Connect with us

Svijet

EVRO IZAZIVA NEMIRE! Bugarska u panici na protestima, Hrvatska pokazuje šta može poći po zlu

Hiljade Bugara izašle su na ulice otkako je Evropska komisija odobrila ulazak Bugarske u evrozonu od naredne godine, navodno zbog straha da će život drastično poskupjeti.

Ipak, kako piše Politico, savjet iz Hrvatske — posljednje zemlje koja je uvela evro 2023. godine — jeste da se „malo smire“. Inflacija u Hrvatskoj jeste porasla nakon uvođenja evra, ali stručnjaci tvrde da to u velikoj mjeri odražava i pozitivne ekonomske pomake. Ostali pokazatelji ukazuju, piše Politico, da je prelazak bio uglavnom uspješan — i da bi mogao da posluži kao uzor Bugarskoj.

Hrvatska je prošle godine zabilježila jedan od najjačih ekonomskih rasta u EU — 3,8 odsto, što je u velikoj mjeri podstakao turizam, koji je ostao snažan uprkos sve većim industrijskim problemima širom Evrope. Nezaposlenost je na najnižem nivou od kada se vode statistike (od 1996). Sredstva iz različitih fondova EU i dalje pristižu ubrzanim tempom. Zahvaljujući vladi koja „radi domaći zadatak“, agencija Fitch očekuje da će Hrvatska do sredine naredne godine povući svih 4,5 milijardi evra iz Fonda za oporavak i otpornost. Dodaje se da su u Hrvatskoj plate porasle za više od 30 odsto otkako je kuna zamijenjena evrom.

Hrvatska i Bugarska — dvije najsiromašnije članice EU — zvanično su ušle u „čekaonicu“ za evro u isto vrijeme, sredinom 2020. godine, nakon što su godinama održavale inflaciju ispod ili na nivou prosjeka evrozone. Međutim, niz šokova koji su počeli pandemijom sve je promijenio: inflacija je znatno porasla — u Hrvatskoj je dostigla više od 13 odsto, a u Bugarskoj skoro 19 odsto — što je potrošače učinilo izuzetno osjetljivim na ponavljanje tog scenarija.

Inflacija najviša od raspada Jugoslavije

Iako je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU, analitičari tvrde da razlozi za to uglavnom nisu povezani s uvođenjem evra.

„Hrvatska je bila jedina zemlja koja je ušla u evrozonu u uslovima ozbiljnih inflatornih pritisaka“, rekao je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističući da je inflacija tokom 2022. i 2023. bila najgora od 1990-ih, kada se raspadala bivša Jugoslavija.

Zbog takvih početnih uslova, potrošači su teško mogli da procijene šta tačno izaziva inflaciju — što je dovelo do utiska da je znatno veća nego što su to pokazivali zvanični podaci. Ipak, strahovi od poskupljenja su djelomično opravdani, kaže i Fran Galetić, takođe s Ekonomskog fakulteta, podsjećajući na iskustvo Slovenije, gdje su cijene u 18 mjeseci nakon uvođenja evra 2007. porasle za 9 odsto.

Hrvatska lekcija: Dvostruke cijene i marketinški trikovi

Kako bi umirila javnost, hrvatska vlada je obavezala trgovce da cijene prikazuju u obje valute četiri mjeseca prije i godinu dana nakon prelaska na evro 2023. godine. Ni to nije spriječilo oportunističke trgovce da iskoriste situaciju. Mnogi su povisili cijene prije nego što je obaveza dvostrukog prikazivanja stupila na snagu, kako bi kasnije mogli da tvrde da nisu povećavali cijene tokom tog perioda, navodi Galetić. Potrošačke cijene u Hrvatskoj su porasle znatno brže u 18 mjeseci oko prelaska na evro nego u ostatku evrozone. Bugarska planira sličnu politiku od jula i moraće da uči iz hrvatskog iskustva.

Građani bojkotuju, vlada reaguje

Nezadovoljstvo tim periodom i dalje traje: ranije ove godine, Hrvati su bojkotovali supermarkete u znak protesta zbog rasta cijena, što je natjeralo vladu da proširi paket ograničenja cijena uvedenih 2022. i 2023. za osnovne proizvode. „Ti paketi su predstavljeni kao odgovor na energetsku krizu, ali su se djelimično poklopili s prelaskom na evro, pa su ih potrošači vjerovatno doživjeli kao zaštitu od evro-inflacije“, kaže Sorić.

Bugarska je, dodaje, sada u boljoj poziciji jer ima „mnogo mirniju inflacionu prognozu nego što smo mi imali 2023. godine. U tom smislu, biće mnogo lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepoštene maloprodajne prakse.“

Turizam kao dvosjekli mač

Ostali uzroci inflacije teže se direktno povezuju s evrom. Na primjer, sezonski turizam — koji čini oko petinu hrvatskog BDP-a — doživio je snažan rast nakon pandemije. Cijene u turizmu porasle su čak 50 odsto u posljednje tri godine — znatno više nego u Španiji ili Grčkoj, gdje su cijene rasle 15–20 odsto.

Evro kao uspjeh: Uštede, stabilnost i manji rizik

Sve u svemu, stručnjaci ocjenjuju da prelazak na zajedničku valutu donosi daleko više koristi nego štete. Ana Šabić, direktorica Odsjeka za evropske odnose Hrvatske narodne banke, opisala je uvođenje evra kao „potpuno uspješnu priču“. Hrvatska se oprostila od troškova konverzije valute — što predstavlja veliku uštedu za preduzeća i turiste — a premija rizika države u odnosu na Njemačku gotovo je nestala, prenosi Dnevno.

HNB procjenjuje da Hrvatska sada godišnje štedi oko 160 miliona evra samo na troškovima razmjene i transakcija. „Hrvatska je osjetila sve očekivane prednosti članstva u evrozoni, uprkos tome što smo ušli u vrlo izazovnim vremenima“, rekla je Šabić. Ipak, uz suptilno upozorenje zemlji koja ima iskustva s disfunkcionalnošću i političkim skandalima, naglasila je da su „detaljno i pravovremeno planiranje“ i „jasna podjela zadataka i odgovornosti među uključenim institucijama — ključni faktori uspjeha“.

Svijet

MINISTARKA ZAPALILA NJEMAČKU! “Hoće da ljudi RADE DO SMRTI!”

Ministarka privrede Katerina Rajhe izazvala je brojne kritike svojim zahtjevom za produženje radnog vijeka – kako od strane koalicionog partnera, tako i iz redova sopstvene stranke.

Po sadašnjem zakonu starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj je 67 godina.

Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe pozvala je Nijemce da više i duže rade – u intervjuu za Frankfurter Allgemajne Zeitung u subotu izjavila je da radni vijek mora biti produžen. Demografske promjene i sve duži životni vijek to čine “neizbježnim”. “Dugoročno ne može biti održivo da trećinu odraslog života provedemo u penziji, a samo dvije trećine radimo”, rekla je političarka CDU, prenosi DW.

Slične izjave ranije su dali i kancelar Fridrih Merc i generalni sekretar CDU-a Karsten Lineman. “U ovoj zemlji moramo ponovo više da radimo, a prije svega efikasnije“, rekao je Merc u maju na CDU-ovom danu privrede. “Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o ravnoteži između posla i privatnog života nećemo sačuvati blagostanje u ovoj zemlji.“

Ekonomske ekspertkinje Veronika Grim i Monika Šnicler već tada su skeptično reagovale na ovakve izjave. Grim je naglasila da posebno veliki potencijal vidi u većem uključivanju žena na tržište rada, na primjer kroz poboljšanje sistema brige o djeci. Šnicler je kao konkretnu mjeru predložila ukidanje poreskih olakšica za bračne parove.

Koalicioni partner SPD – protiv

Potpredsjednica poslaničkog kluba SPD-a u Bundestagu, Dagmar Šmit, nazvala je taj prijedlog “dalekim od životne realnosti većine ljudi”. “Već sada se isplati raditi i nakon zakonske starosne granice za odlazak u penziju – za sve one koji to žele”, izjavila je ona za listove medijske grupe Funke i dodala: “One koji to ne mogu – moramo zaštititi. Za njih bi svako produženje radnog vijeka značilo smanjenje penzije. Toga neće biti sa SPD-om.”

Argument da bi zaposleni trebalo da rade duže jer žive duže ne može se uzimati paušalno, dodala je Šmit. “Duže žive, prije svega, ljudi s višim primanjima. Ponovo bi bile pogođene pogrešne grupe.”

Portparol SPD-a za ekonomska pitanja, Sebastijan Rolo kaže:. “Argumentacija gospođe Rajhe je veoma pojednostavljena“, rekao je Rolof za Špigel. Istina je da Njemačkoj treba više radne snage, “ali to se ne može rješavati paušalnim povećanjem starosne granice za penziju“. Prema pisanju Špigla, Rolof se zalaže za useljavanje kvalifikovanih radnika i radije bi motivisao starije zaposlene da duže ostanu u radnom odnosu putem podsticaja, a ne prinude. Kao moguće mjere navodi poreske olakšice i fleksibilniji odlazak u penziju – što su planovi stare semafor-koalicije iz prošle jeseni.

Socijalno krilo CDU – protiv

Rajhe se suočila i sa protivljenjem unutar sopstvene stranke – socijalno krilo CDU-a, CDA, oštro je kritikovalo izjave ministarke. Potpredsjednik CDA Kristijan Bojmler rekao je da zahtjevi ministarke nemaju uporište u koalicionom sporazumu. “Onaj ko, kao ministarka privrede, ne uviđa da Njemačka ima visoku stopu zaposlenih sa nepunim ili skraćenim radnim vremenom, što dovodi do nižeg prosjeka godišnje radne satnice – promašio je profesiju“, rekao je Bojmler.

Opoziciona Ljevica – protiv

Šef poslaničkog kluba Ljevice, Seren Pelman, izjavio je za Špigel da se radi o “jeftinoj klasnoj borbi odozgo”. Mnogi zaposleni bi ove izjave mogli shvatiti kao zajedljivo ismijavanje, rekao je Pelman. “Mnogi zaposleni rade prekovremeno, obolevaju zbog prevelikog rada, a mnoge već sada, nakon života ispunjenog radom, čeka gorka starost u siromaštvu.”

Umjesto da se ljudi prisiljavaju da duže rade, penzioni sistem treba finansirati tako da u njega uplaćuju svi zaposleni. Takođe je potrebna bolja briga o djeci, kako bi roditelji bili rasterećeni i mogli mirnije da se posvete poslu. Potrebna je i pravednija preraspodjela postojećeg radnog opterećenja.

Socijalno udruženje Njemačke – protiv

Socijalno udruženje Njemačke (SoVD) takođe je kritikovalo ministarku Rajhe. Kroz narativ da ljudi treba i mogu duže da rade, ne smije se dozvoliti “uvođenje povećanja starosne granice za penziju na mala vrata“, izjavila je predsjednica SoVD-a Mihaela Engelmajer.

Sindikati – protiv

Njemački savez sindikata (DGB) upozorio je na podizanje starosne granice za penziju. “Za dobre penzije je neophodno povećati prihode penzionog osiguranja“, rekla je članica DGB-a Anja Piel. Socijalni izdaci, poput penzija za majke, trebalo bi da se finansiraju iz državnog budžeta, a ne iz penzionog fonda.

Udruženje preduzeća srednje veličine – uzdržano

Udruženje preduzeća srednje veličine je uzdržano. Povećanje produktivnosti je važnije, izjavio je generalni direktor saveza Kristof Alhaus takođe za listove medijske grupe Funke. “Smanjiti poreze na preduzeća i doprinose za socijalno osiguranje – i ukinuti nepotrebnu birokratiju.“ To bi njemačkoj privredi pomoglo više nego “parališuće svađe u vladajućoj koaliciji oko produženja radnog vijeka“.

Iako je ministarka Rajhe u pravu kada kaže da u borbi protiv ekonomskog pada moramo “ubaciti u višu brzinu”, važnije je da privreda “konačno ponovo postane produktivnija”. Konkretno: “Moramo više stvarati kad radimo.” Da bi to bilo moguće, savezna vlada mora omogućiti preduzećima ciljane investicije u produktivnost.

Predsjednik udruženja poslodavaca – podržava ministarku

S druge strane, predsjednik udruženja poslodavaca Rajner Dulger podržao je prijedlog ministarke Rajhe. “Ona govori otvoreno – i to je dobro. Ko sada reaguje ogorčeno, zatvara oči pred stvarnošću”, rekao je Dulger za agenciju dpa. Političarka CDU-a traži sveobuhvatan reformski paket koji uključuje i reformu sistema socijalnog osiguranja.

“To pokazuje: Vlada se napokon suočava sa realnošću. Udio od 50 odsto za socijalne doprinose nije obećanje, već upozorenje“, rekao je Dulger. Ko u svjetlu demografskih promjena i dalje gura glavu u pijesak, iznevjerio je buduće generacije i odgovornost koju imamo prema njima.”Njemačka mora ponovo više da radi kako bi sačuvala blagostanje i u budućnosti”, upozorio je Dulger.

Nastavi čitati

Svijet

NEĆE DA ČEKA VIŠE! Tramp namjerava da skrati rok Putinu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, obraćajući se medijima, da namjerava da skrati ultimatum od 50 dana koji je ranije postavio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.

Tramp je, podsjetimo, dao rok od 50 dana Putinu da se postigne mirovni sporazum, izrazivši tada razočarenje ruskim predsjednikom.

“Mislili smo da smo to riješili više puta, a onda predsjednik Putin izađe i počne da lansira rakete na neki grad poput Kijeva i ubije mnogo ljudi u staračkom domu ili gdje god”, rekao je Tramp zajedno s britanskim premijerom Kirom Starmerom u golf klubu Ternberi u Škotskoj.

“Dakle, moraćemo da razmotrimo, i smanjiću tih 50 dana koje sam mu dao na manji broj jer mislim da već znam odgovor – šta će se desiti”, naveo je Tramp, prenosi B92.

 

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN: Tramp je pojeo Ursulu za doručak, on je “TEŠKAŠ” a ona “LAKA KATEGORIJA”

Mađarski premijer Viktor Orban je, komentarišući u ponedjeljak trgovinski sporazum između EU i SAD, slikovito ocijenio da to nije sporazum, već da je američki predsjednik Donald Tramp „pojeo predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen za doručak“, prenijela je mađarska novinska agencija MTI.

Orban je u onlajn emisiji pod nazivom „Fight Hour“ rekao da je unaprijed očekivao ovakav ishod s obzirom na to da je američki predsjednik „teškaš“, za razliku od predsjednice Evropske komisije koja je „laka kategorija“.,

„Položaj američkog predsjednika bio je mnogo stabilniji, dok je položaj predsjednice Komisije oduvijek bio krhkiji“, rekao je Orban.

Sjedinjene Američke Države su nedavno sklopile sličan sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom, koji je „mnogo bolji od ovog“, smatra Orban.

Dodao je da će, budući da je evropski sporazum „mnogo lošiji“ od onog s Ujedinjenim Kraljevstvom, u budućnosti biti teško predstaviti ga kao uspjeh.

Mađarski premijer je istakao i kako smatra da je problem u tome što će, u skladu sa sporazumom, Evropljani uložiti nekoliko stotina milijardi evra u SAD.

„Ali ko će to učiniti?“, upitao se Orban, dodavši da Evropska komisija ne raspolaže kapitalom za ulaganja.

„U čije ime je pristala? Hoće li njemački kancelar odnijeti onamo novac, ili će francuski predsjednik, ili mađarski premijer poslati kapital?“, zapitao je.

Rekao je i da se „navodno planira kupovina oružja u vrijednosti od nekoliko stotina milijardi evra“.

„Ali ko će to učiniti? Pa Komisija nema vojsku“, dodao je Orban, prenosi Jutarnji.

Nastavi čitati

Aktuelno