Connect with us

Svijet

ŠTA SE KRIJE IZA PRESUDE SUDA EU o porukama Ursule fon der Lajen i Pfizera?

Presuda suda Evropske unije uzdrmala je temelje evropske birokratije i otvorila Pandorinu kutiju pitanja o transparentnosti, odgovornosti i odnosima s moćnim farmaceutskim kompanijama.

Sud Evropske unije odlučio je da je Evropska komisija prekršila zakon kada je odbila da objavi tekstualne poruke koje su razmjenjivali predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen (Leyen) i izvršni direktor kompanije Pfizer, Albert Bourla.

Prepiska, koja je nastala tokom pandemije COVID-19, odnosi se na dogovore o nabavci vakcina u vrijednosti od više milijardi evra.

Zahtjev za pristup porukama uputio je New York Times, koji je pokrenuo i sudski postupak kada je Komisija tvrdila da „ne posjeduje“ poruke – navodno zato što nisu registrovane kao službeni dokumenti.

Fon der Lajen je još 2021. godine, u intervjuu za New York Times, priznala da je lično komunicirala s Bourlom mjesecima putem SMS poruka i aplikacija, dok su trajali najosjetljiviji pregovori o vakcinama.

Međutim, detalji te prepiske nikada nisu objavljeni, niti su poruke evidentirane kao zvanični dokumenti – što je u suprotnosti sa pravilima EU o čuvanju i dostupnosti javnih informacija.

Šta je odlučio sud EU?
U presudi u predmetu T-36/23, sud u Luksemburgu zaključio je da Evropska komisija nije sprovela adekvatnu pretragu poruka, niti je pružila uvjerljive dokaze da one ne postoje.

Sud je presudio da:

Komisija nije dokazala da je poruke tražila na pravi način.

Sama forma komunikacije (npr. SMS) ne isključuje obavezu čuvanja sadržaja ako je on od javnog interesa.

Postoji pravo javnosti da zna kako su donesene odluke koje su koštale građane milijarde evra.

Koje su posljedice ove odluke?
Pritisak na Komisiju da objavi sadržaj poruka – Sud je dao pravni osnov medijima i javnosti da traže uvid u sve digitalne tragove ove komunikacije.

Otvara se pitanje odgovornosti Ursule fon der Lajen – Ako se dokaže da su poruke skrivene ili namjerno uništene, to bi moglo imati političke i pravne posljedice.

Nova pravila za digitalnu komunikaciju zvaničnika – Presuda bi mogla promijeniti način na koji EU tretira elektronsku komunikaciju, uključujući i poruke poslane preko aplikacija poput WhatsApp-a, Signala ili SMS-a.

Povećanje transparentnosti u nabavkama i ugovorima s farmaceutskim kompanijama – Očekuje se dodatni pritisak civilnog društva da se objave puni ugovori o vakcinama.

Šta slijedi?
Evropska komisija ima pravo žalbe, ali proces bi mogao potrajati mjesecima. U međuvremenu, institucija će biti pod obavezom da dodatno pretraži sve interne komunikacije i, potencijalno, objavi poruke – ako one i dalje postoje.

Ostaje otvoreno pitanje: da li je Komisija pokušala da prikrije prepiske, ili su one zaista izgubljene u pravnoj sivoj zoni digitalne komunikacije?

Milijarde u igri: Koliko su vakcine zaista koštale?
Jedan od najvažnijih aspekata ovog slučaja je novac. Prema dostupnim informacijama, Evropska unija je za nabavku vakcina protiv COVID-19 potrošila milijarde evra. Međutim, detalji o tačnim troškovima i ugovorima između EU i farmaceutskih kompanija, poput Pfizera, nisu u potpunosti transparentni. Presuda u ovom slučaju može otkriti informacije koje bi mogle proširiti sliku o tome koliko su zapravo koštale vakcine i kako su se dogovarali uslovi za distribuciju.

Svijet

ISTAMBUL POD VODOM: Bujice nosile ljude, vozila zarobljena, škole zatvorene

Obilne padavine izazvale su poplave širom Istanbula, zbog čega su vlasti zatvorile škole i pozvale stanovnike da ostanu u svojim domovima.

Kancelarija guvernera saopštila je da će nastava biti obustavljena jedan dan, dok će državni službenici s invaliditetom i majke s malom djecom biti oslobođeni radnih obaveza.

Guverner je savjetovao građanima da ne izlaze iz kuća osim ako je putovanje neophodno, a stanovnicima suterenskih i podrumskih stanova preporučeno je da noć provedu na sigurnijem mjestu.

Kiša je poplavila kuće i poslovne objekte, potopila puteve i podvožnjake, a brojna vozila ostala su zarobljena u vodi, što je izazvalo saobraćajni haos u gradu s oko 16 miliona stanovnika.

