Građani koji putuju iz BiH prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim državama Evropske unije često pitaju koliko cigareta ili duvana smiju ponijeti bez plaćanja carine, PDV-a i akciza.

Najvažnije je znati da se pravila primjenjuju na granici na kojoj putnik prvi put ulazi u carinsko područje Evropske unije, a ne prema državi koja je njegovo konačno odredište.

Osoba koja iz BiH automobilom ili autobusom ulazi u Hrvatsku bez plaćanja uvoznih davanja može unijeti najviše 40 cigareta, odnosno dvije standardne kutije cigareta. Umjesto cigareta može se unijeti 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 grama duvana za pušenje. Dozvoljena je i proporcionalna kombinacija različitih duvanskih proizvoda, ali se ukupno propisano oslobođenje ne smije prekoračiti. Ovo pravo ima svaki putnik koji je navršio 17 godina, piše GPMaljevac.

To znači da putnik koji automobilom iz BiH prelazi granicu s Hrvatskom ne može bez plaćanja davanja unijeti jednu šteku od 200 cigareta, iako putuje dalje prema Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj.

Hrvatska je u tom slučaju prva država Evropske unije u koju ulazi i na njenoj se granici primjenjuje hrvatski limit od 40 cigareta po osobi. Evropska unija državama članicama dopušta primjenu višeg limita od 200 ili nižeg limita od 40 cigareta, a Hrvatska niži limit primjenjuje na putnike koji dolaze putnim, željezničkim i drugim kopnenim prevozom.

Viši limit u Hrvatskoj vrijedi za putnike koji iz treće zemlje dolaze avionom. Putnik stariji od 17 godina tada može bez uvoznih davanja unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje. Zbog toga nije isto dolazi li osoba iz BiH automobilom preko graničnog prelaza ili avionom iz države koja nije članica Evropske unije.

Putnik može unijeti i više od 40 cigareta, ali veću količinu mora sam prijaviti carinskom službeniku prije početka kontrole. Hrvatska carina navodi da je unos većih količina dopušten ako ih unosi osoba starija od 17 godina, sama ih prevozi, roba je namijenjena njenim ličnim potrebama i na nju se obračunaju carina, PDV i akcize. Prekoračenje dozvoljene količine zato nije automatski krijumčarenje ako je roba uredno prijavljena i ako su ispunjeni ostali uslovi.

Problem nastaje kada putnik cariniku ne prijavi višak, cigarete sakrije u vozilu, prtljagu ili odjeći ili pokuša ostaviti utisak da nema robe koju mora prijaviti. U takvom slučaju roba može biti oduzeta, mogu biti obračunata neplaćena davanja, a protiv osobe može biti pokrenut prekršajni postupak. Visina kazne nije ista za svako prekoračenje i ne postoji jedinstvena kazna koja vrijedi u cijeloj Evropskoj uniji. Kazna zavisi od države ulaska, količine, vrijednosti robe, načina na koji je roba pronađena, ranijih prekršaja i procjene je li riječ o robi za lične ili komercijalne potrebe.

Hrvatska carina je u posljednjim slučajevima za ozbiljnije pokušaje nezakonitog unosa izricala kazne od nekoliko hiljada evra. Za 3.400 skrivenih cigareta jednom je vozaču izrečena kazna od 5.100 evra, od čega je platio dvije trećine, odnosno 3.400 evra, dok su cigarete oduzete. U drugom slučaju, za nezakonit unos 8.800 cigareta izrečena je kazna od 10.500 evra, a sva pronađena roba je oduzeta.

Posebna, još stroža pravila mogu se odnositi na stanovnike pogranične zone, radnike u pograničnom području i članove posada koji granicu prelaze u sklopu svog posla. Njima je pri svakodnevnom pograničnom prometu predviđeno oslobođenje za najviše 25 cigareta, 10 cigarilosa, pet cigara ili 25 grama duvana za pušenje. Ova ograničenja ne moraju se primjeniti ako putnik carinskim službenicima dokaže da putuje dalje od pogranične zone ili da se vraća s područja izvan pogranične zone, na primjer računom izdatim izvan tog područja.

Ako više punoljetnih osoba putuje u istom vozilu, svaka osoba ima vlastito količinsko oslobođenje. Tako bi, na primjer, četiri putnika starija od 17 godina pri ulasku u Hrvatsku pojedinačno mogla imati po 40 cigareta. Međutim, cigarete se ne bi trebale skrivati niti predstavljati kao zajednička količina jednog putnika, jer carinik procjenjuje kome roba pripada, je li namijenjena za ličnu upotrebu i postoje li znakovi da se unosi radi prodaje.

U julu 2026. godine hrvatski carinici su na graničnom prelazu Slavonski Brod pronašli pet kilograma skrivenog sitno rezanog duvana. Budući da je vozač ranije već počinio sličan prekršaj, izrečena mu je kazna od 5.130 evra. U slučaju pronalaska 21.600 cigareta u kamp-vozilu dvojici prekrilaca izrečene su kazne od 13.000 i 16.000 evra, uz oduzimanje robe i naplatu dodatnih troškova.

Ovi iznosi odnose se na velike i skrivene količine te ih ne treba poistovjećivati s putnikom koji je prijavio nekoliko kutija više od dozvoljenog limita. Ipak, pokazuju da pokušaj skrivanja cigareta može dovesti do oduzimanja robe, naplate akcize, visokih novčanih kazni, a u težim slučajevima i privremenog ili trajnog oduzimanja vozila kojim je roba prevožena.

Slovenija pri direktnom ulasku iz države koja nije članica Europske unije primjenjuje viši limit od 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje po putniku starijem od 17 godina. Međutim, putnik iz BiH koji prema Sloveniji putuje preko Hrvatske već je u Evropsku uniju ušao na hrvatskoj granici. Zbog toga ne može hrvatskim carinicima objašnjavati da mu je konačno odredište Slovenija i pozivati se na slovenski limit od 200 cigareta.

Austrija takođe kod direktnog dolaska iz države izvan Evropske unije uglavnom dopušta unos 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana za pušenje po osobi starijoj od 17 godina. Austrijska carina izričito upozorava da putnici koji dolaze preko druge države članice moraju poštovati pravila države preko koje su ušli u Evropsku uniju.

Kada su cigarete već legalno kupljene u jednoj državi Evropske unije i putnik putuje u drugu članicu, primjenjuju se druga pravila. Evropska unija kao orijentacijsku količinu za ličnu upotrebu navodi 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara ili kilogram duvana. To nisu količine koje se iz BiH mogu unijeti bez davanja, niti predstavljaju zagarantirano pravo na prenošenje osam šteka. Carina i kod putovanja između članica može tražiti dokaz da je roba kupljena za lične potrebe, a ne za prodaju, te uzeti u obzir račune, pakovanje, način prevoza i ukupnu količinu.

Najjednostavnije pravilo za putnike iz BiH koji automobilom ili autobusom ulaze preko Hrvatske glasi: najviše 40 cigareta, odnosno dvije kutije, po osobi starijoj od 17 godina. Sve iznad te količine treba prijaviti carinskom službeniku i ne pokušavati sakriti, čak ni kada se radi o jednoj šteki namijenjenoj za vlastitu upotrebu.

Bosnu i Hercegovinu danas, 31. jula, očekuje pretežno sunčano i izuzetno toplo vrijeme, uz veoma visoke dnevne temperature koje će u pojedinim krajevima dostići čak 41 stepen Celzijusa.

Jutro će biti vedro i svježije, uz temperature od 15 do 22 stepena, dok će na jugu zemlje biti i do 25 stepeni. Tokom dana preovladavaće sunčano vrijeme uz slab do umjeren istočni i sjeveroistočni vjetar.

Najviša dnevna temperatura kretaće se između 33 i 41 stepen, pri čemu će najtoplije biti u Hercegovini i sjevernim dijelovima Bosne. Zbog ekstremno visokih temperatura meteorolozi savjetuju građanima da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i posebnu pažnju posvete zaštiti djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika.

Prema izgledima vremena, vreli talas nastavlja se i narednih dana, uz sunčano vrijeme i temperature koje će i tokom vikenda ostati iznad prosjeka za ovo doba godine.

Za mnoge mlade ljude dolazak na fakultet u Banjaluku znači prvi veliki korak ka samostalnosti. Pored izbora fakulteta i pripreme za predavanja, budući studenti i njihovi roditelji najčešće imaju još jedno veliko pitanje – koliko košta život u najvećem gradu Srpske?

Univerzitet u Banjaluci ove godine planira upis 2.605 studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija, od čega je najveći broj mjesta predviđen za budžetske studente. Međutim, nakon upisa počinje prava računica smještaj, hrana, prevoz, knjige, izlasci i ostali troškovi.

Brucoši koji dolaze iz drugih gradova najčešće prvo rješavaju pitanje smještaja. Najtraženija opcija je studentski dom, ali broj mjesta nije dovoljan za sve zainteresovane.

U Banjaluci, dom raspolaže sa kapacitetom od 1.250 kreveta, što znači da preko 1.000 studenata mora da pronađe drugi smještaj.

Student na budžetu koji dobije mjesto u domu praktično dobija najveću uštedu jer su troškovi smještaja znatno niži nego kod privatnog najma. U ranijim godinama posebno je isticano da studenti na budžetu imaju povoljnije uslove, uključujući besplatan smještaj i subvencionisanu ishranu, gdje 3 obroka na dan plaćaju po cijeni od 3KM.

Studentica Fizioterapije Marija, već treću godinu živi u domu, te je i sama istakla brojne benefite.

– Život u studentskom domu mi je u velikoj mjeri olakšao studiranje jer ne plaćam smještaj. Hranim se u menzi, gdje su obroci pristupačni, pa uz oko 500 KM džeparca mjesečno uspijevam da pokrijem sve osnovne troškove. Naravno, nekada bude neplaniranih izdataka, ali uz dobru organizaciju mogu da funkcionišem bez većih problema – kaže Marija.

Privatni smještaj – više slobode, ali skuplje

Studenti koji ne dobiju mjesto u domu ili žele više privatnosti okreću se iznajmljivanju stanova. Najveći problem je cijena.

Za garsonjere i manje stanove u Banjaluci cijene se, zavisno od lokacije i opremljenosti, često kreću od nekoliko stotina maraka mjesečno. Ranija iskustva studenata pokazivala su da su cijene garsonjera mogle dostići oko 450–500 KM i više, posebno u periodu najveće potražnje pred početak akademske godine.

Dajana, studnetica trece godine Građevinskog fakulteta, kao brucoš nije uspjela ostvariti pravo na dom, pa je jedina opcija bila prvatni smještaj.

– Živim sa cimerkom u iznajmljenom stanu i kiriju od 500 KM dijelimo, ali uz to plaćamo i režije. Hranu uglavnom kupujem u marketima i pripremam kod kuće. Kada se saberu kirija, režije, namirnice, prevoz i ostali svakodnevni troškovi, za normalan život u Banjaluci potrebno mi je oko 1.000 do 1.100 KM mjesečno – rekla je Dajana.

Računica

Ukupni mjesečni izdaci tako se kreću između 800 i 1.300 KM, u zavisnosti od životnih navika i budžeta.

Ako student živi sam, cijene izgledaju ovako:

– kirija: 400–600 KM

– režije: 50–150 KM

– internet/telefon: 30–50 KM

– hrana: 250–400 KM

– prevoz i ostali troškovi: 50–150 KM

Jednostavna računica pokazuje da troškovi studentskog života u privatnom smještaju mogu premašiti iznos minimalne plate u Republici Srpskoj, zbog čega finansiranje studiranja za mnoge porodice predstavlja veliki izazov.

Za neke brucoše Banjaluka će biti samo mjesto studiranja, a za mnoge prvi pravi dom. Iako finansijska računica postaje sve važniji dio studentskog života, iskustva mnogih pokazuju da upravo godine provedene na fakultetu ostaju među najvažnijim periodima života.

Srpskainfo