Connect with us

Politika

Bivši sudija tvrdi da nas čeka VRELO POLITIČKO LJETO

“Ko se iole razumije u prakse `nezavisnog` pravosuđa i spektre političkog uticaja na pravosuđe, može zaključiti da će u Dodikovom slučaju pred Sudom BiH žalbe biti odbijene kao neosnovane i prvostepena presuda potvrđena! Ne bi trebalo biti iznenađenje i da žalba tužioca bude uvažena u dijelu koji se odnosi na visinu kazne i izrečena zatvorska kazna poveća kako bi se Dodiku smjestio u zatvor, odnosno lišio mogućonosti zamjene zatvorske kazne novčanom kaznom”, navodi bivši sudija Branko Perić u svojoj kolumni za Buku.
On kaže da ima i u sudskom vijeću sudija koji svoju misiju vide u drakonskom kažnjavanju. Dodikov slučaj je jedinstvena prilika da se uđe u pravosudnu istoriju i po raznim pravnim budalaštinama.

“Osuđujuća presuda, kakva god da bude, biće u javnosti viđena kao zavjera i osveta moćnih. Biće i onih umjerenijih koji će u njoj vidjeti neku vrstu kosmičke pravde”, kaže Perić i objašnjava:

“Naime, Dodik je svoju političku karijeru trošio u nemilosrdnom uništavanju pravosuđa, vjerujući da će polugama uticaja na izbor i imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija i oblicima korumpiranja, osugurati njegovu potpunu kontrolu i tako obezbijediti svoju nekažnjivost. Radio je to majstorski. Dogurao je do toga da osumnjičene za zloupotrebe iz pritvora vraća na upravljačke javne pozicije. Valjda ga je ta vrsta neobuzdane moći i odvela na optuženičku klupu. A imao je sjajnih prilika da bude na strani pravde i vladavine prava.”

Bivši sudija Suda BiH navodi primjer da je Dodik bio protivnik ideje o osnivanju apelacionog suda BiH iako je znao da je struktura Suda BiH suprotna svim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i osmišljena kako bi međunarodne politike imale poluge uticaja na državno pravosuđe.

“Nije mu to smetalo jer je računao da će nakaradna struktura i njemu omogućiti lakši uticaj. I dok je sjedio na optuženičkoj klupi pravio je političke predstave oko sjedišta Apelacionog suda BiH. Vjerovao je da njemu takav sud neće nikada biti potreban. Kada je pred tim istim sudom osuđen u prvostepenom postupku, mogao je da shvati šta znači kada ti isti sud sudi u prvostepenom i žalbenom postupku.”

I danas se Dodik nada oslobađajućoj presudi, a za slučaj osuđujuće najavljuje još žešći odgovor. Šta ova Dodikova prijetnja znači? Izgleda da više nije moguće izaći iz kolopleta političkih i pravnih apsurda – teza je sudije Perića.

“Usvajanje žalbe Dodikove odbrane i oslobađajuća presuda neće se dogoditi. Bila bi to objava kolosalnog poraza pravosuđa, To bi definitivno srušilo ugled Tužilaštva i Suda BiH i do kraja uništilo povjerenje građana u vladavinu prava. Takođe, bio bi to poraz međunarodnih politika koje dvadeset godina reformišu pravosuđe i daju podršku pravosudnim institucijama. Zbog toga se teško može očekivati da se u sudskom vijeću nađe većina koja je spremna braniti pravdu i vladavinu zakona.”

Perić navodi da u slučaju odbijanja žalbi i potvrđivanja osuđujuće presude, stvari nastavljaju da se komplikuju na svim nivoima i u svim pravcima.

“Osuđujuća presuda postaje pravosnažna i otvara se faza njenog izvršenja. Dodik ima pravo da mu se kazna zatvora od jedne godine zamijeni novčanom kaznom. To je njegovo pravo i niko mu ga ne može ograničiti ili uskratiti. Ako Dodik ne zatraži zamjenu zatvorske kazne, Sud BiH će ga pozvati da preuzme akt o upućivanju na izdržavanje zatvorske kazne.. On neće doći da primi uputni akt i ponovo slijedi već viđena procedura prinudnog (ne)dovođenja.”

Ako zatraži zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom i plati novčanu kaznu, krivični slučaj je okončan, objašnjava on.

