Connect with us

Politika

Političari u BiH strahuju od evropskih tužilaca, KOJI VODE VEĆ TRI ISTRAGE

Jedan od razloga za spori napredak na evropskom putu BiH može se tražiti u činjenici da se BiH prije pet godina obavezala da će sarađivati s Kancelarijom evropskog javnog tužioca (EPPO), koja je zaslužna za hapšenja najviših zvaničnika u evropskim zemljama, poput Hrvatske, u kojoj su desetine ministara završile u istražnom zatvoru zbog korupcije.

Naime, od prije otprilike pet godina uslov za uzimanje evropskih sredstava je da zemlja mora sarađivati s ovim tijelom u sumnjama na pronevjere i korupciju, čime se može objasniti zašto se bh. političarima ne žuri da pošalju Reformsku agendu i počnu korištenje evropskih sredstava iz Plana rasta. Potencijalni budžet za BiH donedavno je iznosio milijardu evra, ali je smanjen za 10 odsto jer se kasni u slanju reformske agende.

U više navrata Evropska komisija je pozivala BiH i druge zemlje regiona da prihvate nadležnost ovog evropskog tijela.

“Naši partneri sa zapadnog Balkana su strane u međunarodnim sporazumima o uzajamnoj pravnoj pomoći i stoga bi trebalo da prihvate Kancelariju evropskog javnog tužioca kao ovlašteni autoritet zemalja članica kako bi se sporazumi mogli implementirati”, navedeno je u jednom od saopštenja Evropske komisije.

U izvještaju o napretku BiH takođe su navedene ove klauzule, kao jedna od obaveza zemlje na evropskom putu.

“Stranim investitorima treba sigurnost da će njihove investicije biti zaštićene. Ključno je uskladiti pravila s evropskim pravilima javnih nabavki, te pojačati transparentnost, posebno kad se radi o razumnom finansijskom menadžmentu javnih investicija, uključujući i one sadržane u ovom planu”, naglasili su.

I u saopštenju sa samita EU – zapadni Balkan iz Tirane ponovo se podvlači pitanje saradnje s evropskim javnim tužiocem.

“EU ohrabruje partnere zapadnog Balkana da uspostave i održavaju kooperativne odnose sa Kancelarijom evropskog javnog tužioca u oblasti uzajamne pravne pomoći u krivičnim predmetima. Pozdravljamo radne aranžmane koji su već ustanovljeni između Kancelarije i nekih partnera zapadnog Balkana i ohrabrujemo druge partnere na sličnu saradnju što je prije moguće”, navodi se u deklaraciji koju su prihvatile sve zemlje iz našeg regiona.

BiH je tek u novembru 2023. godine potpisala sporazum o saradnji s ovim evropskim tijelom, koji je ispred EPPO-a potpisala Laura Kovesi, glavna tužiteljica, i Milanko Kajganić, glavni tužilac BiH.

“Cilj ovog aranžmana je olakšavanje saradnje u krivičnim stvarima i razmjena informacija između dvije strane, kako bi se osigurala efikasna istraga i krivično gonjenje krivičnih djela protiv budžeta EU. To takođe pokazuje posvećenost EPPO saradnji s nadležnim organima zemalja kandidata za EU. Ojačana pravosudna saradnja između obje strane pomoći će u zaštiti finansijskih interesa EU i BiH”, saopšteno je tada nakon sastanka.

Srđan Traljić iz Kancelarije “Transparency Internationala” u Banjaluci kaže za “Nezavisne” da je izvjesno da će u BiH postojati otpor uvođenju evropskog tužioca u predmete dokle god to bude moguće. On ističe da, iako postoje prijave za korupciju i zloupotrebu evropskog novca, mnogo više je sumnji na korupciju kada su u pitanju investitori koji dolaze iz nekih drugih zemalja.

“Kada su u pitanju evropska sredstva moraju se ispuniti neki standardi, a kada se uzimaju kineski krediti – obično se ne pita mnogo”, smatra Traljić.

Inače, iz prošlogodišnjeg izvještaja o radu vidi se da EPPO vodi tri istrage u vezi sa BiH zbog sumnje na pronevjeru više desetina miliona evra, ali nema detalja o kojim predmetima se radi, osim u jednom slučaju gdje je biodizel iz SAD deklarisan da je uvezen iz BiH, o čemu smo već ranije pisali.

EPPO je prošle godine imao 2.666 otvorenih istraga ukupne pronevjerene vrijednosti od 24,8 milijardi evra.