Prema dostupnim informacijama, nema izvještaja o povrijeđenima. U jednom istanbulskom okrugu prolaznici su spasili ženu koju je bujica nosila niz ulicu, dok su vatrogasci izvukli još jednu osobu zarobljenu u poplavljenom podrumu, prenosi AP.

Nastavi čitati

Svijet

“TRAMP SPREMA MAJKU SVIH BOMBI'”: Ova zemlja je na nišanu najvećeg nuklearnog oružja, evo šta može moćni GBU-43/B

Američka vojska pripremila je planove za napade na iranska nuklearna postrojenja i energetsku infrastrukturu koji uključuju upotrebu bombe GBU-43/B, poznatije kao “majka svih bombi”.

Američka vojska je pripremila nove planove za napade koji uključuju moguću upotrebu takozvane “majke svih bombi” protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, u slučaju da predjsednik SAD Donald Tramp izda naređenje za nastavak borbenih dejstava, prenio je danas CNN pozivajući se na više američkih zvaničnika upoznatih sa ovim pitanjem.

Upotreba bombe GBU-43/B, najveće nenuklearne bombe u američkom arsenalu, u sukobu sa Iranom predstavljala bi značajnu eskalaciju sukoba, ocenjuje CNN.

Ipak, prema riječima više izvora upućenih u interne vojne diskusije o mogućoj primjeni ovog oružja, postoje sumnje u to koliko bi ona bila efikasna u ostvarivanju Trampovih strateških ciljeva ili u promijeni odnosa snaga u ratu.

Kako je naveo jedan od izvora, Tramp je naložio vojsci da pripremi dodatne planove za udare na iranske ciljeve, koji uključuju “značajan dio energetske infrastrukture”, kao i moguću upotrebu pomenute bombe.

Isti izvor navodi da je u planovima navedeno kako bi do napada došlo prije povlačenja američkih snaga iz zone odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM), što sugeriše da bi Trampova administracija mogla da izvede dodatne udare i pokuša da proglasi pobjedu, a zatim brzo povuče sve snage.

Drugi izvor je rekao da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja takođe izričito predviđaju upotrebu bombe GBU-43/B.

Neimenovani američki zvaničnik napomenuo je da vojska prilikom planiranja sastavlja čitav niz opcija za donosioce odluka, od onih najintenzivnijih do onih blažih.

Ciljevi koji zahtjevaju snažnije dejstvo, uključujući one koji se nalaze duboko pod zemljom, iziskuju upotrebu većih bombi, a GBU-43/B je najveća među njima, dodao je ovaj zvaničnik.

Iako je ta bomba, koja se navodi pomoću GPS-a, sposobna da uništi područje veličine devet gradskih blokova, ona, prema riječima izvora, vjerovatno nema sposobnost da prodre dovoljno duboko ispod površine kako bi uništila ona nuklearna postrojenja za koja se vjeruje da su zaštićena slojevima granita.

Nastavi čitati

Svijet

NEZAPAMĆENI HAOS NA ULICAMA FRANCUSKE! Skoro 8.000 srednjoškolaca privedeno, policija na nogama!

Skoro 8.000 ljudi privedeno je od početka protesta srednjoškolaca u Francuskoj, od kojih je za 26 određen pritvor, pokazuju podaci francuskog Ministarstva pravde objavljeni danas.

Od ukupno 7.950 osoba koje su bile u policijskom pritvoru, 1.177 su punoljetne, a 6.773 maloljetne osobe, prenosi Figaro.

Protiv 2.735 osoba pokrenut je krivični postupak, dok su u 2.225 slučajeva primijenjene alternativne mjere umjesto krivičnog gonjenja, a 1.263 predmeta su obustavljena bez daljeg postupanja.

Protesti francuskih srednjoškolaca počeli su 21. septembra u gimnaziji „Sent Egziperi“ u Kretjeju, u predgrađu Pariza, zbog nedostatka nastavnika i sredstava za rad, a potom su se proširili širom zemlje.

Francuski srednjoškolci traže veća ulaganja u obrazovanje, bolje uslove u školama, više nastavnika i reformu sistema upisa na fakultete Parkursap, preko kojeg se učenici prijavljuju za upis na fakultete i druge programe visokog obrazovanja.

Blokade pojedinih srednjih škola i fakulteta i dalje traju.

Poslije jučerašnjeg, petog velikog dana mobilizacije, danas je bilo blokirano nešto manje od 200 srednjih škola, dok organizatori pozivaju na nastavak protesta.

Istovremeno, srednjoškolske i studentske organizacije pozvale su učesnike da se priključe novom velikom protestu 17. oktobra.

Nastavi čitati

Aktuelno