Connect with us

Svijet

BLIŽI SE “SMRT” SLOBODE KRETANJA UNUTAR EU: Pogledajte šta se dešava na poljskoj granici (VIDEO)

Sloboda kretanja unutar Evropske unije možda još nije potpuno mrtva, ali ni taj trenutak nije više daleko.

Posljednja koja je tome doprinijela je Poljska, koja je u ponedjeljak uvela privremene granične kontrole s Njemačkom i Litvanijom kako bi se borila protiv ilegalnih migracija.

Odluka je iznuđena jer su granične kontrole s Njemačkom bile odgovor Berlinu koji kontroliše granice s Poljskom od jeseni 2023, a početkom maja je vlada Fridriha Merca dodatno pooštrila te kontrole, odbijajući ulazak migrantima čak i ako traže azil, prenosi Jutarnji.

Bilo je to previše čak i za proevropskog poljskog premijera Donalda Tuska, koji je na sastanku s nizozemskim premijerom Dikom Šofom najavio da će „granični prelazi s Njemačkom biti pokriveni načelom kritične infrastrukture“ te da službenici granične straže i policije imaju „jasne naredbe da odlučno reaguju“ na pokušaje ometanja kontrola. Tusk je naznačio da će se lažno predstavljanje i ometanje državnih službenika strogo kažnjavati: „Primijenićemo odgovarajuće mjere, a to će uključivati novčane kazne, a ako bude potrebno, i direktnu prinudu i pritvor“. Dodao je da razmjeri nisu veliki, ali da treba poštovati činjenicu da će Poljska „efikasno provjeriti svaki takav slučaj“

Situacija je eskalirala kada su Nijemci vratili u Poljsku trojicu Somalijaaca koji su se početkom maja uspjeli dokopati Frankfurta na Odri, ali ne zadugo. Iako je Upravni sud u Berlinu presudio da Somalijci smiju ostati dok se ne riješe njihovi zahtjevi za azil, vraćeni su u Poljsku jer su odatle ušli u Njemačku. Poljska desnica odmah je digla uzbunu i Tusk je morao da reaguje.

Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja šengenskog prostora koja je uvela granične kontrole. Njemačke vlasti podržale su odluku, a prema riječima kancelara Merca, otkako se ta praksa sprovodi, broj tražilaca azila u Njemačkoj se znatno smanjio. Slične razloge navode i u Varšavi.

„Ovom privremenom mjerom želimo ograničiti i smanjiti nekontrolisani tranzit migranata u oba smjera. Njemačku stranu sam već u martu upozorio i više puta razgovarao o tome s novim kancelarom“, izjavio je poljski premijer.

Dosadašnji strpljiv stav njegove zemlje prema jednostranim kontrolama više se ne može održati jer se sada, prema promijenjenoj praksi, ljudi vraćaju u Poljsku, tvrdi Tusk.

Postoji i unutrašnjopolitički razlog – naime, migraciona politika bila je centralna tema tamošnje predsjedničke kampanje. Pobjeda desnog nacionaliste Karola Navrockog, koji je tražio strože kontrole na granici s Njemačkom, bila je težak udarac za Tuskovu vladu, podsjetio je Dojče Vele.

Merkel “bocnula” Merca
U Njemačkoj je ponovno uvođenje poljske kontrole na zajedničkoj granici izazvalo kritike opozicionih ličnosti, poslovnih i policijskih sindikata. Za situaciju koja uzrokuje teškoće prvenstveno stanovnicima i preduzećima na pograničnom području okrivljuje se vlada hrišćansko-demokratskog kancelara Fridriha Merca i njene jednostrane akcije. Međutim, Aleksander Dobrindt, njemački ministar unutrašnjih poslova, pohvalio je poljsko uvođenje graničnih kontrola s Njemačkom i Litvanijom.

“One su važan korak u našim zajedničkim naporima protiv ilegalnih migracija i zato je to korak koji očigledno pozdravljamo“, rekao je Dobrindt u ponedjeljak uveče.

I dok se vlasti u Poljskoj i Njemačkoj slažu oko suspenzije šengenskih pravila, očekivane kritike stigle su iz Zelenih i dijela SPD-a, ali i od – Angele Merkel. Dugogodišnja kancelarka, uz napomenu da i ona smatra da se ilegalna migracija mora ograničiti, naglasila je da se o tome “mora razmišljati na evropskom nivou“. Tako je bocnula Merca, s kojim je u dugogodišnjoj zavadi – da ne upotrijebimo neku grublju riječ.

Na tu kritiku reagovao je kancelar Merc. U jednoj televizijskoj emisiji napomenuo je da njegova vlada trenutno “mora riješiti nekoliko problema koji su nastali u posljednjih deset godina“, misleći na probleme koje je Angela Merkel izazvala svojom politikom prema izbjeglicama u ljeto 2015. godine. Potom je dodao: “Pokušavamo se pridržavati evropskog prava. Ali, dok god je evropsko pravo o azilu nefunkcionalno, moramo imati pravo da sami štitimo svoje granice“.

Pravila i politička previranja
Član 25. Šengenskog zakona državama omogućava privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutrašnjim granicama, ali samo na deset dana, ad hoc i potpuno samostalno, i to ako postoji neposredna prijetnja, na primjer sumnja na teroristički napad. Ali, kontrole na bavarskoj granici s Austrijom na snazi su od jeseni 2015. godine. Danska je službeno ponovno uvela kontrole na svojoj granici s Njemačkom prije osam godina.

Problemi i unutar vladajuće koalicije
Osim s vanjskim granicama, Donald Tusk ima probleme i unutar vladajuće koalicije. Političku scenu u Poljskoj zatreslo je otkriće da je prošlog četvrtka Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta (maršal Sejma – poljski pandan Gordanu Jandrokoviću) i stranke Poljska 2050, u tajnosti, i to usred noći, posjetio privatni stan Adama Bjelana, jednog od glavnih PiS-ovih poslanika u Evropskom parlamentu. Sastanak se održao prije ponoći, a kasnije je, prema navodima fotoreportera redakcije Fakt, Bjelanov stan posjetio i čelnik PiS-a Jaroslav Kačinjski. Kasnonoćnom sastanku prisustvovao je i senator PSL-a i potpredsjednik Senata Mihal Kamiński, bivši političar PiS-a.

Procurilo je da se razgovaralo o rušenju Tuska i povratku PiS-a na vlast, a Holovnija bi za izdaju ostao na čelu Sejma. On je napisao da su to neistine, a opoziciju posjećuje usred noći u njihovim stanovima „jer mu je prebukiran raspored“.

„Čvrsto vjerujem da – posebno u ovim vremenima – političari različitih uvjerenja treba međusobno da razgovaraju, inače ćemo se međusobno poubijati. Smatram to normom, a ne izuzetkom i nastaviću da se tako ponašam kao predsjednik Sejma“, poslije je moralizovao Holovnija – iako svi znaju da je muljator.

Građanska koalicija, Treći put i Nova ljevica imaju 248 mandata u 460-članom Sejmu. Kada bi 32 poslanika Poljske 2050 promijenila stranu, pala bi Tuska vlada. Zato je Tusk odlučio da pređe preko svega i napisao na Fejsbuku: „Ozbiljno sam shvatio objašnjenja i izjavu Šimona Holovnije na današnjem sastanku čelnika koalicije. Vlada ima stabilnu većinu“.

Related Topics:

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ZADALA SUROV UDARAC! Rusija udara na žilu kucavicu Ukrajine

Rusija sve intenzivnije usmjerava napade na ukrajinsku transportnu i logističku infrastrukturu, a željeznica postaje jedan od važnih ciljeva u pokušaju Moskve da oteža svakodnevni život stanovništva i funkcionisanje zemlje.

Željeznica sve češće na udaru

Ruske snage posljednjih mjeseci pojačale su napade na ukrajinsku transportnu mrežu, uključujući željezničke objekte, dok analitičari smatraju da je jedan od ciljeva otežavanje ukrajinske logistike i povezivanja različitih dijelova zemlje.

Institut za proučavanje rata ranije je ocijenio da Moskva intenzivira napade na željezničku infrastrukturu kako bi poremetila ukrajinske logističke operacije u pozadini fronta.

Poseban pritisak posljednjih sedmica zabilježen je i na jugu zemlje, gdje ruske snage napadaju transportne pravce, mostove i graničnu infrastrukturu između Ukrajine i Moldavije.

Prema procjenama analitičara, takvi napadi imaju za cilj da otežaju ukrajinski uvoz i izvoz, ali i da zemlju dodatno izoluju od evropskih saobraćajnih i trgovinskih pravaca.

Pritisak na civile i ukrajinski moral

Napadi na saobraćajnu infrastrukturu uklapaju se u širu rusku strategiju udara na objekte koji su ključni za normalno funkcionisanje ukrajinskih gradova, uključujući energetsku mrežu, industrijske pogone i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva takvim udarima pokušava ne samo da oslabi vojne kapacitete zemlje nego i da izvrši psihološki pritisak na stanovništvo i oslabi njegovu spremnost da nastavi otpor.

Rusija, s druge strane, tvrdi da napada objekte povezane sa ukrajinskim vojnim potencijalom i odbacuje optužbe da namjerno gađa civile. Analitičari upozoravaju da bi napadi na energetsku, transportnu i drugu kritičnu infrastrukturu mogli dodatno da se pojačavaju, posebno zbog nedostatka raketa-presretača za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.

Nastavi čitati

Svijet

„POKVARILI STE ŽURKU!“ Kina zaprijetila Tajvanu “POSLJEDICA ĆE BITI”!

Kina je upozorila Tajvan da će snositi “posljedice” nakon što su predstavnici Pekinga i Tajpeja prisustvovali ceremoniji u okviru samita lidera Foruma pacifičkih ostrva u Palauu, gdje je domaćin prethodno pozvao velike sile da regionalni skup ne pretvaraju u geopolitičko nadmetanje.

Forum okuplja 18 država i teritorija, dok Kina, SAD i Tajvan nisu njegove članice, ali borba za uticaj nad strateški važnim pacifičkim područjem posljednjih godina sve više opterećuje godišnje sastanke organizacije.

Peking upozorio na “posljedice”
Kineski izaslanik za Pacifik Ćijen Bo ocijenio je prisustvo tajvanskih zvaničnika kao “veoma neprimjereno”, a na pitanje da li će Tajvan zbog toga snositi posljedice odgovorio je da “posljedica uvijek ima”, istovremeno negirajući da je riječ o prijetnji.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun poručio je da Tajvan nije partner Foruma za dijalog ili razvoj i da zato, prema stavu Pekinga, nema osnov da učestvuje u njegovim aktivnostima.

Tajvan odgovorio Kini
Tajvanski ministar spoljnih poslova Lin Čia-lung odbacio je tvrdnje da je njegovo učešće nelegitimno i optužio Peking da stvara podjele u regionu, poručivši: “Kada mi idemo na zabavu, uvijek slijedimo uputstva domaćina. Međutim, kada Kina dođe na zabavu, ponaša se kao da je domaćin i pokvari cijelu atmosferu.”

Predsjednik Palaua Surangel Vips mlađi prethodno je pozvao velike sile da poštuju prioritete pacifičkih država, naglasivši da su partneri dobrodošli, ali da “ne određuju odredište” i da pacifičku agendu moraju oblikovati same zemlje regiona navodi abc.

Najnoviji spor dodatno pokazuje rastuću borbu za uticaj u Pacifiku između Kine i SAD, kao i Pekinga i Tajpeja, koja prijeti da zasjeni teme koje ostrvske države smatraju ključnim, među kojima su klimatske promjene i ekonomski problemi.

Nastavi čitati

Aktuelno