Connect with us

Društvo

MED GORČI OD IKAD! Pčelari u Srpskoj rade u MINUSU!

Zbog masovnog uginuća pčela i loših vremenskih uslova izazvanih klimatskim promjenama i ova je godina izuzetno teška za domaće pčelare čiji se prinosi meda u prosjeku kreću oko deset kilograma po društvu, što je na granici rentabilnosti, ali i duplo manje od količina koja se smatra optimalnom.

Ovogodišnja pčelinja sezona već je na izmaku, proizvođači podvlače crtu i kreću sa pripremama za zimu koja bi po svemu sudeći mogla biti duga i teška, jer meda nema dovoljno ni za kupce, a kamoli prihranu pčela.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Darko Marković za “Glas” navodi da se prema preliminarnim rezultatima uzimajući u obzir cijelu Republiku Srpsku prinosi po košnici kreću oko deset kilograma meda što je daleko od optimalnih 20-25 kilograma. – Iskustva su naravno različita. Pčelari oko Gradiške, Banjaluke i Potkozarja mahom su uspjeli da ostvare prinose od oko 20 kilograma, ali u drugim dijelovima Srpske značajno, značajno manje. Čak i ispod deset kilograma što je minimum za pokrivanje troškova, tako da, nažalost, još jedna izuzetno loša godina – priča Marković.

Glavni krivac za lošu proizvodnju meda su, priča Marković, klimatske promjene koje su potpuno poremetile vremenske prilike.

– Sami start je bio loš. Imali smo izuzetno hladno vrijeme u periodu cvjetanja voćnih vrsta koji su razvojna paša, odnosno priprema pčela za sezonu. Nadalje, period cvjetanja bagrema su takođe pratile hladne noći što je bio šok za biljku, nije joj pogodovalo da luči nektar od kojeg pčele prave med. Inače, bagrem je u većini krajeva Srpske glavna medonosna biljka. U drugom dijelu sezone, u junu koji je, po statistici, najkišovitiji mjesec u godini ove sezone u mnogim krajevima nije pala kap kiše. Od potpune propasti spasila nas je paša sa lipe, jer je dala nešto nektara – pojasnio je Marković. Dodaje da u jesen ulaze sa deset odsto manje košnica u odnosu na prošlu godinu kada ih je, prema procjenama, bilo oko 250.000.

– Tokom zime i ranog proljeća svjedočili smo masovnom pomoru pčela u cijelom regionu, a kod nas su gubici bili između 30 i 50 odsto. Zahvaljujući sili prirode, koja kao da je htjela da nam nadomjesti te gubitke, ove sezone smo imali izuzetno jak rojev nagon za razmnožavanje pčela, tako da je dio izgubljenih društva nadomješten prirodno. Sada ih valja sačuvati tokom zime – kazao je Marković.

Sokočanin Miodrag Borovčanin, koji se već 20 godina intenzivno bavi pčelarstvom i trenutno ima oko 60 društava, tvrdi da nikada nije bila lošija godina za pčelare na pojedinim lokacijama na Romaniji.

– I stariji pčelari koji imaju više od 100 pčelinjih društava kažu da ne pamte manji unos u košnice zbog duge suše i visoke temperature vazduha. Tamo gdje je prinos meda veoma loš jedino što preostaje pčelarima je da brinu o prihrani društava, na vrijeme zaštite pčelinjake od napasnika varoe, sačekaju zimu i ishod na proljeće – dodao je Borovčanin. Razloga za zadovoljstvo nemaju ni hercegovački pčelari.

– Ova godina je za nijansu bolja od lani koja je bila katastrofalna, ali opet daleko lošija od 2023. godine. Prinosi su u prosjeku oko osam kilograma po društvu, s tim da su mobilniji pčelari ostvarili i do 15 kilograma meda. Izuzetno kišno i hladno proljeće je glavni razlog – naveo je za “Glas” predsjednik trebinjskog Društva pčelara “Leotar” Obrad Ninković.

On je istakao da su mnogi hercegovački pčelari podigli cijenu meda na 30 maraka po kilogramu, dok neki još prodaju za 25 KM.

– Smatram da će do jeseni svi podići na 30 maraka, jer je to realna cijena. U susjednoj Crnog Gori kilogram košta 18 evra – dodao je Ninković.

Obrad Ninković navodi da se pčelari moraju prilagoditi klimatskim promjenama, da je neophodno da budu mobilni i idu za pašom.

– Ne možemo kao prije deset ili 15 godina biti na jednom mjestu. Najbolje je pčele staviti na kamion i voziti od lokacije do lokacije, to je i potrebno i zbog sve manje dostupne radne snage. Klasični utovar i istovar pčela je praktično pa nemoguće organizovati bez obzira koliko da platite radnu snagu, jer je prosto nema – naveo je Ninković.

Related Topics:

Društvo

Vlast se pravi da ne vidi, sve je DUPLO SKUPLJE NEGO PRIJE 3 GODINE! (FOTO)

Cijene osnovnih životnih namirnica u Republici Srpskoj od jula prošle do jula ove godine značajno su rasle, a najviše su poskupjeli kafa, meso i ulje, pokazuje analiza Ministarstva trgovine i turizma.

Primjera radi, kilogram kafe građani su u julu prošle godine u prosjeku plaćali 19,5 KM. U maju je za tu istu količinu bilo potrebno izdvojiti 27 maraka, da bi u julu ove godine kilogram ovog napitka koštao čak 30 maraka.

Kilogram junećeg mesa bez kosti se prošlog ljeta mogao kupiti po cijeni od 18,5 maraka, što je danas skoro nemoguće s obzirom na to da je njegova prosječna cijena oko 24 marke.

Prosječna cijena jednog litra ulja je trenutno 3,35 KM, što je za 0,77 KM ili za oko 30 odsto više nego u julu 2024. godine.

Tu poskupljenjima nije kraj. Kilogram pasulja je poskupio sa šest na sedam maraka, kilogram mortadele sa 15 na 18 KM, a limuna sa tri na 4,5 KM.

Orasi se pazare po cijeni 17 KM, a plaćali su se 14 KM, dok se za tri kilograma deterdženta mora izdvojiti u prosjeku oko pet maraka, što je za 0,90 KM više nego prije godinu dana.

Ministarstvo trgovine i turizma je prošle sedmice sa trgovcima održalo sastanak, a zajednički zaključak je bio da je za rast cijena najviše odgovorno globalno tržište i uvoz, a ne marže, koje u prosjeku iznose oko 20 odsto.

„Ovdje treba imati na umu to da se radi o prosječnoj marži, te da tu ulaze i niže marže koje imamo kod osnovnih životnih namirnica, koje su na primjer kod ulja na nivou od šest do 10 odsto, ali i marže na alkohol i cigarete koje su oko 40-50 odsto što je isto svuda u svijetu jer to spada u kategoriju luksuznih roba“, navodi se u analizi ministarstva.

Inače, do kraja juna prošle godine u Republici Srpskoj su na snazi bile ograničene marže. U resornom ministarstvu tvrde da nakon što je uredba o ograničenju marži prestala da važi nije došlo do naglog i nekontrolisanog rasta cijena.

Inače, kako je to danas objavio Zavod za statistiku Republike Srpske cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u avgustu ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku su više za 4,5 odsto.

Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u devet.

Najveći godišnji rast cijena u avgustu ove godine je zabilježen u odjeljku hrana i bezalkoholna pića od 9,2 odsto.

Bezalkoholna pića su skuplja od 43,2 odsto, Voće 15,6 odsto, i ulja i masnoće 11,6 odsto.

Capital

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Prvi dani jeseni donose kišu, grmljavinu i pad temperature

U Krajini će prvog dana jeseni, ujutro biti umjereno do pretežno oblačno, a u ostalim predjelima vedro, ali će se oblačnost tokom dana širiti ka ostalim krajevima.

Promjenljivo do potpuno oblačno, nestabilno i svježije vrijeme očekuje se u srijedu, 24. septembra. Kiša i pljuskovi će početi u noći na zapadu i širiće se ka sjeveru i jugu. Tokom prvog dijela dana, na istoku će biti uglavnom suvo. Više sunčanih perioda po podne se očekuje u Krajini uz lokalne razvoje koji će donijeti novu kišu i pljuskove s grmljavinom.

Kiša će padati i u istočnim krajevima, dok su na zapadu i jugu moguće i nepogode uz lokalno obilnije padavine za kratko vrijeme i pojačan vjetar, sa maksimalnom temperaturaom do 28 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

Još samo nekoliko dana ljetnih vrućina, onda stiže jesen SA KIŠOM I HLADNOĆOM!

Do srijede ostajemo u ljetnom režimu vremena, zatim slijedi pogoršanje vremena i početak jesenjih dana.

Usklopu sekundarnog ciklona koji će se vrlo sporo iz centralne Evrope premještati ka Alpima, do srijede će ka nama priticati suptropska vazdušna masa.

Uz pretežno sunčano vrijeme i svježe noći, dnevni maksimumi će biti znatno iznad prosjeka i trebali bi se kretati od 25 do 31, ponegdje i do 33 stepena Celzijusa, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Duvao bi vjetar južnog smjera, na istoku i sjeveru Srbije topla košava, a duž Jadrana anticiklonski jugo.

Od srijede, pogoršanje vremena.

„U srijedu bi se centar sekundarnog ciklona postavio nad Đenovski zaliv i time bi počela promjena vremena. Tog dana slijedi naoblačenje koje će zapadu i jugozapadu regiona usloviti pojavu kiše i lokalnih pljuskova, dok će se istočnije naoblačiti, ali bi se uglavnom zadržalo suvo vrijeme. Tokom dana južni vjetar u okretanju na istočni i severoistočni“, navodi se u objavi.

Tokom noći ka četvrtku povremene kiše i pljuskova bilo bi i nad ostalim dijelom regiona, a u četvrtak pretežno oblačno i uglavnom suvo ali svežije, uz maksimume od 17 do 26 stepeni Celzijusa. Vjetar u okretanju na istočni smjer.

U petak i za vikend pretežno oblačno uz dalje zahlađenje. Povremeno će biti kiše ili lokalnih pljuskova, najviše u subotu. Vjetar istočni i sjeveroistočni u pojačanju (hladan tip košave i bura duž Jadrana), dok bi se maksimumi kretali od 13 do 19 stepeni Celzijusa, što je malo ispod prosjeka.

Dalji razvoj sinoptike, za sada, upućije da bi prvi dani oktobra donijeli suvo i malo toplije vrijeme, uz svježe noći, dok bi oko 4. oktobra uslijedilo novo zahlađenje uz kišu.

Ljeto ostaje sa nama još nekoliko dana, a od sredine nedjelje stižu jesenji dani.

 

Nastavi čitati

Aktuelno