Connect with us

Društvo

KOLAPS U “ŠUMAMA SRPSKE”: Samo minimalac donio do 14 miliona veći trošak

JPŠ “Šume Republike Srpske” prvu polovinu 2025. godine završile su u gubitku od 4,9 miliona KM, zbog čega je ministar poljoprivrede Srpske Savo Minić najavio tektonske i radikalne promjene, što podržavaju sindikati i uprava preduzeća, ali predstavnici radnika upozoravaju da je nezadovoljstvo zaposlenih ogromno, te da 95 odsto ljudi prima minimalac i da su “Šume” zbog toga bačene na finansijske konopce.

Prema grubim procjenama, samo na osnovu naglog povećanja minimalca, “Šume RS” na godišnjem nivou imaju od 12 do 14 miliona maraka veći trošak za plate.

Komentarišući stanje u javnom preduzeću, ministar Minić je naveo da radikalne promjene neće značiti samo personalne smjene u preduzeću, već i izmjene regulative rada.

“Vrlo brzo taj privredni subjekt će dobiti ono što mora da radi”, poručio je Minić.

O čemu se konkretno radi, pokušali smo saznati od resornog ministra, ali na naše poruke nije odgovorio do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

Blaško Kaurin, v.d. direktora “Šuma Srpske”, kazao je da su sa određenim mjerama krenuli odmah po saznanju kakav će biti polugodišnji rezultat.

Mjere će ići u pravcu smanjenja troškova proizvodnje, te da se olakša rad ljudima na terenu.

“Nešto što bi moglo da dovede do toga da stvorimo akumulaciju sredstava da možemo sve svoje obaveze da servisiramo na terenu”, dodao je Kaurin.

Kaurin je još jednom rekao da postoje radnici koji su konstantno na bolovanju, a da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske to provjerava.

“Imamo ljude i sa umanjenom radnom sposobnošću, gdje isto Fond PIO trenutno sprovodi revizije. A dobijali smo i neke anonimne prijave. Ministar i predsjednik Srpske imaju dobre informacije, ja podržavam ono što oni traže”, istakao je Kaurin za “Nezavisne novine”.

No, pored svih pobrojanih problema, uključujući loše poslovanje, zloupotrebe radnih mjesta i ostalo, “Šume Srpske” dobile su dodatni finansijski teg kada je došlo do povećanja iznosa minimalca u Republici Srpskoj.

Prema riječima prvog sindikalca Aleksandra Koprivice, 95 odsto radnika u “Šumama Srpske”, od njih oko 4.300, koliko ih je bilo zaposleno zaključno sa 30. junom, je na najnižoj plati, koja podsjetimo, ima više kategorija, zavisno od stručne spreme.

“Mi stvarno kuburimo sada sa tom prihodovnom i rashodovnom stranom. Jednostavno i gazdinstva koja imaju dobru proizvodnju ne mogu da izvrše sve svoje obaveze. Broj radnika je takav kakav jeste, to su politike definisale, a 95 odsto ima minimalnu platu. Kakve su tačno plate, ne mogu reći, jer su pojedini organizacioni dijelovi otišli na onu cijenu rada koja je tražena od 200 ili nešto više KM i ona se samo temelji na visokoj stručnoj spremi. Sve cijene rada ispod 180 KM zahtijevaju doplatu za visoku stručnu spremu. Jednostavno, mi sa tom prihodovnom stranom ne možemo pokriti rashode, čak da nam je direktor Nikola Tesla, a ne Blaško Kaurin”, navodi Koprivica za “Nezavisne novine”.

Koliko je minimalac omča oko vrata “Šumama”, najbolje svjedoči podatak Sindikata da za plate radnika treba preko deset miliona KM svakog mjeseca.

“Veliko je nezadovoljstvo radnika. Treći put od početka godine dolazimo do toga da nema zdravstvenog osiguranja radnicima. To dovoljno govori o tome da ne možemo izvršiti ni te obaveze”, naglašava Koprivica za “Nezavisne novine”

Podsjeća i da potraživanja od “Šuma” rastu svakog mjeseca te da će se u javnom preduzeću morati ući u radikalniju reformu.

“Vjerujem i dalje da imamo prostora za povećanje cijena na tržištu, a nismo otvoreni prema tržištu”, upozorio je Koprivica.

U priču o “Šumama” ponovo se uključio i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je rekao da je aktuelni gubitak “Šuma” manji nego što je to ranije bilo.

“Ambicija je da u ‘Šumama Srpske’ do kraja godine bude pokriven gubitak iz vlastite akumulacije. Treba nova organizacija, novi pristup. Mislim da je značajno smanjenje gubitka. On nije pokrivan iz eksternih izvora, nego iz internih i tako će biti do kraja, guraćemo dok to ne uradimo”, kazao je Dodik.

On je istakao da je veliki problem u poslovanju “Šuma” situacija sa brojem zaposlenih, ali i činjenicom da je mnogo onih koji tamo ne rade, a primaju platu.

“Četiri stotine i pedeset radnika koji su zaposleni u ‘Šumama’ putem lažnih ljekarskih uvjerenja ne radi u tom preduzeću, već kod privatnika, a plate primaju na oba mjesta. To je nešto što ćemo juriti ovih dana. Samo po tom osnovu možete da napravite uštede na godišnjem nivou oko 11 miliona, a da ne pričam o drugim vrstama zloupotreba i mahinacijama”, naveo je Dodik.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?

Slovenija smatra da pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u šengenskom prostoru treba da se rješava na nivou EU, rečeno je na sastanku predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravka Marinkovića i slovenačkog ambasadora Damijana Sedara.

Marinković i Sedar razgovarali su u Sarajevu o problematici primjene pravila kojima se boravak profesionalnih vozača u šengenskom prostoru ograničava na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, te o posljedicama ovog ograničenja po međunarodni transport i spoljnotrgovinsko poslovanje.

U fokusu razgovora bili su izazovi s kojima se suočavaju prevoznici, ali i šire posljedice po izvoznike, uvoznike i kompanije čije poslovanje zavisi od redovne i pravovremene isporuke robe, saopšteno je iz Komore.

Na sastanku je istaknuto da se Slovenija nalazi među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, zbog čega je nesmetano odvijanje transporta od zajedničkog interesa.

Naglašeno je da bi rješavanje ovog pitanja donijelo obostranu korist, budući da ograničenja s kojima se suočavaju domaći prevoznici utiču i na slovenačke kompanije povezane sa tržištem BiH kroz trgovinu, proizvodnju i lance snabdijevanja.

Ukazano je da ova problematika prevazilazi okvire transportnog sektora i utiče na poštovanje ugovorenih rokova, troškove poslovanja i konkurentnost privrede obje zemlje.

Marinković i direktor Sektora za transport i komunikacije pri Spoljnotrgovinskoj komori Zijad Sinanović naglasili su potrebu da bude uvažena specifičnost posla profesionalnih vozača, čiji je boravak u šengenskom prostoru vezan za obavljanje međunarodnih transportnih operacija.

Cilj sastanka bio je da se, uz nastavak aktivnosti na uspostavljanju trajnog i usklađenog evropskog rješenja, sagledaju i mogućnosti koje bi u međuvremenu olakšale poslovanje prevoznika i privrednika obje zemlje, po uzoru na Hrvatsku.

Hrvatska je omogućila izdavanje dugotrajnih viza tipa D profesionalnim vozačima u međunarodnom prevozu, radi regulisanja njihovog dužeg boravka na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno