Connect with us

Društvo

KO ĆE ODGOVARATI?! Srpska dala 58,6 MILIONA za kop, pa im ZABRANJENO da ga koriste!

Vlada Republike Srpske isplatila je u aprilu kompaniji „Comsar“ sa Kirpa prvu tranšu od 58,6 miliona maraka za preuzimanje preduzeća „Comsar energy RS“, a koje ima koncesiju za eksploataciju uglja na površinskom kopu „Ugljevik – Istok 2“ u Ugljeviku.

Međutim, bez obzira na činjenicu da je iz budžeta Srpske i prije nego što je postignut konačan dogovor ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu isplaćen dio novca, mehanizacija Rudnika i termoelektrane (RiTE) „Ugljevik“ ne može da eksploatiše rudu neophodnu za dalji rad elektrane.

Naime, kako CAPITAL otkriva, republički rudarski inspektor je 18. i 19. marta utvrdio da su mašine RiTE „Ugljevik“ nezakonito ušle u „Comsarov“ površinski kop.

„Inspektor je rješenjem zabranio dalje izvođenje radova na šta je uložena žalba, koja je dostavljena nadležnom ministarstvu na drugostepeno odlučivanje“, rečeno je CAPITAL iz Inspektorata Republike Srpske.

Na naše konkretno pitanje po kojoj dozvoli su ušli u površinski kop „Ugljevik – Istok 2“ iz RiTE „Ugljevik“ nije bilo konkretnog odgovora. Lopticu su prebacili na resorno ministarstvo.

„Obavještavamo vas da je izdavanje dozvola u isključivoj nadležnosti Ministarstva rudarstva i energetike RS, te je u ovom slučaju ministarstvo odgovarajuća adresa za vaše pitanje“, kratko su poručili oni.

Do objave ovog teksta, iz ministarstva nismo dobili odgovore na naša pitanja.

Ipak, kako saznajemo oni još nisu odlučili po žalbi RiTE „Ugljevik“.

U moru problema u kojima uprava RiTE pliva i jedva drži glavu iznad vode ovakvo ponašanje bi mogla skupo da plati.

Podsjećamo, Vlada RS je odlučila da od ruskog oligarha Rašida Serdarova preuzme „Comsar energy RS“, koji je nosilac koncesije za izgradnju TE “Ugljevik 3” i ležišta “Ugljevik Istok 2”.

I pored brojnih pogodnosti koje mu je Vlada davala, Serdarov nije završio nijedan od ovih projekata, a na kraju će za njih od Srpske dobiti ogroman novac.

Naime, “Comsar energy RS” za ovo preduzeće traži 300 miliona maraka, a Vlada mu je, bez okončane analize koju je naručila, već isplatila 58,6 miliona.

Ta tranša je odobrena neposredno pred put predsjednika Milorada Dodika u Moskvu.

Capital

Related Topics:

Društvo

RHMZ UPOZORENJE! Očekuju se obilne padavine u dijelovima Srpske

Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na obilne padavine u dijelovima Srpske i napomenuo da su moguće bujice u ruralnim područjima.

Meteorolozi navode da nas sutra tokom popodneva očekuje vjetrovito i nestabilno uz kišu i prolazno jače pljuskove sa grmljavinom u većini predjela.

“Duvaće umjeren do jak, ponegdje na jugu i zapadu, i olujni vjetar južnih smjerova. Nestabilno vrijeme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom nastaviće se i u četvrtak 11.09”, kažu u Zavodu i naglašavaju:

“Od srijede popodne do četvrtka popodne u Hercegovini se očekuju obilne padavine. Očekuje se od 50 do 80 milimetara, lokalno i preko 120 milimetara kiše. Duvaće jak, povremeno i olujni vjetar uz udare od 40 do 70 kilometara na sat”.

Zaključuju da je zbog obilnih padavina u kratkom periodu moguća pojava bujičnih vodotokova i problemi sa oticanjem vode u urbanim zonama.

Nastavi čitati

Društvo

ANKETA CENTRALNE BANKE BIH: Privreda i stanovništvo tražiće sve više kredita

Banke u Bosni i Hercegovini očekuju dalji rast kredita i stanovništvu, ali i privredi, pokazuje anketa Centralne banke BiH u kojoj je anketirano osam najvećih banaka u državi.

Kako se navodi u anketi, u pogledu uslova odobravanja kredita preduzećima u drugom kvartalu 2025. godine, provizije i naknade i kamatna marža su imale neto efekat pooštravanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

“U drugom kvartalu 2025. godine neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da nije bilo promjene u pogledu učešća odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima u odnosu na prethodni period. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u drugom kvartalu 2025. godine. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za dugoročnim u odnosu na kratkoročne kredite”, piše u anketi.

Dodaje se da istovremeno banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i kreditnim linijama u trećem kvartalu 2025. godine.

“U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u drugom kvartalu 2025. godine, provizije i naknade su imale neto efekat pooštravanja, kamatna marža neto efekat ublažavanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita stanovništvu ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u trećem kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u trećem kvartalu 2025. godine”, stoji u anketi Centralne banke BiH.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da mu je drago što je Centralna banka BiH počela da primjenjuje praksu većih centralnih banaka, odnosno tih monetarnih vlasti.

“Svakako da su ovi podaci očekivani. Ovim anketama se pokušava ispratiti postoji li neki problem. Sama činjenica da velike banke daju odgovore da u većini slučajeva očekuju rast zapravo govori o tome da trenutno ne postoji neka opasnost. To je na neki način direktno znak da se očekuje nastavak privrednog rasta”, objasnio je Đogo.

Prema njegovim riječima, poželjno je da dolazi do rasta kredita, kao što je poželjno da dolazi do rasta privrede i BDP-a.

“Moraju i krediti da to prate, a ako ne prate onda bi došlo da pada nivoa razvoja finansijskog sistema. Rekao bih da se radi o nečemu očekivanom, normalnom, pozitivnom, ali ne toliko da kažemo da je to neko čudo neviđeno, to je zapravo nešto što je sasvim očekivano”, zaključio je Đogo.

Nastavi čitati

Društvo

MREŽARINA IDE U NEBO, a potkozarska sela NEMAJU STRUJU zbog oronulih bandera i žica

Više potkozarskih sela zbog zapuštenosti elektro mreže i oronulih bandera suočeno je sa čestim nestancima električne energije. U prijedorskom zaseoku Lazići niskonaponska mreža svezana je za stabla što, kako kažu tamošnji mještani, predstavlja opasanost i po ljude i životinje. Problem čestog nestanka električne energije za mještane Bistrice, naselja između Prijedora i Banja Luke postao je svakodnevnica. Žice vezane uz stabla, oronule bandere… I tako godinama.

“Ovaj problem je prešao sve mjere. Ja sam ratni vojni invalid i ranjen sam na Brčkom oslobađajući neki dalekovod. Možda bi bilo bolje da ga nisam oslobađao. Pola svoje glave sam dao za to a dešava se da struje nemam nikako”- kaže mještanin Draško Lazić iz bistričkog zaseoka Lazići. I Daniel Lazić potvrđuje da su već navikli da na dnevnom nivou po nekolikk sati nemaju struje.

“Ovde na dnevnom nivou sasvim je normalno da nestane struje dva do tri puta. Navikli smo i po desetak puta. Čim vidimo da se malo naoblači znamo da ćemo ostati bez napajanja strujom. Ako se potrefi vikend, znamo po cijelu noć biti bez struje tako da je to baš problem”, kaže za BN Daniel. On ima farmu krava. Česti nestanci struje gomilaju probleme i štete. Nadležni kaže nemaju sluha. Zbog toga su najavljivali protest pred Elektrokrajinom ali je kako dodaje generalni direktor tog preduzeća održao sastanak sa mještanima uz obećanje da će problem biti riješen. “Oni su čak nešto radili na dalekovodima ali evo vidite ovo danas, ovo nije dalekovod, ovo je niskonaponska mreža koja ne može zimu dočekati. Još će nam gore biti. Vidimo da nadležni nemaju sluha za ovo. Ovo nije neki problem uraditi. Neka pozovu nas mještane, mi ćemo ovo uraditi i napraviti”, dodaje Lazić.

Odgovor na pitanje da li će i kada doći do rekonstrukcije niskonaponske mreže u Bistrici i susjednim selima kojeg smo uputili prema Elektrokrajini Banja Luka, do zaključenja priloga nismo dobili.
BN

Nastavi čitati

Aktuelno