Connect with us

Region

MANASTIR TUMANE ČINI ČUDA Slijepi progledao, dijete izliječeno od tumora, majke rađaju!

Nedaleko od Golupca, smješten u živopisnoj dolini i prirodi od koje zastaje dah, nalazi se srednjovjekovni manastir Tumane, za koji sa razlogom kažu da je jedna od najposjećenijih svetinja Srbije.

Nalazi se u istočnoj Srbiji, tačnije na lijevoj strani Tumanske rijeke, na oko desetak kilometara od Golupca, i smješten je u podnožju golubačkih planina, okružen šumom.

Ekipa novinara iz Ljubljane, Zagreba, Podgorice, Sarajeva, Mostara i Banjaluke, među kojima je bila i novinarka “Nezavisnih novina”, posjetila je ovaj pravoslavni manastir, a dočekali su nas ljubazni monah Mihajlo i sveštenik Stefan.

Iz razgovora sa mladim monahom Mihajlom saznajemo da se zamonašio već sa 19 godina, a kroz priču i uz obilazak manastira objasnio nam je šta je to što ovu srpsku svetinju čini posebnom i već godinama privlači vjerni narod iz svih krajeva svijeta.

Kako priča monah Mihajlo, osnivanje manastira povezano je sa imenom proslavljenog junaka Miloša Obilića i isposnika Zosima Sinaita.

“Manastir Tumane datira iz 14. veka, još iz vremena Kosovskog boja. Prema predanju, monasi sa Sinaja su tada došli u Srbiju, tražeći od kneza Lazara da ih primi. Naselili su celi Moravski kraj i podigli mnoge manastire. Manastir Tumane vezuje se za lik i delo Svetog Zosima, a legenda kaže da je ktitor bio sveti Miloš Obilić. Naša crkva čuva fresku na kojoj je on prikazan, a takva freska postoji još samo u Hilandaru. Po predanju, Miloš Obilić je bio u lovu i strelom pogodio Svetog Zosima, misleći da je u žbunju životinja, a ne svetitelj. Kad mu je prišao i pokušao da mu pomogne, isposnik mu je rekao: ‘Tu me mani’, ili ‘Tu mani me’, što bi značilo: ‘Ostavi me tu da umrem'”, objašnjava monah Mihajlo.

Napominje da predanje kaže da je Miloš Obilić pokušao spasiti Zosima, ali svetitelju nije bilo spasa.

“U znak pokajanja Miloš je sagradio crkvu na mestu njegovog groba. Iako tačan datum nije poznat, veže se za period Kosovskog boja, a prvi istorijski trag o manastiru potiče iz 1576. godine, kada je u osmanskim popisima naveden kao obavezan da plaća danak”, priča monah Mihajlo.

Dodaje da, iako je više puta rušen, manastir je nadživio sve osvajače i ostao svjetionik vjere i kulture svog naroda, o čemu svjedoči i crkva Svetog arhanđela Gavrila, koja je izgrađena 1924. godine, kada su nastale i freske, koje su slikane posebnom tehnikom.

“Najveća svetinja ovog manastira su čudotvorne i celebne mošti Svetog Zosima Tumanskog. Tu su i mošti Svetog Jakova Tumanskog, učenika Sv. vladike Nikolaja, kao i nekoliko vekova stara ruska čudotvorna ikona Presvete Bogorodice ‘Kurskaja’. Mošti Svetog Zosima obretene su 1936. godine. Kada smo obnavljali pod u priprati, otkrili smo mesto gde je bio sahranjen”, objašnjava on.

Dodaje da je jedna od velikih svetinja svakako i čudotvorna ikona Presvete Bogorodice “Kurskaje”, koja datira iz 17. vijeka.

“U gradu Kursk, prilikom Oktobarske revolucije, izgoreo je ceo hram, a samo je ikona Presvete Bogorodice ostala netaknuta. Ruski monasi su posle požara došli u Srbiju, a predanje kaže da je Sveti Jovan Šangajski doneo ikonu. Znamo iz njegovih žitija da je Sveti Jovan Šangajski bio zamonašen u Miljkovom manastiru, gde je ikona bila do 1936. godine. Tadašnji iguman Luka, kada je prešao sa bratstvom u manastir Tumane, poneo je sa sobom i ikonu i mnoga čuda i mnoga isceljenja su se dogodila molitvama Presvetoj Bogorodici”, rekao je monah Mihajlo.

Prema njegovim riječima, svima onima koji su od srca prilazili Presveta Bogorodica je uslišila molitve, i to najviše supružnicima bez djece.

“Majke koje nisu mogle da imaju decu dolazile su ovde, molile se Presvetoj Bogorodici i rodile. Postoji i jedno predanje da su lopovi pokušali da ukradu ikonu. Bežali su vozom, a, kako pričaju meštani, zapalio se samo vagon u kojem je bila ikona, a jedan od lopova nastradao je u požaru. Drugi se pokajao i vratio ikonu u manastir tražeći oproštaj, ali ga je stena zatrpala blizu Golupca i završio je u Dunavu. Sveštenik koji je ovde služio pričao je da su meštani svedočili u nekim prilikama i da Presveta Bogorodica pomera ruku ispod oklopa ikone. To je zaista blago koje naš manastir čuva, a Presveta Bogorodica uvek svojim budnim okom motri i brza je da pomogne i da odgovori na molitve”, kaže monah.

Dodaje da vjernici treba da znaju šta da traže od Boga, a pritom da se ne fokusiraju samo na materijalno i napominje da manastir Tumane čuva i čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog, jednog od najvoljenijih svetitelja savremenog doba.

“Ovde su, naravno, i mošti Svetog Jakova, koji se prvo zvao Radoje Arsović, a za njega kažu da je bio učen čovek, dvostruki doktor nauka, filozofije i prava, školovan u Monpeljeu i na Sorboni. Susret sa Bogom, pobožnim ljudima i Svetim vladikom Nikolajem dotakao ga je i osetio je da je ponovo rođen, te je napustio sve i zamonašio se. Vladika Nikolaj ga je poslao u manastir Žiču, gde je bio sve vreme do bombardovanja. Međutim, kada su svi monasi bili primorani da napuste manastir Žiču zbog nemilih ratnih događaja, on se uputio ka manastiru Tumane, ali nikada ovde nije stigao. Komunisti su ga prebili do smrti i Sveti Jakov se upokojio 1946. godine, a po sopstvenom zaveštanju, iako je bio žički monah, rekao je da želi da bude sahranjen na monaškom groblju našeg manastira. Kanonizovan je za svetitelja 2014. godine, a njegove mošti su svečano obretene i prebačene u kivot i nalaze se u crkvi”, priča monah Mihailo.

Dodaje da je i sam bio svjedok mnogih čuda i iscjeljenja koja privlače vjerni narod u ovu najposjećeniju svetinju u Srbiji, koju mnogi nazivaju i Đerdapski Ostrog.

“Jedan čovek je satima stajao uz kivot Svetog Jakova dok je trajalo bogosluženje. Ćutao je, molio se. Kad je završena služba počeo je da vrišti i plače i rekao je: ‘Ljudi, ja opet vidim’. Ja nisam ni znao, ali bio je slep i progledao je, i tome smo svi svedočili. Dolazili su i roditelji sa bolesnom decom za koju su lekari tvrdili da nema nade. Jedan dečak imao je tumor na nozi. Dovezli su ga sanitetom, na nosilima, a roditelji su potpisali da ga dovode na svoju odgovornost. Čitana je molitva i pomazan je osvećenim uljem. Kad su ga vratili u bolnicu, na skeneru – ništa, nema ni traga od bolesti”, priča monah, ali i napominje da vjera nije magija.

“Često neko pita kako može da se desi čudo, ili ko je kandidat za čudo. Nije to čarobni štapić, pa ćiribu-ćiriba i svi problemi nestanu. To nije baš tako, nekome Bog prosto pošalje čudo da ga utvrdi u veri. Svi smo mi podložni materijalnim stvarima, jurimo za njima, ugađamo tome, i dok nam se nešto ne desi, bolesti, Božje iskušenje, tuge, nevolje, a mi tada se okrenemo crkvi i kažemo: ‘Bože pomozi, ja više ne mogu, pomagaj’. Naša vera nije samo doći u manastir, pokloniti se moštima Svetog Zosima, Svetog Jakova, upaliti sveću, fotografisati, darovati ikonu Presvete Bogorodice. To nema veze sa verom, vera je nešto mnogo dublje i mnogo više prožeto nego što mi mislimo. Vera podrazumeva i našu žrtvu, a Bog uvek pusti neku nevolju na nas, kad vidi da smo negde preterali. I zato kažem: bilo je slučajeva kad bolest privuče ljude crkvi. Počnu da poste, da dolaze na liturgije, pričešćuju se i to je odraz Božje ljubavi”, objasnio je monah Mihailo.

Pred kraj razgovora napomenuo je da obavezno treba da posjetimo i isposnicu Svetog Zosima, koja je od kompleksa manastira udaljena oko 800 metara uz brdo, u gustoj bukovoj šumi.

I zaista, u netaknutoj prirodi, autentično je sačuvana isposnica, još iz vremena kada je svetitelj živio u njoj. Sastoji se od male pećinske crkve i skromne monaške kelije prislonjene uz stijenu. Jedna je od nekoliko sačuvanih u Srbiji.

Potrebno je naglasiti da se preko puta manastirske crkve nalazi i gostoprimnica, uređena od nekadašnje manastirske vodenice. Ono što je čini neobičnom je činjenica da u njoj ne postoje cijene, već gost može ostaviti dobrovoljni prilog za obnovu manastira.

Posebnu ljepotu manastiru daje i mali zoološki vrt, u kome na radost najmlađih gostiju obitavaju lame, emu ptice, nojevi, poni konji, magarci, kornjače, zečevi, labudovi, mini koze, crnoglave ovce i druge rijetke životinje, a o njima se brinu monasi.

Sveštenik Stefan ističe da je nedavno u manastiru Tumane, tačnije 1. juna, otvoren i manastirski konak, a kako naglašava, to se desilo na poziv i uz pomoć vjernog naroda i na njihovu želju da svoj boravak u manastiru produže i da ostanu i nekoliko dana.

“Naš iguman, otac Dimitrije, zajedno sa bratijom ovde odlučio je da se izgradi jedan konak koji će upravo imati namenu da ugosti sve one vernike koji ovde dolaze. Konak je građen nepune tri godine, a njegova površina je 4.200 kvadrata i sastoji se iz dijela koji je namenjen kao podrum, imamo oko četrdesetak soba koje krase ovaj konak, a na poslednjem spratu je i jedna velika biblioteka koja ima više od 50.000 naslova. Sve je to za ljude koji ovde dolaze da se molitveno okrepe, ali i da steknu i misao, želju i volju da ovde budu i da na neki način ispune svoje putešestvije koje su ovde namenili. Blagodarni smo vernom narodu što smo jedno ovako veliko delo uradili, ovo je slika svih, ne samo nas koji smo ovde u manastiru, nego je i slika svakog čoveka koji ovde dolazi, da se upišemo u ovom vremenu da smo uradili jedno lepo i veličanstveno delo”, kaže otac Stefan i napominje da u manastiru Tumane živi pet monaha i četiri monahinje koji su, zajedno sa njim dio ove zajednice.

Više informacija o ovoj svetinji, novostima i dešavanjima u manastiru Tumane vjernici mogu pronaći na zvaničnom sajtu manastirtumane.org.

Manastir Tumane posjetili smo u organizaciji “Best Press Storyja”, (MGM Media Optima) i u organizaciji Turističke organizacije Srbije, u sklopu kampanje “Experience!SERBIA/Doživi!SRBIJA”.

Related Topics:

Region

FICO PROGOVORIO NA SRPSKOM I ODUŠEVIO NOVI SAD: „Vučić je lider sa kičmom – ne da da Srbijom upravljaju moćnici!“

Slovački premijer Robert Fico obratio se okupljenom narodu na velikom skupu „Ujedinjena Srbija“ u Novom Sadu.

– Mnogo mi je bilo žao što nisam mogao da budem prije dvije sedmice u Beogradu. Uputio sam zato poruku podrške mom prijatelju Aleksandru, ali hoću sada da je lično iskažem pred vama. Znate kako mi Slovaci kažemo: „Dobrého priateľa si váž ako drahý poklad.“ Dobrog prijatelja cijeni kao skupocjeno blago. Toliko ja cijenim Aleksandra i siguran sam da ćete vi pokazati koliko ga cijenite.

– Nisam ja došao da vam držim lekcije kako da glasate, kako to neki drugi stranci rade, kao da bolje od vas znaju šta vam treba i šta je dobro za vas. Ali dan izbora je onaj dan kada odlučujete kako dalje, prenosi Kurir.

– Zato sam došao da vam ukažem na ono što neki možda više ni ne primjećuju: navikli ste na bolji život. Ako ne najbolji, ali svakako mnogo, mnogo bolji nego prije 14 godina. Pogledajte sada šta je Srbija postigla otkako je Aleksandar postao premijer, pa onda predsjednik.

– Prođite putevima koji su izgrađeni, izbrojte nove fabrike, bolnice, škole. Sjećam se naših prvih susreta, još mladog čovjeka, ali sa jasnom vizijom za svoju zemlju. Izgarao je za to da Srbija bude uspješna i bogata. Nije se stidio da pita, da primijeni nešto što je vidio kod drugih, kako bi prepoznao da bi to moglo da donese boljitak njegovoj zemlji. I uspio je u tome. Srpska ekonomija grabi velikim koracima, moćnije od mnogih u Evropi.

– Izbori su taj trenutak kada odlučujete da li želite da Srbija nastavi da ide ovako, uspravno i nepokolebljivo, što nije lako u ovim izazovima – rekao je, između ostalog, Fico.

– Lider sa kičmom, pa zar radi interesa sopstvene zemlje znati reći „ne“ kada drugi traže da mislimo i radimo isto. E, zato podržavam Aleksandra: on ne da da Srbijom upravlja neko iz svijeta, ma koliko bio moćan. On brani suverenost Srbije da pravi sopstvene izbore. Suverenost nema cijenu. Mnogo je to skupa riječ, a vjerujte mi, bar ja znam koliko je to teško i koliko opasno može da bude, jer smo slični i dijelimo iste vrijednosti.

Poručio je da, poput Vučića i Srbije, i on nastoji da zaštiti suverenitet svoje zemlje i pravo da samostalno odlučuje o sopstvenim interesima.

– Ne sviđa se to onima koji bi Srbiju da pretvore u sjenku, da je zaustavljaju, da bude manja od malih, slabija od slabih. Baš zbog toga postavljaju nove uslove i obaveze za članstvo u Uniji. Drago mi je da sam danas došao baš ovdje, u Novi Sad, na sjever Srbije, u Vojvodinu, gdje vijekovima ravnopravno žive moji sunarodnici Slovaci sa Srbijom i drugima.

– Zahvaljujem vam na pažnji koju pokazujete prema njima. Zahvaljujući Aleksandru, uskoro dobijaju slovačku kuću za koju je država Srbija već stavila novac na raspolaganje. Srpske vlasti vode politiku koja spaja, a ne razdvaja. Siguran sam da bi, ako bi postojalo nešto zbog čega bi možda mogli da se gledaju poprijeko, to moglo da bude samo oko toga ko pravi bolji kulen.

– I još nešto: Slovačka će nastaviti da poštuje teritorijalni integritet Srbije. Ponoviću: kada je riječ o Kosovu, nećemo vas iznevjeriti. U meni i Slovačkoj, Aleksandar i Srbija uvijek će imati iskrenog prijatelja na koga nikakvi pritisci ne mogu da utiču. Zato želim da vam i danas kažem: čuvajte mir, čuvajte stabilnost – poručio je Robert Fico na velikom skupu liste „Ujedinjena Srbija“ u Novom Sadu.

Nastavi čitati

Region

DRUGI PUT U MJESEC DANA! Na planini Goliji ponovo pao snijeg

Na planini Goliji danas je ponovo pao snijeg, drugi put za nepunih mjesec dana, dok se zbog zahlađenja i vjetra stanovnici planinskih sela već pripremaju za predstojeću zimu.

Kiša je tokom dana prešla u snijeg, a niske temperature zahvatile su i druge planinske predjele Srbije.

Prema meteorološkim prognozama, padavine se očekuju na planinama, dok će u nižim krajevima preovladavati oblačno vrijeme, uz mjestimičnu kišu, prenosi RINA.

Mještani Golije spremni za zimu

„Kiša je prešla u snijeg. Jako je hladno, a duva i vjetar. Ipak, mi na Goliji se ne žalimo i navikli smo na surove uslove. Uveliko smo spremni za zimu“, rekli su mještani Golije.

Prvi snijeg ove sezone na Goliji zabilježen je 22. septembra, kada su pahulje iznenadile stanovnike planinskih sela. Ipak, zbog temperature vazduha snijeg se tada nije zadržavao na tlu.

Trenutno je najhladnije na Kopaoniku, gdje je izmjerena temperatura od nula stepeni. Temperature ispod 10 stepeni zabilježene su i na Zlatiboru, gdje je šest stepeni, u Sjenici sedam, Požegi osam i na Crnom Vrhu devet stepeni.

Najtoplije je u Zaječaru, gdje temperatura dostiže 17 stepeni.

Narednih dana hladna jutra

Prema prognozi za narednih sedam dana, jutra će biti hladna, dok će tokom dana biti umjereno do pretežno oblačno i uglavnom suvo.

Slaba kiša moguća je ponegdje u subotu, kao i početkom naredne sedmice, uglavnom u južnim i istočnim dijelovima Srbije.

Nastavi čitati

Region

Hrvatska usporava evropski put Crne Gore, NJEMAČKA VRŠI PRITISAK

Vlada Hrvatske intervenisala je kako bi se promijenili zaključci koji se odnose na evropski put Crne Gore, navodi hrvatski Jutarnji list.

Iako se još ne može govoriti o blokadi Crne Gore na putu ka EU, ukoliko se problem zahtjeva koje je Hrvatska ispostavila Crnoj Gori kao uslov da odblokira zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne riješi, mogao bi doći u pitanje kredibilitet cijelog procesa proširenja.

Ponavlja se scenario Sjeverne Makedonije?

Podsjećanja radi, Evropski savjet je dva puta 2019. i 2020. blokirao evropski put Sjeverne Makedonije, iako je zemlja promijenila ime nadajući se da će time otvoriti vrata EU. Kao posljedica toga, u toj zemlji su se na vlast vratile evroskeptične snage, i zamah evropskih reformi značajno je usporen.

Ako bi Hrvatska Crnoj Gori uradila isto, desila bi se slična situacija, ali u još težim okolnostima, kada se evropski stav po pitanju proširenja značajno promijenio u smislu istinskog nastavka proširenja EU.

Plenković intervenisao da se izmijene zaključci o Crnoj Gori

Prema pisanju Jutarnjeg lista, na intervenciju Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Hrvatske, donekle su promijenjeni zaključci o Crnoj Gori u odnosu na raniji nacrt, iz kojeg su izbačene vremenske odrednice.

“Europsko vijeće podržava rad koji je u tijeku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Prima na znanje namjeru Irskog predsjedništva da radi na privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja – pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme”, kaže se u zaključcima, kako prenosi ovaj hrvatski list.

Pojašnjavaju da je u odnosu na prethodni nacrt zaključaka izbačen dio koji govori o tome da se dogovor o privremenom zatvaranju poglavlja postigne do kraja ove godine, kao i dio koji govori o radu na pristupnom ugovoru što je prije moguće.

“Europsko vijeće pozdravlja rad koji je u tijeku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Prima na znanje namjeru predsjedništva Vijeća da se do kraja ove godine postigne dogovor o privremenom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja – pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme – te da se radi na što skorijem dovršetku izrade ugovora o pristupanju”, stajalo je u nacrtu zaključaka.

Zagreb ne želi blokadu već rješenje

Ovo, ipak, još uvijek ne znači da će do blokade i doći jer se Zagre pokušava predstaviti kao konstruktivan partner koji iskreno želi da se pronađe rješenje koje je prihvatljivo za sve.

Za svaki slučaj, Njemačka je iza zatvorenih vrata najavila spremnost da posreduje između Zagreba i Podgorice kako bi se problem što prije riješio.

Kako je danas pisao Euronews, njemačka vlada pritišće Hrvatsku da što prije riješi svoje sporove s Crnom Gorom, kako ne bi bio usporen proces njenog pristupanja EU. Ukoliko se ovo pokaže tačnim, a po svemu sudeći nema razloga da se ne uzme ozbiljno, to pokazuje u kojoj mjeri se pitanje proširenja EU na zapadni Balkan uzima ozbiljno u nekim od najvažnijih i najuticajnijih evropskih članica.

Lideri EU: Proširenje je geostrateška investicija

U zaključcima samita, u dijelu koji se odnosi na proširenje, naglašeno je da je ono geostrateška investicija u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet. Dodali su da je riječ o pokretaču boljeg životnog standarda i zajedničkih evropskih vrijednosti.

“Lideri su naglasili potrebu da zemlje kandidati nastave reforme, posebno u oblasti vladavine prava, u skladu s procesom pristupanja zasnovanim na zaslugama. EU, sa svoje strane, mora unaprijediti unutrašnje reforme i razmotriti ključna pitanja o svojim prioritetima, politikama i sposobnosti djelovanja u slučaju daljeg proširenja.

Pozdravili su i rad na pristupnom ugovoru Crne Gore te primili k znanju namjeru predsjedništva Savjeta da radi na privremenom zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja, pod uslovom da Crna Gora sprovede odgovarajuće reforme”, navedeno je u zaključcima.

Sam tekst ne sadrži dokaze da je do stvarne promjene došlo jer su slične formulacije isticane i ranije. Prava promjena nije u tekstu kominikea, nego u aktivnostima koje se odvijaju u pozadini i tihoj diplomatiji izvan domašaja javnosti.

Berlin traži od Zagreba da ne usporava Crnu Goru

Kako je danas pisao Euronews, njemačka vlada vrši pritisak na Hrvatsku da što prije riješi svoje sporove s Crnom Gorom kako ne bi bio usporen proces njenog pristupanja EU.

Ukoliko se ova informacija pokaže tačnom, a po svemu sudeći nema razloga da se ne uzme ozbiljno, to pokazuje u kojoj se mjeri pitanje proširenja EU na zapadni Balkan ozbiljno razmatra u nekim od najvažnijih i najuticajnijih evropskih članica.

Kako je Euronewsu naveo dobro upućen izvor, Berlin je prijateljski zatražio od Zagreba da ne odugovlači rješavanje spora i da olakša Crnoj Gori napredak kako proces proširenja ne bi izgubio zamah.

“Berlin je takođe nedavno ponudio posredovanje, ali ta ponuda još nije sprovedena u djelo. Vlada kancelara Fridriha Merca nastoji da se postavi kao nepristrasan posrednik, strahujući da bi neriješeni bilateralni problemi mogli ugroziti proces proširenja”, piše Euronews.

Francuska i Luksemburg takođe uključeni u razgovore

Ovaj medij navodi da Evropska komisija posljednjih sedmica učestvuje u razgovorima između dvije zemlje, a nekoliko država članica angažovalo se kako bi spriječilo zastoj u proširenju zbog bilateralnih pitanja.

Dodaju da Francuska posebno želi da izbjegne probleme s proširenjem iz unutrašnjopolitičkih razloga, dok je Luksemburg kritikovao korištenje pristupnog procesa za rješavanje bilateralnih pitanja.

“Sve tri evropske vlade aktivno razgovaraju s Hrvatskom kako bi je pritisnule da riješi bilateralna pitanja. Ipak, najsnažniji pritisak dolazi iz Njemačke, koja nastoji da pokrene proces proširenja”, navodi Euronews.

Šta Hrvatska traži od Crne Gore?

Kao što smo već pisali, Hrvatska je blokirala nekoliko pregovaračkih poglavlja, a od Crne Gore očekuje da isplati odštete preživjelim logorašima iz proteklog rata, učini više na pronalaženju nestalih, procesuiranju svih ratnih zločina i rješavanju svih imovinskopravnih pitanja između dvije zemlje, uključujući i probleme Hrvata u Crnoj Gori.

Nastavi čitati

Aktuelno