Politika

DRINIĆ ODGOVORIO VIŠKOVIĆU: Ako hoćete da pomognete Banjaluci, zaustavite blokade svojih kadrova

Generalni sekretar PDP-a i šef Kluba odbornika u Skupštini grada Banjaluka, Nebojša Drinić, poručio je da, ako premijer Republike Srpske zaista želi da formira tim “u ime Republike” koji bi pomogao Banjaluci, onda bi se taj tim prije svega trebao pozabaviti kadrovima SNSD-a koji ne mogu da prebole dva uzastopna izborna poraza u najvećem gradu Srpske.

– Neka im pomogne da konačno prestanu da blokiraju sve što je u interesu građana. Ta vrsta pomoći zaista bi bila korisna za sve – naglasio je Drinić.

On je dodao i da bi, ako je politici koju premijer predstavlja zaista stalo do dostojanstva poginulih boraca, bilo logično da se pita: zašto je trebalo čekati tri decenije da bi se pokrenula izgradnja centralnog spomenika?

– Šta je bilo važnije sve te godine? – upitao je Drinić i podsjetio na sramotno niska primanja živih boraca.

– Ne smijemo zaboraviti borce koji su živi, a kojima se u današnjoj, slobodnoj Republici Srpskoj isplaćuje 3 KM po mjesecu u ratu, uz najavljeno “povećanje” od 15 feninga. Ako premijer zaista želi da rješava probleme, mogao bi da počne od onih koji su u njegovoj direktnoj nadležnosti – poručio je Drinić.

Komentarišući premijerovu izjavu da “svako treba da radi svoj posao”, Drinić je rekao da se upravo zbog toga postavlja pitanje zašto se viši nivoi vlasti uporno bave temama poput vrtića, azila za pse i komunalnih usluga u Banjaluci.

– Ako Višković zaista želi dijalog, mora znati da ozbiljan razgovor ne počinje napadima, niti završava prijetnjama – zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

Lobisti angažovani u SAD da se brane DODIKOVI INTERESI

Rukovodstvo Srpske, koje je pod američkim sankcijama, koristi svaku priliku da se te sankcije ukinu pa se potpisuju novi ugovori za lobiste i popravljanje slike o njima. Ovaj put ugovor je sklopljen sa firmom MO Strategies Inc čiji osnivač je blizak Republikanskoj stranci u Americi

10 000 dolara mjesečno Republika Srpska će izdvajati iz budžeta za novo lobiranje, što je za mnoge još jedan u nizu pokušaja da se skinu sankcije rukovodstvu Srpske. U novom ugovoru piše, između ostalog, da je novu lobističku kompaniju MO Strategies unajmila druga američka firma Becker i Poliakof s kojom je prethodno Srpska potpisala ugovor za lobiranje u junu ove godine.

Narodski rečeno, novi lobisti su podizvođači radova jer će oni lobirati, a platu će dobijati od firme Becker kad oni dobiju pare iz Srpske. Da, ovo sve zvuči komplikovano ali ono što je jasno je da ponovo naš novac ide za usluge od kojih mi kao građani nećemo imati koristi, smatraju analitičari.

„Poruka koja se šalje javnosti je da će biti upotrijebljen novac poreskih obveznika da bi se izlobiralo u SAD-u i da bi se skinule sankcije kojima je pogođen politički vrh kao i članovi porodice tako da se neće žaliti novca poreskh obveznika u te svrhe. Vidimo da je to jedna vrlo snažna intenzivna kampanja i da ona uključuje dolaske određenih ljudi za koje se pretpostavlja da bi mogli dati svoj doprinos i da im je cilj da se te sankcije skinu“, kaže Tanja Topić, politički analitičar.

Zanimljivo je da je i firma Becker takođe podugovarač, a glavni u ovoj priči je firma Zell koja je unajmljena u januaru ove godine, a koju direktno plaća Republika Srpska, a onda Zell plaća 40 000 dolara firmi Becker, a Becker plaća 10 000 firmi MO Srategies.

Zbog čega su ovakve zavrzlame i podugovori, niko ne zna ali se zna je potpisnik novog ugovora i novi lobista Martin Obst, za koga se na sajtu MO Strategies navodi da je republikanski strateg preko 20 godina, a bio je u predsjedničkim kampanjama Donalda Trampa.

Ugovor ne precizira instituciju koja je nosilac ugovora ispred Republike Srpske ali adresa koja je na ugovoru je sjedište Kancelarije predsjednika Srpske.

„Ono što je negativno i nije dobro je što se meni čini da se poslovi sklapaju da se brane interesi Milorada Dodika, a ne Republike Srpske. Dodik je napravio loše odnose sa Amerikom i zato je pod sankcijama i pokušava da izađe iz tog odnosa sa tom državom i sad koristi resurse Srpske da bi ostvario svoje interese. Nije dobro da se tamo neka lobistička kuća bori za interese Dodika, trebala bi da se bori za interese Republike Srpske“, smatra Velizar Antić, politikolog.