“Ostaje pitanje izvršenja mjere bezbijednosti zabrane političkog djelovanja, čije dejstvo nastupa sa danom donošenja drugostepene presude. Ako se Dodik dobrovoljno ne povuče sa funkcije predsjednika RS, postavlja se pitanje ko treba da ga ukloni i na koji način? Zakon za takvu situaciju nema jasno rješenje. U takvoj situaciji otvara se problem ko bi preuzeo funkciju predsjednika RS do izbora novog predsjednika? Zamjenici to ne mogu jer po Ustavu RS, zamjenici ne mijenjaju predsjednika nego predsjednik na zamjenika prenosi ovlaštenja samo u slučaju privremene spriječenosti da obavlja funkciju predsjednika.”
U fazi kada izborna komisija raspiše izbore za predsjednika RS, može se očekivati niz opstrukcija oko provođenja izbora u opštinama u kojima vlast drži SNSD sa koalicionim partnerima, jasan je sudija Perić.

“Da li će Dodikove opštinske izborne komisije učestvovati u takvom izbornom procesu?_Masovna opstrukcija izbornog procesa je fenomen nesagledivih posljedica. Takođe, moguć je i novi krug povlačenja predstavnika RS iz organa državne vlasti i potpuna paraliza funkcionisanja institucija na državnom nivou. Iz takve situaciju ne postoji izlaz. To je politička tačka topljenja na kojoj ni intervencionizam visokog predstavnika nije moguć.”

U svojoj kolumni za Buku, Perić napominje da i pored toga što još uvijek ima manevarski prostor, Dodik ne bi trebao da likuje zbog svojih helikopterskih preleta u niskom letu i moskovskih koridora.

“Politička i pravosudna zamešateljstva pokazuju ozbiljnu strukturalnu i funkcionalnu nemoć države, ali to Dodika neće dovesti u bolju političku poziciju. Vjerovanje da će novim odgovorom na osuđujuću drugostepenu presudu biti u prednosti i uspjeti da se održava na političkoj sceni je pogrešno zaključivanje. Slabosti sistema dovode državu u stanje očajničke nemoći iz koga je jedini izlaz upotreba sile. I jedini izlaz iz političke i pravne krize. To počinju da shvataju i građani, koji su umorni od neizvjesnosti i beskorisnih politika. Drugim riječima, vrijeme ne radi za Dodika”, kategoričan je bivši sudija Suda BiH Branko Perić.

(Buka) Foto: BN

Related Topics:

Politika

Za povrat PDV-a na prvi stan prijavile se 1.074 osobe, ali novac još niko nije dobio: EVO GDJE JE ZAPELO

U regionalne centre Uprave za indirektno oporezivanje BiH do sada su stigla 1.074 zahtjeva za povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine, ali nijedan podnosilac još nije dobio novac. Početak isplate zavisi od povezivanja UIO sa drugim nadležnim institucijama i razmjene podataka putem elektronskih baza.

Broj zahtjeva iz dana u dan blago raste kako građani prikupljaju potrebnu dokumentaciju, ali u UIO upozoravaju da je značajan dio pristiglih zahtjeva nepotpun.

Najviše problema, kako navode, ima sa dokumentacijom članova porodičnog domaćinstva za koje se traži povrat PDV-a za dodatnih 15 kvadratnih metara, neovjerenim kopijama dokumenata, ali i nedostatkom potrebnih potvrda poreskih i institucija nadležnih za imovinsko-pravne odnose.

Građani čekaju, a ključni problem je razmjena podataka

U UIO ističu da je rok za rješavanje zahtjeva šest mjeseci i da će se taj rok striktno primjenjivati, a ne opšti rokovi predviđeni Zakonom o upravnom postupku BiH.

Međutim, prije donošenja prvih rješenja potrebno je završiti niz administrativnih i tehničkih provjera.

Glavna prepreka za početak isplate novca trenutno je povezivanje UIO sa elektronskim bazama drugih institucija.

„U narednim danima očekujemo potpisivanje memoranduma o saradnji i razmjeni podataka sa poreskim upravama i institucijama nadležnim za imovinsko-pravne odnose, što će omogućiti bržu službenu provjeru podataka, brži ispitni postupak, provjeru dokaza i utvrđivanje činjenica, što sve prethodi donošenju rješenja o povratu“, poručili su iz UIO.

Tek nakon sprovedenih provjera i utvrđivanja da su ispunjeni svi uslovi mogu uslijediti rješenja o povratu PDV-a.

Sve više pitanja građana

U UIO, osim rasta broja zahtjeva, bilježe i veliki broj telefonskih poziva, upita putem elektronske pošte, ali i dolazaka građana u regionalne centre.

Zbog toga iz ove institucije apeluju na građane da prije podnošenja zahtjeva provjere sve uslove i potrebnu dokumentaciju sa službenicima UIO ili putem zvanične internet stranice.

