Connect with us

Društvo

MED GORČI OD IKAD! Pčelari u Srpskoj rade u MINUSU!

Zbog masovnog uginuća pčela i loših vremenskih uslova izazvanih klimatskim promjenama i ova je godina izuzetno teška za domaće pčelare čiji se prinosi meda u prosjeku kreću oko deset kilograma po društvu, što je na granici rentabilnosti, ali i duplo manje od količina koja se smatra optimalnom.

Ovogodišnja pčelinja sezona već je na izmaku, proizvođači podvlače crtu i kreću sa pripremama za zimu koja bi po svemu sudeći mogla biti duga i teška, jer meda nema dovoljno ni za kupce, a kamoli prihranu pčela.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Darko Marković za “Glas” navodi da se prema preliminarnim rezultatima uzimajući u obzir cijelu Republiku Srpsku prinosi po košnici kreću oko deset kilograma meda što je daleko od optimalnih 20-25 kilograma. – Iskustva su naravno različita. Pčelari oko Gradiške, Banjaluke i Potkozarja mahom su uspjeli da ostvare prinose od oko 20 kilograma, ali u drugim dijelovima Srpske značajno, značajno manje. Čak i ispod deset kilograma što je minimum za pokrivanje troškova, tako da, nažalost, još jedna izuzetno loša godina – priča Marković.

Glavni krivac za lošu proizvodnju meda su, priča Marković, klimatske promjene koje su potpuno poremetile vremenske prilike.

– Sami start je bio loš. Imali smo izuzetno hladno vrijeme u periodu cvjetanja voćnih vrsta koji su razvojna paša, odnosno priprema pčela za sezonu. Nadalje, period cvjetanja bagrema su takođe pratile hladne noći što je bio šok za biljku, nije joj pogodovalo da luči nektar od kojeg pčele prave med. Inače, bagrem je u većini krajeva Srpske glavna medonosna biljka. U drugom dijelu sezone, u junu koji je, po statistici, najkišovitiji mjesec u godini ove sezone u mnogim krajevima nije pala kap kiše. Od potpune propasti spasila nas je paša sa lipe, jer je dala nešto nektara – pojasnio je Marković. Dodaje da u jesen ulaze sa deset odsto manje košnica u odnosu na prošlu godinu kada ih je, prema procjenama, bilo oko 250.000.

– Tokom zime i ranog proljeća svjedočili smo masovnom pomoru pčela u cijelom regionu, a kod nas su gubici bili između 30 i 50 odsto. Zahvaljujući sili prirode, koja kao da je htjela da nam nadomjesti te gubitke, ove sezone smo imali izuzetno jak rojev nagon za razmnožavanje pčela, tako da je dio izgubljenih društva nadomješten prirodno. Sada ih valja sačuvati tokom zime – kazao je Marković.

Sokočanin Miodrag Borovčanin, koji se već 20 godina intenzivno bavi pčelarstvom i trenutno ima oko 60 društava, tvrdi da nikada nije bila lošija godina za pčelare na pojedinim lokacijama na Romaniji.

– I stariji pčelari koji imaju više od 100 pčelinjih društava kažu da ne pamte manji unos u košnice zbog duge suše i visoke temperature vazduha. Tamo gdje je prinos meda veoma loš jedino što preostaje pčelarima je da brinu o prihrani društava, na vrijeme zaštite pčelinjake od napasnika varoe, sačekaju zimu i ishod na proljeće – dodao je Borovčanin. Razloga za zadovoljstvo nemaju ni hercegovački pčelari.

– Ova godina je za nijansu bolja od lani koja je bila katastrofalna, ali opet daleko lošija od 2023. godine. Prinosi su u prosjeku oko osam kilograma po društvu, s tim da su mobilniji pčelari ostvarili i do 15 kilograma meda. Izuzetno kišno i hladno proljeće je glavni razlog – naveo je za “Glas” predsjednik trebinjskog Društva pčelara “Leotar” Obrad Ninković.

On je istakao da su mnogi hercegovački pčelari podigli cijenu meda na 30 maraka po kilogramu, dok neki još prodaju za 25 KM.

– Smatram da će do jeseni svi podići na 30 maraka, jer je to realna cijena. U susjednoj Crnog Gori kilogram košta 18 evra – dodao je Ninković.

Obrad Ninković navodi da se pčelari moraju prilagoditi klimatskim promjenama, da je neophodno da budu mobilni i idu za pašom.

– Ne možemo kao prije deset ili 15 godina biti na jednom mjestu. Najbolje je pčele staviti na kamion i voziti od lokacije do lokacije, to je i potrebno i zbog sve manje dostupne radne snage. Klasični utovar i istovar pčela je praktično pa nemoguće organizovati bez obzira koliko da platite radnu snagu, jer je prosto nema – naveo je Ninković.

Related Topics:

Društvo

BRAVO ZA MAMU I TATU! Muž porodio suprugu u autu, beba stigla zdrava na svijet!

Muž je porodio ženu u automobilu na putu do bolnice. Ivana Lakić, iako joj je termin za porođaj bio blizu, odlučila je dan provesti na ručku kod majke u Neumu.

Poslijepodne je osjetila blage bolove, pa je zajedno sa suprugom Marijanom krenula kući u Dubrovnik. Međutim, prije mjesta Slano pukao joj je vodenjak. