Connect with us

Svijet

TEHERAN I JERUSALIM! Svi pobijedili, a niko nije dobio rat

Dok se svijet trudi da razumije posljedice dramatičnog sukoba između Izraela, Irana i Sjedinjenih Američkih Država, sve tri strane su proglasile pobjedu.

Zasad nijedna strana ne pokazuje spremnost na kompromis. Američki predsjednik Donald Tramp koristi narativ o pobjedi kako bi učvrstio političku poziciju, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu balansira između domaćih pritisaka i potrebe da ostane u naklonosti Vašingtona.

Iran, iako pod udarima i izolacijom, koristi nacionalni ponos kao instrument za konsolidaciju unutrašnje podrške.

Iako svi tvrde da su pobijedili, realnost je drugačija. Iran nije kapitulirao. Nuklearni kapaciteti su oštećeni, ali ne i uništeni. Diplomatija je zamijenjena bombama, ali efekat bombi je privremen, dok su posljedice po globalnu bezbjednost potencijalno trajne.

Sve tri strane možda su dobile poneki politički poen, ali nijedna nije dobila rat, prenosi Nova.

Prve nezavisne analize, kao i curenja obavještajnih procjena, ukazuju na stvarnu situaciju nakon 12 dana sukoba. Iako je u utorak formalno proglašeno primirje, kojem je posredovao Tramp, napetost ne jenjava, a ni stvarni ishodi vojne operacije još nisu jasni.

Netanjahu je odmah nakon što je Tramp objavio primirje proglasio pobjedu, a iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je rat završen.

Vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Hamnei, koji se javio danas nakon sedam dana, izjavio je da je Teheran ostvario pobjedu nad Tel Avivom nakon 12-dnevnog oružanog sukoba, prenio je Tanjug.

Amerika je prije proglašenja primirja bombardovala Iran, gađajući tri postrojenja za obogaćivanje uranijuma, i tako se direktno uključila u sukob na strani Izraela.

Prema ekskluzivnim informacijama koje je objavio CNN, rane procjene američkih obavještajnih službi sugerišu da su vojni udari SAD na tri ključna iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Natanz i Isfahan – unazadili iranski program za samo nekoliko mjeseci, ali ga nisu uništili.

Procjena je zasnovana na analizi štete koju je sprovela Centralna komanda SAD, u saradnji sa Odbrambenom obavještajnom agencijom (DIA), a do koje je CNN došao preko četiri izvora iz obavještajne zajednice.

Iako su američki bombarderi B-2 bacili više od 10 bombi od po 13 tona na dva postrojenja – Fordo i Natanz, izvori navode da su centrifuge u velikoj mjeri ostale netaknute, a značajne zalihe visoko obogaćenog uranijuma nisu uništene.

Najveća šteta nanesena je nadzemnim strukturama i energetskoj infrastrukturi, ali su duboko ukopani objekti, uključujući i hale sa najosjetljivijom opremom, ostali funkcionalni.

Zabrinjava i podatak da je oko 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60% nestalo iz skladišta pod nadzorom IAEA. To je količina dovoljna za oko 10 nuklearnih bojevih glava.

Uprkos nalazima iz obavještajnih krugova, Tramp i Netanjahu tvrde da je riječ o “totalnom uspjehu”.

Tramp je u intervjuima izjavio da su ciljevi “potpuno uništeni”, dok je američki ministar odbrane Pit Hegset rekao da su nuklearne ambicije Irana eliminisane.

Portparolka Bijele kuće Karolina Livit odbacila je procurjelu procjenu DIA kao netačnu i politički motivisanu, tvrdeći da je riječ o pokušaju potkopavanja predsjednikovog autoriteta i “hrabrih pilota”.

Ipak, načelnik Združenog generalštaba Den Kejn upozorio je da je još prerano donositi konačne zaključke.

Demokratski kongresmeni iz Senata i Predstavničkog doma osudili su Trampovu odluku da otkaže povjerljive brifinge o operaciji, tvrdeći da administracija pokušava da prikrije stvarni učinak.

S druge strane, Iran je primirje predstavio kao “pobjedu nad agresorima”, iako su udari izazvali ozbiljnu fizičku štetu na nekoliko objekata.

Međutim, činjenica da su ključni elementi programa opstali, a dio uranijuma vjerovatno premješten prije napada, pruža iranskim vlastima prostor za obnovu programa, pa čak i za ubrzanje razvoja oružja.

Direktor IAEA Rafael Grosi izjavio je da, iako bombe nisu direktno pogodile sve ključne tačke, vibracije i udarni talasi mogli su izazvati oštećenja na osjetljivoj opremi, što će biti predmet detaljnih analiza.

Ipak, priznaje se da je međunarodna kontrola nad iranskim programom sada ozbiljno narušena.

Prema američkim izvorima, Iran do sada nije imao političku odluku da razvije nuklearno oružje, ali sada mnogi strahuju da bi napadi mogli upravo to da promijene.

Ajatolah Hamnei do sada nije izdao takvu naredbu, ali bi logika odvraćanja, naročito poslije masovnih vazdušnih udara, mogla postati neizbježna.

“Ako ovaj napad ostavi isti režim na vlasti, ali sa mogućnošću razvoja nuklearnog oružja, onda je to strateški neuspjeh”, kaže profesor Džefri Luis.

Sličnu zabrinutost dijeli i bivši američki državni sekretar Entoni Blinken, koji kaže da je “ironično to što Trampov napad možda ubrzava upravo ono što pokušavaju da spriječe”.

SAD i Izrael sada vjeruju da svojim tehnološkim i obavještajnim nadmoćima mogu nastaviti da u realnom vremenu ometaju iranski program.

Međutim, to je daleko više rizičan i nepredvidiv model kontrole u poređenju sa nadzornim režimom koji je postojao tokom nuklearnog sporazuma iz 2015.

Štaviše, Iran navodno i dalje raspolaže s oko 2.500 balističkih raketa, a dio nuklearnih objekata, posebno tajnih, vjerovatno je i dalje netaknut i funkcionalan.

Sukob je započeo u noći između 12. i 13. juna, kada je Izrael pokrenuo vojnu operaciju protiv Irana, optužujući Teheran za tajni razvoj vojne nuklearne tehnologije, a mete vazdušnih udara bile su iranski nuklearni objekti, visoki vojni zvaničnici, istaknuti nuklearni fizičari i vojne baze.

Iran je uzvratio, a dan nakon što je Amerika bombardovala tri iranska nuklearna postrojenja Iran je napao američke baze u Kataru i Iraku, nakon čega je proglašeno primirje.

Related Topics:

Svijet

PUTIN O RATU U UKRAJINI: Kraj sukoba se nazire, Trampu ovo nije potrebno

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas se rat u Ukrajini bliži kraju, prenijele su RIA Novosti.

Ruski lider je naveo da nije predložio sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali ni da ga ne odbija.

“Nisam odbio. Ne predlažem taj sastanak, ali ako to neko učini, neka ko god želi da se sastane dođe u Moskvu i mi ćemo se sastati”, rekao je Putin na konferenciji za medije u Moskvi.

Naveo je da mu je slovački premijer Robert Fico prenio spremnost Zelenskog za sastanak.

“Rekao mi je da je Zelenski spreman na lični sastanak, ali to nije prvi put da to čujemo”, rekao je ruski predsjednik.

“Trampu nije potreban ovaj sukob”

Putin je istakao da američki predsjednik Donald Tramp i njegova administracija iskreno žele rješenje rata u Ukrajini, jer njima taj sukob “nije potreban”.

“Vidimo da sadašnja američka administracija i američki predsednik iskreno teže rješenju. Njima očigledno nije potreban ovaj sukob”, rekao je Putin.

Gerhard Šreder

Na pitanje novinara koga bi volio da vidi u ulozi posrednika za dijalog između Rusije i Evrope, Putin je rekao da bi najviše volio da to bude nekadašnji niemački kancelar Gerhard Šreder.

“Nikog nismo zvali”

Putin je ponovio da Rusija nije nikoga zvanično pozvala u Moskvu na proslavu Dana pobjede 9. maja, ali i da je naznačila da pozdravlja sve koji su prisustvovali.

“Znate, nismo nikoga pozvali na ove događaje. Ovo nisu proslave godišnjica. Ali smo svima poslali informaciju da bismo bili srećni ako neko dođe. Oni koji su stigli svakako su pokazali izvjestan stepen hrabrosti, lično, jer su saznali za određene sporazume, uključujući i one koje je inicirao predsjednik SAD Tramp o produženju prekida vatre, o razmjeni snaga i tako dalje. Drugim riječima, saznali su za smirivanje tenzija tek nakon što su stigli. I ne znajući to, ipak su odlučili da budu ovde. Ovo zaslužuje posebno poštovanje. Ali ponavljam, mi ne vidimo ništa posebno u tome što je neko odsutan”, rekao je Putin.

Razgovori sa Kinom, Indijom i SAD

Rusija je o mogućim posljedicama provokacija Kijeva tokom proslave Dana pobjede u Moskvi razgovarala sa Kinom, Indijom i Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je Putin, ističući da je Rusija pristala na prijedlog SAD o produženju prekida vatre sa Ukrajinom do 11. maja i razmjeni ratnih zarobljenika.

Putin je naveo da je 5. maja Ukrajini poslat spisak od 500 pripadnika ukrajinske vojske, prenosi RIA Novosti.

“Prvobitna reakcija je bila da moraju detaljnije da pogledamo, pa možda ne svih 500, možda 200, a onda su potpuno nestali sa radara i otvoreno rekli da nisu spremni za ovu razmenu. Nisu je željeli”, rekao je Putin, ističući da iz Kijeva još nisu stigli novi predlozi o tom pitanju. RIA navodi da je Putin nakon proslave Dana Pobjede razgovarao sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, vrhovnim vladarom Malezije sultanom Ibrahimom, predsjednikom Laosa Tonglunom Sisulitom, predsednikom Abhazije Badrom Gumbom, predsednikom Južne Osetije Alanom Gaglojevim i delegacijom Republike Srpske, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

JEDAN OD NAJTEŽIH U ISTORIJI Kanada ruši školu u kojoj se dogodio masakr

Srednja škola u kanadskom gradu Tumbler Ridž, u kojoj se u februaru dogodio jedan od najtežih masakara u novijoj istoriji Kanade, biće srušena, potvrdile su vlasti Britanske Kolumbije.

Odluka je donesena nakon razgovora sa porodicama žrtava, preživjelima i lokalnom zajednicom, koji su poručili da učenici više ne mogu da se vrate u zgradu obilježenu tragedijom.

Premijer Britanske Kolumbije, Dejvid Ebi, izjavio je da je zajednica gotovo jednoglasno podržala izgradnju nove škole na drugoj lokaciji.

-Želimo da budemo sigurni da radimo ispravnu stvar za preživjele, porodice i građane Tumbler Ridža”, rekao je Ebi novinarima, navodi “TheGuardian”. Dodao je da su učenici, nastavnici i osoblje jasno poručili da žele novi početak na novom mjestu.

Jedan od najgorih školskih masakara u Kanadi
Masakr se dogodio 10. februara ove godine, kada je 18-godišnji bivši učenik škole Džesi Van Rotselar otvorio vatru tokom nastave u srednjoj školi Tumbler Ridž. U napadu je ubijeno devet ljudi, dok je više od 25 ranjeno. Napadač je nakon krvavog pohoda izvršio samoubistvo.

Policija je kasnije utvrdila da je prije dolaska u školu ubio svoju majku i mlađeg polubrata u porodičnoj kući nedaleko od škole.

Među ubijenima u školi bili su pomoćnica u nastavi Šanda Aviugana-Durand i petoro učenika uzrasta od 12 do 13 godina. Više desetina učenika i zaposlenih zadobilo je povrede, a pojedini su morali biti helikopterom prebačeni u bolnice u Vankuveru.

Učenici trenutno pohađaju nastavu u privremenim objektima
Nakon tragedije škola je zatvorena, a dio učenika nastavu trenutno pohađa u privremenim montažnim učionicama postavljenim u blizini škole.

Provincijske vlasti najavile su da će rušenje škole početi tokom ljeta, nakon čega će biti izgrađen potpuno novi objekat u drugom dijelu grada.

Ebi je rekao da će i federalna vlada učestvovati u finansiranju projekta.

-Kada je premijer bio u Tumbler Ridžu zajedno sa mnom i gradonačelnikom, obećao je da će federalna vlada biti dio ovog projekta, i sada su to i zvanično potvrdili”, rekao je Ebi.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN PRVI PUT OTKRIO STANJE MODŽTABE HAMNEJA: Evo šta su saopštili o njegovom zdravlju

Iranske vlasti prvi put su javno iznijele detalje o zdravstvenom stanju novog vrhovnog vođe Irana, Modžtabe Hamneja, pokušavajući da zaustave brojne spekulacije i glasine koje mjesecima kruže nakon njegovog nestanka iz javnosti poslije američko-izraelskih udara na Teheran.

Prema navodima iranskih zvaničnika, Hamnej je zadobio povrede tokom napada krajem februara, ali se “dobro oporavlja” i i dalje učestvuje u donošenju ključnih odluka u državi.

Teheran tvrdi da je Hamnej “u dobrom stanju”

Mazaher Hoseini, zvaničnik iz kancelarije vrhovnog vođe i koordinator sastanaka državnog vrha, izjavio je da je Modžtaba Hamnej zadobio povrede koljena i leđa tokom udara u kojem je poginuo njegov otac, bivši vrhovni vođa Ali Hamnej.

Prema njegovim riječima, povrede nisu opasne po život i stanje novog iranskog lidera je stabilno.

“Koljeno će uskoro potpuno zacijeliti, a problemi sa leđima su uglavnom riješeni”, rekao je Hoseini u obraćanju koje su prenijeli iranski mediji. Dodao je da Hamnej ima i manju povredu iza uha, ali da se ona više ne vidi jer je zarasla i prekrivena turbanom.

Iranski zvaničnici ističu da je Hamnej odsutan iz javnosti iz bezbjednosnih razloga, a ne zbog nesposobnosti da vodi državu.

Mjesecima kruže glasine o njegovom stanju

Od kada je početkom marta naslijedio oca Alija Hamneja, Modžtaba Hamnej gotovo se nije pojavljivao u javnosti, što je izazvalo brojne spekulacije u međunarodnim medijima. Pojedini izvještaji tvrdili su da je teško ranjen, da se nalazi u komi ili čak da nije sposoban da upravlja državom.

Britanski “The Times” i više izraelskih medija ranije su objavili da američko-izraelske obavještajne procjene ukazuju da je Hamnej bio “u veoma teškom stanju” nakon vazdušnih udara i da nije mogao direktno da učestvuje u vođenju države.

Istovremeno, iranske vlasti više puta su odbacivale te tvrdnje kao “psihološki rat” protiv Teherana. Visoki iranski zvaničnik Mohsen Komi ranije je izjavio da Hamnej “u potpunosti kontroliše državu” i da aktivno vodi pregovore i vojne odluke.

Sukob različitih izvještaja o stvarnom stanju

Američki izvori i dalje tvrde da su povrede Modžtabe Hamneja ozbiljnije nego što Teheran priznaje. Pojedini zapadni mediji navode da je tokom udara zadobio opekotine, povrede nogu i lica, kao i ozbiljna oštećenja koja su zahtijevala više operacija.

Portal “Voice of Emirates” ranije je objavio tvrdnje da se Hamnej nalazi u “kritičnom stanju” i da je liječen u specijalizovanoj bolnici u iranskom gradu Komu, uz navode da je komunikacija sa njim veoma ograničena.

S druge strane, iranski predsjednik Masud Pezeškijan nedavno je izjavio da je sa Hamnejem održao višesatni sastanak i opisao ga kao lidera koji i dalje donosi ključne političke odluke.

Revolucionarna garda sve moćnija

Analitičari smatraju da je rat dodatno ojačao uticaj Islamske revolucionarne garde (IRGC), koja sada ima dominantnu ulogu u bezbjednosnim i političkim pitanjima u Iranu. Više zapadnih izvještaja tvrdi da je dio ključnih ovlašćenja privremeno prebačen na vojne komandante zbog otežane komunikacije sa Hamnejem.

“Pitanje više nije da li Mojtaba Hamnei ima političku moć, već koliko samostalno može da odlučuje bez Revolucionarne garde”, navodi magazin “Forbes” u jednoj od analiza.

Teheran pokušava da smiri javnost

Objavljivanje detalja o povredama Modžtabe Hamneja dio je šire kampanje iranskih vlasti da smire javnost i pokažu da država funkcioniše uprkos ratu, sankcijama i političkim tenzijama.

Iranski zvaničnici tvrde da će se vrhovni vođa uskoro ponovo obratiti naciji, ali za sada nije poznato kada bi se mogao prvi put pojaviti u javnosti nakon višemjesečne pauze.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno