Connect with us

Politika

KUPCI POTPUNO BESPOMOĆNI! Povrata PDV-a na prvu nekretninu još nema, KO JE ODGOVORAN?

Zakon koji reguliše povrat poreza na dodatnu vrijednost za kupovinu prve nekretnine, stupio je na snagu 12. aprila, kada je počeo da teče rok od 60 dana da se završi i ostatak posla. Rok je istekao a posao nije završen i zakon još uvijek nije počeo da se primjenjuje.
Kada je najavljena izmjena Zakona o PDV-u, a kasnije i usvojena u decembru prošle godine, građani koji su bili u potrazi za prvom nekretninom, nadali su se da će ubrzo moći da ostvare ovo pravo.

Četiri mjeseca su čekali da zakon stupi na snagu, a čekaće još, jer nisu doneseni podzakonski akti, koji omogućavaju primjenu zakona, i to zbog toga što Upravni odbora Uprave za indirektno oporezivanje za 60 dana nije uspio da sazove sjednicu.

“UO UIO razmatrao je na posljednjoj sjednici, 14. aprila ove godine, prednacrt Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koji se odnosi na prvu nekretninu.
Nakon rasprave i iznesenih određenih primjedbi odlučeno je da u UIO BIH dorade ponuđeni tekst pravilnika te, prema informacijama dostvljenim Kancelariji predsjedavajućeg UO UIO Srđana Amidžića, ovaj tekst je završen i naći će se na narednoj sjednici UO. Očekuje se da termin naredne sjednice bude uskoro zakazan, već ove sedmice.

Inače, pravo na povrat imaće svi koji su prvu nekretninu kupili nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i usvjanje pravilnika neće uticati na ovo pravo“, poručuju iz ovog tijela.
Iz agencije za nekretnine kažu da su građani kupovinu nekretnine odgađali do stupanja Zakona na snagu, a sada čekaju da se zakon počne primjenjivati, jer se još uvijek ne zna koji će uslovi biti postavljeni da bi se mogao ostvariti povrat PDV-a. A oni koji su nekretninu kupili po stupanju Zakona na snagu, ne znaju da li ispunjavaju uslove.

„Svi koji su sklopili ugovor po stupanju na snagu ovog Zakona, imaće pravo da apliciraju za povrat sredstava od PDV-a, naravno ako ispunjavaju uslove. Sada još uvijek ne znamo uslove, ima tu dosta dilema i dosta se ljudi interesuju.

Odgovore na ta pitanja upravo trebaju da daju ti pravilnici, podzakonski akti i to se tiče, ko će recimo iz domaćinstva immati pravo na to, ako je na istoj kućnoj listi, a nema imovinu na sebi.
Šta će se desiti sa ljudima koji, rećimo, neko naslijedstvo, koje nije uslovno za život, naslijede od nekih svojih predska, na selu neku kuću, da li se to smatra kao imovina, onda neće moći da ostvare povrat, jer već imaju neku imovinu, a možda sin nekog bogatog čovjeka privrednika, će moći da ostvari, bez obzira što je situiran, ali jednostavno nema na sebi tu imovinu“, kaže vlasnik agencije za nekretnine, Dragan Milanović.

Koja je granična vrijednost površine stana, kolika može da bude cijena, kako će Zakon funkcionisati kada su u pitanju stambeni krediti… Na ova i mnoga druga pitanja još uvijek se čeka odgovor.

„Da li će biti određen iznos koji će biti vraćen, najvjerovatnije da hoće, potom koje su to potvrde koje treba priložiti uz taj zahtjev, koji nadležni organi će izdavati te potvrde, koja vrijednost stana, broj članova domaćinstva, kao i broj godina u kojima se neće moći otuđiti nekretnina na koju je izvršen povrat PDV-a.

Dakle sve su to neki uslovi o kojima ćemo biti upoznati u narednom periodu. Ono što sa sigurnošću znamo, to je da kupac neće moći tražiti povrat PDV-a, ukoliko je u proteklih 10 godina bio u posjedu neke nekretnine, takođe sa sigurnošću znamo da će prodajna cijena biti u potpunosti isplaćena, pa tek onda podnesen zahtjev za povrat PDV-a“, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

Ekonomisti kažu, da, s obzirom na povećanje prihoda od indirektnih poreza, povrat PDV-a neće biti veliki izdatak za Upravu za indirektno oporezivanje.
BN

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno