Connect with us

Svijet

BLIŽI SE “SMRT” SLOBODE KRETANJA UNUTAR EU: Pogledajte šta se dešava na poljskoj granici (VIDEO)

Sloboda kretanja unutar Evropske unije možda još nije potpuno mrtva, ali ni taj trenutak nije više daleko.

Posljednja koja je tome doprinijela je Poljska, koja je u ponedjeljak uvela privremene granične kontrole s Njemačkom i Litvanijom kako bi se borila protiv ilegalnih migracija.

Odluka je iznuđena jer su granične kontrole s Njemačkom bile odgovor Berlinu koji kontroliše granice s Poljskom od jeseni 2023, a početkom maja je vlada Fridriha Merca dodatno pooštrila te kontrole, odbijajući ulazak migrantima čak i ako traže azil, prenosi Jutarnji.

Bilo je to previše čak i za proevropskog poljskog premijera Donalda Tuska, koji je na sastanku s nizozemskim premijerom Dikom Šofom najavio da će „granični prelazi s Njemačkom biti pokriveni načelom kritične infrastrukture“ te da službenici granične straže i policije imaju „jasne naredbe da odlučno reaguju“ na pokušaje ometanja kontrola. Tusk je naznačio da će se lažno predstavljanje i ometanje državnih službenika strogo kažnjavati: „Primijenićemo odgovarajuće mjere, a to će uključivati novčane kazne, a ako bude potrebno, i direktnu prinudu i pritvor“. Dodao je da razmjeri nisu veliki, ali da treba poštovati činjenicu da će Poljska „efikasno provjeriti svaki takav slučaj“

Situacija je eskalirala kada su Nijemci vratili u Poljsku trojicu Somalijaaca koji su se početkom maja uspjeli dokopati Frankfurta na Odri, ali ne zadugo. Iako je Upravni sud u Berlinu presudio da Somalijci smiju ostati dok se ne riješe njihovi zahtjevi za azil, vraćeni su u Poljsku jer su odatle ušli u Njemačku. Poljska desnica odmah je digla uzbunu i Tusk je morao da reaguje.

Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja šengenskog prostora koja je uvela granične kontrole. Njemačke vlasti podržale su odluku, a prema riječima kancelara Merca, otkako se ta praksa sprovodi, broj tražilaca azila u Njemačkoj se znatno smanjio. Slične razloge navode i u Varšavi.

„Ovom privremenom mjerom želimo ograničiti i smanjiti nekontrolisani tranzit migranata u oba smjera. Njemačku stranu sam već u martu upozorio i više puta razgovarao o tome s novim kancelarom“, izjavio je poljski premijer.

Dosadašnji strpljiv stav njegove zemlje prema jednostranim kontrolama više se ne može održati jer se sada, prema promijenjenoj praksi, ljudi vraćaju u Poljsku, tvrdi Tusk.

Postoji i unutrašnjopolitički razlog – naime, migraciona politika bila je centralna tema tamošnje predsjedničke kampanje. Pobjeda desnog nacionaliste Karola Navrockog, koji je tražio strože kontrole na granici s Njemačkom, bila je težak udarac za Tuskovu vladu, podsjetio je Dojče Vele.

Merkel “bocnula” Merca
U Njemačkoj je ponovno uvođenje poljske kontrole na zajedničkoj granici izazvalo kritike opozicionih ličnosti, poslovnih i policijskih sindikata. Za situaciju koja uzrokuje teškoće prvenstveno stanovnicima i preduzećima na pograničnom području okrivljuje se vlada hrišćansko-demokratskog kancelara Fridriha Merca i njene jednostrane akcije. Međutim, Aleksander Dobrindt, njemački ministar unutrašnjih poslova, pohvalio je poljsko uvođenje graničnih kontrola s Njemačkom i Litvanijom.

“One su važan korak u našim zajedničkim naporima protiv ilegalnih migracija i zato je to korak koji očigledno pozdravljamo“, rekao je Dobrindt u ponedjeljak uveče.

I dok se vlasti u Poljskoj i Njemačkoj slažu oko suspenzije šengenskih pravila, očekivane kritike stigle su iz Zelenih i dijela SPD-a, ali i od – Angele Merkel. Dugogodišnja kancelarka, uz napomenu da i ona smatra da se ilegalna migracija mora ograničiti, naglasila je da se o tome “mora razmišljati na evropskom nivou“. Tako je bocnula Merca, s kojim je u dugogodišnjoj zavadi – da ne upotrijebimo neku grublju riječ.