Koliko je ozbiljna namjera za lobiranje govori i to da je rebalansom ovogodišnjeg budžeta Srpske za te namjene predviđeno više od 50 miliona KM, a obezbijeđeno je umanjenjem sredstava namijenjenih za izgradnju vrtića. Ovo je jasan znak da se više ne gleda na razvoj Srpske i unapređenje života, nego se svim silama bori za skidanje sankcija rukovodstvu Srpske, smatraju u opoziciji.

„Pitanje svih pitanja je bez čega ćemo sve ostati da bi Milorad Dodik ostao na vlasti. Evo danas vidimo da su to vrtići i mnogi drugi projekti su žrtvovani vjerovatno će to biti i rudna bogatstva, dug je spisak koje je on spreman da založi, a vidimo da se milioni i ugovori izdvajaju i da se to ne krije da je sve javno i transparentno što je još veći poraz“, kaže Tanja Vukomanović, poslanik PDP u NS RS.

Iako vlast često, bar u izjavama javnosti, nema dobro mišljenje o Americi, ipak su godinama zagledani u istu tu Ameriku kojoj su milione maraka dali ne bi li, kako tvrde, predstavili Srpsku u najboljem izdanju. Ipak, još uvijek se čeka potez Donalda Trumpa koji je sankcije mogao skinuti i 2017.godine, kada je prvi put postao predsjednik, ali nije. Ipak, građani još uvijek nisu dobili odgovor koji su dosadašnji efekti lobiranja i da li će ikada oni imati koristi od potrošenih njihovih para.

Nastavi čitati

Politika

DODIK: “ŠMIT ZA NAS NE POSTOJI!” Predsjednik Srpske poručio da OHR treba UKINUTI, a da je EU skup zavarenih interesa!

Brojna su pitanja u vezi sa situacijom na političkoj sceni i trenutnim položajem Republike Srpske. Polemiše se o izmještanju OHR-a u Ženevu, kao i o Šmitovom odlasku. Na pragu su nam i opšti izbori za koje još uvijek ne znamo na koji način će biti realizovani.

O ovim, ali i drugim aktuelnim pitanjima u intervjuu za Banjaluka.net govorio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Na ekonomskom i finansijskom planu Republika Srpska danas dobro stoji, dok se na političkom naša uloga ojačava. Mi danas imamo disperziju našeg prisustva i činimo sve da uspostavimo dobre odnose s američkom, Trampovom administracijom, kao što to čine i svi u svijetu. Tu ima pomaka, ali ne onom brzinom kojom neko smatra da treba. Ipak, zadovoljan sam činjenicom da je nekoliko globalnih poteza te administracije nama bitno olakšalo poziciju. Tramp je nekoliko puta rekao da odustaje od toga da Amerika gradi druge države i da se miješa u unutrašnje stvari i mi to osjetimo”, poručio je Dodik za Banjaluka.net.

Dodik je naglasio da je Republika Srpska od formiranja pa sve do danas, za sve godine postojanja izložena mnogim protiscima, koji su isključivo bili motivisani činjenicom da ona treba da se ukine, a ukoliko to nije moguće, bar da se obesmisli, da uopšte postoji.

“To su naši neprijatelji iz međunarodnog faktora uporno činili njihovim koncepcijama uređenja država i stvaranja nacija i naroda. To se poklopilo sa muslimanskim interesima u BiH, koji nikako ne mogu da prihvate da Republika Srpska postoji i trenutno je trpe samo iz uvjerenja da će ona jednog dana sama da nestane”, dodaje Dodik.

Dodik naglašava da je Republika Srpska pokazala da ima namjeru da opstane i ojača, a da su svi ti izazovi bili prilika da se dokaže njena upornost za političkim i teritorijalnim životom.

“Republika Srpska je sve ovo vrijeme preživjela opstruisana, sankcionisana i blokirana. Danas nešto lakše živi isključivo dolaskom Trampa, koji je rekao da se njegova administracija neće baviti neuspjelim projektima, a mi mislimo da je BiH izvan Dejtona neuspjela zemlja. Dejton je dao šansu da se napravi nešto održivo u BiH, što su rušili ovi rušitelji dejtona u okviru bošnjačkih političkih strukura. Oni su na sva zvona govorili o Dejtonu, a rušili ga svaki dan, podržani uravo od mnogih evropskih glavnih gradova, briselske administracije i prethodnih američkih administracija, koji su bezočno pokušavali da skrate život Republici Srpskoj”, kazao je Dodik.

To je bilo najvidljivije prošle godine, tvrdi Dodik, kada su na finansijskim tržištima onemogućili bilo kakvu saradnju vladinih institucija i banaka, ne samo eksterno, nego i interno u okviru Republike Srpske i BiH.

“Nisu uspjeli da nam to sve nametnu i danas Republika Srpska živi svoj stabilan politički, ekonomski, finansijski i fiskalni život. Od šest nezaposlenih u BiH, pet je iz FBiH, a jedan iz Republike Srpske, a pravi se zbir da bi se sakrili problemi FBiH. Imali smo rast domaćeg proizvoda, investicija, strukturu jačanje privrede realnog sektora i danas realni sektor kreira 60 odsto domaćeg proizvoda”, istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da Republika Srpska od početka poštuje Dejtonski mirovni sporazum i ono što u njemu piše i jasno čita i njegove i odredbe Ustava BiH, ali da su događala razna podmetanja, gdje su muslimani u Sarajevu koncipirali svoje zahtjeve, da bi oni potom dolazili i iz EU ili brojnih glavnih gradova evropskih zemalja.

Komentarišući mogući odlazak Kristijana Šmita iz BiH, Dodik poručuje da BiH nema visokog predstavnika pa se ni ne može baviti tom temom.

“Ne bavim se Šmitom. BiH nema visokog predstavnika pa se ni ne može baviti tom temom. Shodno toj logici i tome slijedu mi se ne bavimo njim. Može da ode na mjesec, može da igra šah, može da radi šta god hoće, može da pjeva, on za nas nije visoki predstavnik. Dakle, te posljedice koje će on ostaviti moraju da se saniraju, ali to je stvar politike. To ćemo ispostaviti na stolove onog trenutka kad za to dođe vrijeme. Gdje će on završiti ne zanima me, što se mene tiče on nije ni došao u BiH”, ističe Dodik.

Dodik dodaje da OHR treba eliminisati iz političkog i stvarnog života, te da je za Republiku Srpsku nepovoljno bilo kakvo izmještanje OHR-a iz Sarajeva u Ženevu.

“Potpuno je nepovoljno bilo kakvo izmještanje, mi ćemo se tome suprotstaviti, nama OHR ne treba. Ako je Trampova politika dosljedna, onda Amerika neće podržati takvo rješenje, a to bi već bilo dovoljno. OHR treba eliminisati iz političkog i stvarnog života, a ne davati mu neki produženi život u kojem će se on pojavljivati kao nakaza koja bi ovdje stalno pominjala da može biti gore. Dakle, to nama ne treba”, ističe Dodik i dodaje:

“Sjećam se vremena kada su govorili da kada dobijemo status kandidata da će prestati potreba za visokim predstavnikom i kancelarijom OHR-a, da je to nespojivo sa evropskim putem. Sad vidimo da ambasador EU u Sarajevu podržava neimenovanog visokog predstavnika računajući da ide u penziju, ali to je sramotna mrlja u njegovoj karijeri, da jedan Evropljanin može da podrži nametanje stranca koji nije izabran. Ne bi trebalo da podrži nametanje stranaca, bez obzira na to ko su, mogu biti neka posmatranja, neka opservacija, ali da on nameće neke odluke, to ne postoji, to nije Evropska unija”, naglašava Dodik.

Upitan da prokomentariše budućnost nametnutih odluka Kristijana Šmita u slučaju njegovog odlaska iz BiH, Dodik kaže:

“To se mora poništiti i naš zahtjev će biti da se to poništi, svaki dalji razgovor o bilo čemu mora biti poništenje tih odluka. Kako? Ima načina. Parlamet poništi. Kaže ne važi, doviđenja, prijatno. Nećete? Nećemo ni mi da živimo u takvim okolnostima. Mi nemamo problem sa Ustavnom BiH, imamo problem sa nakaradnom BiH, a nakaradna je čim ima Šmita”, poručuje Dodik.

Dodik dodaje da je Evropska unija danas skup “zavađenih” zemalja i vlada na evropskom tlu, te da je upitno da li uopšte treba da se ostane na tom putu.

“Ne može laž da bude politika, kad političari nastoje da laž bude politika to znači da je kraj blizu, a to rade Soreka i ti koji su nastojali da misle da smo mi ovdje manje vrijedni, da mi ništa ne znamo. Gdje im je sloboda kretenja po Evropi? Sve manje ima slobode kretanja. Kakva vam je to sloboda kretanja da nam uvedete da svaki put kad ulazimo u EU da nam naplatite 20 evra? Ja predlažem da to bude recipročno, pa da svima iz EU u BiH naplaćujemo 20 evra. To je moja odluka i ja ću to tražiti, evo sad tražim od organa BiH da donesu recipročnu mjeru”, zaključuje Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno