Zbog masovnog uginuća pčela i loših vremenskih uslova izazvanih klimatskim promjenama i ova je godina izuzetno teška za domaće pčelare čiji se prinosi meda u prosjeku kreću oko deset kilograma po društvu, što je na granici rentabilnosti, ali i duplo manje od količina koja se smatra optimalnom.

Ovogodišnja pčelinja sezona već je na izmaku, proizvođači podvlače crtu i kreću sa pripremama za zimu koja bi po svemu sudeći mogla biti duga i teška, jer meda nema dovoljno ni za kupce, a kamoli prihranu pčela.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Darko Marković za “Glas” navodi da se prema preliminarnim rezultatima uzimajući u obzir cijelu Republiku Srpsku prinosi po košnici kreću oko deset kilograma meda što je daleko od optimalnih 20-25 kilograma. – Iskustva su naravno različita. Pčelari oko Gradiške, Banjaluke i Potkozarja mahom su uspjeli da ostvare prinose od oko 20 kilograma, ali u drugim dijelovima Srpske značajno, značajno manje. Čak i ispod deset kilograma što je minimum za pokrivanje troškova, tako da, nažalost, još jedna izuzetno loša godina – priča Marković.

Glavni krivac za lošu proizvodnju meda su, priča Marković, klimatske promjene koje su potpuno poremetile vremenske prilike.

– Sami start je bio loš. Imali smo izuzetno hladno vrijeme u periodu cvjetanja voćnih vrsta koji su razvojna paša, odnosno priprema pčela za sezonu. Nadalje, period cvjetanja bagrema su takođe pratile hladne noći što je bio šok za biljku, nije joj pogodovalo da luči nektar od kojeg pčele prave med. Inače, bagrem je u većini krajeva Srpske glavna medonosna biljka. U drugom dijelu sezone, u junu koji je, po statistici, najkišovitiji mjesec u godini ove sezone u mnogim krajevima nije pala kap kiše. Od potpune propasti spasila nas je paša sa lipe, jer je dala nešto nektara – pojasnio je Marković. Dodaje da u jesen ulaze sa deset odsto manje košnica u odnosu na prošlu godinu kada ih je, prema procjenama, bilo oko 250.000.

– Tokom zime i ranog proljeća svjedočili smo masovnom pomoru pčela u cijelom regionu, a kod nas su gubici bili između 30 i 50 odsto. Zahvaljujući sili prirode, koja kao da je htjela da nam nadomjesti te gubitke, ove sezone smo imali izuzetno jak rojev nagon za razmnožavanje pčela, tako da je dio izgubljenih društva nadomješten prirodno. Sada ih valja sačuvati tokom zime – kazao je Marković.

Sokočanin Miodrag Borovčanin, koji se već 20 godina intenzivno bavi pčelarstvom i trenutno ima oko 60 društava, tvrdi da nikada nije bila lošija godina za pčelare na pojedinim lokacijama na Romaniji.

– I stariji pčelari koji imaju više od 100 pčelinjih društava kažu da ne pamte manji unos u košnice zbog duge suše i visoke temperature vazduha. Tamo gdje je prinos meda veoma loš jedino što preostaje pčelarima je da brinu o prihrani društava, na vrijeme zaštite pčelinjake od napasnika varoe, sačekaju zimu i ishod na proljeće – dodao je Borovčanin. Razloga za zadovoljstvo nemaju ni hercegovački pčelari.

– Ova godina je za nijansu bolja od lani koja je bila katastrofalna, ali opet daleko lošija od 2023. godine. Prinosi su u prosjeku oko osam kilograma po društvu, s tim da su mobilniji pčelari ostvarili i do 15 kilograma meda. Izuzetno kišno i hladno proljeće je glavni razlog – naveo je za “Glas” predsjednik trebinjskog Društva pčelara “Leotar” Obrad Ninković.

On je istakao da su mnogi hercegovački pčelari podigli cijenu meda na 30 maraka po kilogramu, dok neki još prodaju za 25 KM.

– Smatram da će do jeseni svi podići na 30 maraka, jer je to realna cijena. U susjednoj Crnog Gori kilogram košta 18 evra – dodao je Ninković.

Obrad Ninković navodi da se pčelari moraju prilagoditi klimatskim promjenama, da je neophodno da budu mobilni i idu za pašom.

– Ne možemo kao prije deset ili 15 godina biti na jednom mjestu. Najbolje je pčele staviti na kamion i voziti od lokacije do lokacije, to je i potrebno i zbog sve manje dostupne radne snage. Klasični utovar i istovar pčela je praktično pa nemoguće organizovati bez obzira koliko da platite radnu snagu, jer je prosto nema – naveo je Ninković.