Na tu kritiku reagovao je kancelar Merc. U jednoj televizijskoj emisiji napomenuo je da njegova vlada trenutno “mora riješiti nekoliko problema koji su nastali u posljednjih deset godina“, misleći na probleme koje je Angela Merkel izazvala svojom politikom prema izbjeglicama u ljeto 2015. godine. Potom je dodao: “Pokušavamo se pridržavati evropskog prava. Ali, dok god je evropsko pravo o azilu nefunkcionalno, moramo imati pravo da sami štitimo svoje granice“.

Pravila i politička previranja
Član 25. Šengenskog zakona državama omogućava privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutrašnjim granicama, ali samo na deset dana, ad hoc i potpuno samostalno, i to ako postoji neposredna prijetnja, na primjer sumnja na teroristički napad. Ali, kontrole na bavarskoj granici s Austrijom na snazi su od jeseni 2015. godine. Danska je službeno ponovno uvela kontrole na svojoj granici s Njemačkom prije osam godina.

Problemi i unutar vladajuće koalicije
Osim s vanjskim granicama, Donald Tusk ima probleme i unutar vladajuće koalicije. Političku scenu u Poljskoj zatreslo je otkriće da je prošlog četvrtka Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta (maršal Sejma – poljski pandan Gordanu Jandrokoviću) i stranke Poljska 2050, u tajnosti, i to usred noći, posjetio privatni stan Adama Bjelana, jednog od glavnih PiS-ovih poslanika u Evropskom parlamentu. Sastanak se održao prije ponoći, a kasnije je, prema navodima fotoreportera redakcije Fakt, Bjelanov stan posjetio i čelnik PiS-a Jaroslav Kačinjski. Kasnonoćnom sastanku prisustvovao je i senator PSL-a i potpredsjednik Senata Mihal Kamiński, bivši političar PiS-a.

Procurilo je da se razgovaralo o rušenju Tuska i povratku PiS-a na vlast, a Holovnija bi za izdaju ostao na čelu Sejma. On je napisao da su to neistine, a opoziciju posjećuje usred noći u njihovim stanovima „jer mu je prebukiran raspored“.

„Čvrsto vjerujem da – posebno u ovim vremenima – političari različitih uvjerenja treba međusobno da razgovaraju, inače ćemo se međusobno poubijati. Smatram to normom, a ne izuzetkom i nastaviću da se tako ponašam kao predsjednik Sejma“, poslije je moralizovao Holovnija – iako svi znaju da je muljator.

Građanska koalicija, Treći put i Nova ljevica imaju 248 mandata u 460-članom Sejmu. Kada bi 32 poslanika Poljske 2050 promijenila stranu, pala bi Tuska vlada. Zato je Tusk odlučio da pređe preko svega i napisao na Fejsbuku: „Ozbiljno sam shvatio objašnjenja i izjavu Šimona Holovnije na današnjem sastanku čelnika koalicije. Vlada ima stabilnu većinu“.

Svijet

ZELENSKI: Rusija pokrenula nove masovne napade na Ukrajinu

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Moskva iskoristila vrijeme za pripremu sastanka lidera dvije zemlje da pokrene nove masovne napade na Ukrajinu.

“Jedini način da se ponovo otvori prozor mogućnosti za diplomatiju jeste kroz oštre mjere protiv svih onih koji finansiraju rusku vojsku i efikasne sankcije protiv same Moskve – bankarske i energetske sankcije”, kazao je Zelenski u objavi na platformi X.

U posljednjem ruskom napadu na ukrajinsko Zaporožje jedna osoba je ubijena, a najmanje 24 povređene, uključujući troje djece, saopštila je ranije danas kancelarija regionalnog guvernera, prenosi Rojters.

Napad je oštetio infrastrukturu i stambene zgrade, rekao je guverner Ivan Fedorov u objavi na društvenoj mreži Telegram.

Nastavi čitati

Svijet

Francuska i Njemačka pokreću dijalog o NUKLEARNOJ BEZBJEDNOSTI

Francuska i Njemačka spremne su da pokrenu razgovore o ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u evropskoj bezbjednosti, postigle su dogovor i o jačoj energetskoj saradnji i pozvale EU na reviziju zakonodavnog okvira i finansijske namete, saopšteno je nakon francusko-njemačkog Savjeta za odbranu održanog u Tulonu.

U zajedničkom dokumentu Savjeta za odbranu i bezbjednost dvije zemlje ističe se da “Francuska i Nemačka naglašavaju da nezavisne strateške nuklearne snage Francuske značajno doprinose ukupnoj bezbjednosti Alijanse” i dodaje se da će biti pokrenut “strateški dijalog koji će predvoditi Kabinet predsjednika Francuske i njemačka Kancelarija kancelara”, prenosi Politiko.

Pariz i Berlin najavili su i novu zajedničku inicijativu razvoja evropskog sistema ranog upozoravanja na raketne prijetnje, zasnovanog na projektu “Odin’s Eye” i mreži kopnenih radara.

U deklaraciji, usvojenoj na zajedničkoj sjednici francuske i njemačke vlade u Tulonu na jugu Francuske, navodi se će francusko-njemačka inicijativa pod nazivom “Dragulj”, koja će biti otvorena za partnere, biti formalizovana pismom o namerama.

Na istom sastanku, dvije zemlje postigle su dogovor i o jačoj energetskoj saradnji i usklađivanju stavova u vezi sa zakonima EU o klimatskim promjenama.

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc su izrazili političku podršku izgradnji nove prekogranične dalekovodne mreže kao i projektu “jugo-zapadne gasovodno-vodonične mreže” koja će povezivati Portugal, Španiju, Fancusku i Njemačku.

Prema saopštenju sa sastanka, novi dogovor ima za cilj “prevazilaženje političkih razlika i pokretanje zajedničkih inicijativa koje mogu poslužiti kao model za širu saradnju unutar Evropske unije”.

U zaključcima savjeta, između ostalog, Francuska i Njemačka pozvale su na ublažavanje regulativa Evropske unije o zagađenju i bezbjednosti hemikalija u cilju jačanja konkurentnosti evropske industrije.

Dvojica lidera su podržala reviziju zakonodavnog okvira EU za hemikalije s fokusom na “smanjenje administrativnih opterećenja i pojednostavljenje procedura”.

Pariz i Berlin pozvali su i na ublažavanje finansijskih pritisaka sa kojima se suočava hemijska industrija u Evropi, a posebno su se usprotivili nedavno usvojenim pravilima o tretmanu urbanih otpadnih voda, navodi Politiko.

Ta pravila predviđaju da proizvođači kozmetike i farmaceutskih proizvoda snose najveći dio troškova uklanjanja mikro-zagađivača iz otpadnih voda počev od kraja 2028. godine.

Zajednička izjava dvije najveće ekonomije EU šalje snažan signal Briselu da nastavi sa inicijativama za smanjenje birokratije, pojašnjava Politiko.

“Kako bismo oslobodili pun potencijal rasta i produktivnosti naših kompanija, neophodno je hitno i suštinski pojednostaviti regulatorno okruženje Evropske unije”, navodi se u dokumentu.

Makron i Merc ponovili su i poziv za bolja pravila koja će olakšati reciklažu i ponovnu upotrebu kritičnih sirovina, u trenutku kada zemlje EU nastoje da smanje zavisnost od kineskih minerala ključnih za odbrambenu industriju i energetsku tranziciju, ističe Politiko.

Merc se sastao sa Makronom u četvrtak, uoči zajedničke sjednice vlada Njemačke i Francuske u Tulonu, na Azurnoj obali, koja je prva zajednička sjednica dvije vlade od promjene vlasti u Njemačkoj.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: Nećemo podržati VOJNU OPERACIJU EU u Ukrajini

Mađarska neće podržati predloženu vojnu operaciju EU u Ukrajini, niti bilo koju drugu odluku koja bi mogla da omete mirno rješavanje sukoba, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto uoči neformalnog sastanka diplomata zemalja EU u Kopenhagenu.

Sijarto je napomenuo da očekuje ogroman pritisak na sastanku.

– Mislim da će danas pokušati da slome naš otpor i naš stav u podršci miru – napisao je Sijarto na Fejsbuku.

On je dodao da će učesnici pokušati da nametnu “nove finansijske doprinose i isporuke oružja Ukrajini”.

Pokušaće da ubrzaju put Ukrajine ka EU. Žele da donesu odluku o vojnoj operaciji EU, ali mi nećemo podržati nijedan potez koji je u suprotnosti sa interesima Mađarske ili podriva mirovni proces – naglasio je šef mađarske diplomatje.

EU i NATO trenutno razmatraju mogućnost raspoređivanja vojnog osoblja u Ukrajini radi obučavanja kijevskih oružanih snaga, kao i slanje međunarodnog kontingenta koji bi služio kao garancija bezbjednosti u slučaju prekida vatre i mirovnog sporazuma.

Nastavi čitati

Aktuelno