Cilj je da se zahtjev odmah preda sa kompletnom dokumentacijom, kako bi se izbjeglo naknadno dopunjavanje i dodatno produžavanje postupka.

Ko ima pravo na povrat PDV-a?

Pravo na povrat odnosi se isključivo na kupovinu novoizgrađenog stana ili kuće na koje je plaćen PDV, pod uslovom da je nekretnina uknjižena na ime kupca nakon 12. aprila 2025. godine, kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona.

Povrat nije moguće ostvariti za nekretnine koje nisu bile predmet oporezivanja PDV-om, odnosno za takozvanu starogradnju.

Takođe, u povrat ne ulaze kuće koje su još u izgradnji.

Zahtjev se podnosi na obrascu ZKPS – Zahtjev kupca prvog stana za povrat PDV-a, a građanima se preporučuje da u zahtjevu navedu kontakt telefon kako bi ih službenici mogli brzo kontaktirati ukoliko bude potrebno dopuniti dokumentaciju.

Koja dokumentacija je potrebna?

Dokumentacija, osim kupoprodajnog ugovora, poreske fakture i potvrde banke o transakcijskom računu, ne smije biti starija od šest mjeseci.

Uz zahtjev je potrebno priložiti:

  • izvod iz matične knjige rođenih i, ako brak nije evidentiran, izvod iz matične knjige vjenčanih;
  • uvjerenje o državljanstvu i potvrdu o prebivalištu;
  • notarski obrađen ili sudski ovjeren kupoprodajni ugovor;
  • poresku fakturu prodavca sa iskazanim PDV-om;
  • dokaz da je kupoprodajna cijena sa PDV-om u cijelosti plaćena;
  • uvjerenje poreskih uprava ili Brčko distrikta da kupac u posljednjih sedam godina nije bio poreski obveznik za nekretnine;
  • uvjerenje nadležnog organa za imovinsko-pravne poslove da kupac nema druge nekretnine u posjedu ili vlasništvu;
  • dokaz da je kupljeni stan evidentiran u službenim evidencijama;
  • ovjerenu izjavu kupca na obrascu IKPS;
  • ovjerenu izjavu, odnosno listu članova porodičnog domaćinstva;
  • potvrdu banke ili ugovor o važećem transakcijskom računu na koji će biti izvršen povrat;
  • uvjerenje za supružnika radi utvrđivanja imovine stečene u braku.

Posebno je važno da građani obezbijede kompletnu dokumentaciju za članove domaćinstva ukoliko žele ostvariti pravo na dodatne kvadrate za koje se takođe traži povrat PDV-a.

Iako je do sada podneseno više od hiljadu zahtjeva, ključni trenutak tek predstoji – kada UIO i druge nadležne institucije uspostave elektronsku razmjenu podataka i budu stvoreni uslovi za donošenje prvih rješenja i početak isplata.

Nastavi čitati

Politika

SNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci

U Prijedoru je sinoć održana svečana dodjela 300 novih članskih kartica Pokreta Sigurna Srpska (PSS). Ovim događajem nastavljen je trend ubrzanog širenja organizacije u ovom gradu, čime je PSS u Prijedoru za svega nekoliko mjeseci okupio više od 500 novih članova.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac istakao je da je ovo drugi put u kratkom periodu da organizuju masovnu podjelu članskih karata, nakon što je prije par mjeseci podijeljeno prvih 200.

“Ovo je samo jedan pokazatelj da naša gradska organizacija raste, da smo atraktivna politička opcija i da nam se pridružuje sve više sugrađana. Pokret Sigurna Srpska unio je novu dinamiku na političku scenu. Svaka nova članska karta za nas predstavlja odgovornost više da radimo još bolje i efektivnije. Siguran sam da ćemo nakon izbora biti nezaobilazan faktor”, poručio je Vučkovac.

Potpredsjednik PSS-a Igor Radojičić naglasio je da se pokret intenzivno širi u Potkozarju i čitavoj Republici Srpskoj, te da Prijedor zauzima važno mjesto u tom procesu.

“Jak pokret potreban je Prijedoru, a jak Prijedor potreban je pokretu. Ovaj grad treba probuditi i pokrenuti, a velika nova politička snaga poput Pokreta Sigurna Srpska je upravo ono što mu je bilo potrebno. Veliki odziv građana i stalni rast na ovom prostoru potvrđuju da ćemo u oktobru ostvariti rezultat koji će nas pozicionirati kao dominantnu političku snagu”, izjavio je Radojičić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavljuju nastavak aktivnosti na terenu i dalju izgradnju stranačke infrastrukture širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE: „Moramo uvesti carinu na male pošiljke sa Temua“

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Nastavi čitati

Aktuelno