu u ime SDA, da bude i član biračkog odbora”, rečeno je na sjednici CIK-a.

Ovim činom je prekršen Izborni zakon BiH, čime se izriče i kazna od 4.000 KM za SDA, Alibašiću od 1.000 KM te zabrana angažovanja na biračkim mjestima na period od četiri godine, te se ukida rješenje o imenovanju odbora na ovom glasačkom mjestu.

SNSD je, zbog pogodovanja drugom političkom subjektu, kažnjen s 4.000 KM.

Dakle, ovo je jedna od dvije odluke CIK-a koje su do sada potvrđene i na Apelacionom odjelu Suda BiH.

U pomenutom predmetu Sud BiH je odbio žalbu i SNSD-a i SDA na odluku CIK-a da ih kazni.

Druga odluka CIK-a koja je do sada potvrđena na Sudu BiH je ona koja se tiče prijave podnesene protiv više stranaka.

Opet SNSD…

Centralna izborna komisija je 12. septembra zaprimila prijavu na odluku Općinske izborne komisije Stari Grad o imenovanju biračkih odbora, zbog zloupotrebe fiktivnog predstavljanja, jer su navedene osobe ustvari članovi stranke SNSD.

Tako je CIK BiH izrekao novčanu kaznu od 4.000 KM političkom subjektu Savez za demokratsku Srpsku, kaznu od 4.000 KM političkom subjektu KRUG, kaznu od 4.000 maraka Koaliciji HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP, HSPHB, HRAST, HDU i kaznu od 4.000 KM za SNSD, jer su zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkom odboru.

Na ovu odluku CIK-a, Sudu BiH su se žalili SNSD, KRUG, Savez za DS i Koalicija kupljena oko HDZ-a, ali je Sud BiH odbio žalbu kao neosnovanu i odluka CIK-a je postala pravosnažna.

Dakle, samo iz dvije odluke koje je do sada potvrdio Sud BiH vidi se sva uigranost političkih stranaka u BiH i načini na koje vrše malverzacije u izbornom procesu.

Kao što vidimo iz priloženog, kada je riječ o kršenju zakona, padaju u vodu sve priče kako pojedine stranke ne mogu jedna s drugom. Ustvari, vidi se da fantastično sarađuju kada je to na štetu građana i kada se radi o kršenju zakona.

Osim dvije odluke koje je do sada potvrdio Sud BiH još mnogo ih je u proceduri, a imamo i neke prijave koje je CIK proglasio neosnovanim.

Podnosioci prigovora su razni, od nevladnih organizacija do političkih stranaka koje prijavljuju druge stranke kada primijete da se desila trgovina mjestima u biračkim odborima.

Zabrana rada

Tako je Transparency International BiH prijavio političke subjekte HDZ BiH, Stranka za BiH, Narodna stranka radom za boljitak, DEMOS, BPS – Sefer Halilović i NK Slavko Sekulić zbog zloupotrebe prava na učešće u biračkom odboru u općinama Ključ, Glamoč, Tešanj i Doboj, jer su uočili da se neke osobe predstavljaju u ime drugih političkih stranaka.

CIK je izrekao kaznu od 4.000 KM za Koaliciju okupljenu oko HDZ-a BiH, te za Stranku za BiH, dok je za Jasmina Maličevića, člana biračkog odbora u Tešnju, izrečena zabrana angažovanja za rad u organima za provođenje izbora. Navedenima je kazna izrečena jer su zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkim odborima.

CIK je donio zaključak da se obustavlja postupak protiv Narodne stranke radom za boljitak, stranke DEMOS, BPS-a i NK Slavko Sekulić.

Žalbu na ovu odluku podnijela je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH, ali Sud BiH još nije odlučivao u ovom predmetu.

Na određeni broj prijava CIK čeka izjašnjenje političkih subjekata koji su prijavljeni.

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ UZVRATIO CVIJANOVIĆEVOJ: Ko je Konakoviću prepustio Ministarstvo spoljnih poslova?

Povodom izjave Željke Cvijanović da je Elmedin Konaković „pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu“, oglasio se član Predsjedništva SDS Marinko Božović sa pitanjem: – Ko je, ako ne SNSD, u dva uzastopna mandata prepustio Ministarstvo spoljnih poslova BiH bošnjačkim kadrovima?

Božović je dalje upitao ko je dao saglasnost za imenovanje Zlatka Lagumdžije za ambasadora BiH pri UN i Svena Alkalaja za ambasadora BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

On je podsjetio Cvijanovićevu da su za takva imenovanja neophodna saglasnost Predsjedništva BiH?

-Upravo su kadrovske i političke odluke SNSD-a dovele do ovakvog stanja. Ne možete prvo nekoga dovesti na funkciju, a onda se predstavljati kao njegov najveći kritičar – naglasio je Božović.

 

On je na kraju konstatovao da je očigledno SNSD-u važnije bilo da u raspodjeli vlasti zadrži Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje, nego Ministarstvo spoljnih poslova, kako bi imao dovoljno ruku za izglasavanje posla poput kupovine „Kumove zgrade“.

-Strateško predstavljanje srpskog naroda u svijetu žrtvovano je zbog kontrole novca i političkih interesa – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI HITNU SJEDNICU: Vlada mora ispraviti grešku prema roditeljima njegovateljima

Nedavne izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti nisu riješile ključne probleme roditelja njegovatelja, poručio je na konferenciji za novinare poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević. Od Vlade traži da se što prije održi posebna sjednica parlamenta kako bi nepravda bila ispravljena.

Premijer Republike Srpske Savo Minić je tvrdio da će pravo na naknadu dobiti svi roditelji djece sa invaliditetom nezavisno od starosti djeteta, kaže Kresojević i dodaje da je sa novim zakonom ostalo neriješeno pitanje starosne granice od 30 godina.

“Što znači da roditelji koji su ranije imali dijete od 40 godina i po ranijem zakonu zbog ograničenja od 30 godina nisu dobijali pravo na naknadu za roditelja njegovatelja da ni po novom zakonu neće dobiti”, kaže Kresojević.

On kaže da je premijer Minić najavio da će pravo na nakndatu dobiti i roditelji čija djeca pohađaju školu, ali da to novim zakonom nije predviđeno.

“Tražimo hitno zasijedanje Narodne skupštine na kojoj će se izmijeniti Član 37a Zakona o socijalnoj zaštiti gdje će biti omogućeno baš svakom roditelju njegovatelju da dobije pravo na naknadu. Takođe tražimo bez odlaganja da škola i boravak u dnevnim centrima ne bude prepreka za naknadu roditeljima njegovateljima”, smatra Kresojević.

Kaže da vlast vrši pritisak na udruženja i narodne poslanike, ali da će istrajati da ova nepravda bude ispravljena.

“Kada dođete u Narodnu skupštinu i kažete da veliki broj ljudi na Kliničkom centru ima problem sa bolničkom bakterijom oni kažu nemojte da govorite o tome. Kada kažete u Narodnoj skupštini da treba borci da dobiju pet najboljih godina zato što su poklonili 4 ili 5 najboljih godina u rovovima za Republiku Srpsku da onda im se Rebublika Srpska za penziju oduži sa najboljim godinama tada dođe predsjednik BORS-a i kaže da pojedini poslanici to koriste u predizborne svrhe”, kaže Kresojević.

Insistiraćemo i na tome, kaže Kresojević, da preko hiljadu boraca koji imaju PTSP, a nemaju mogućnost da ostvare pravo na invalidninu po tom osnovu, da to dobiju. Ako ima novca za Serdarova i Vijadukt, smatra Kresojević, isti se mora naći i za ove kategorije.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Aktuelno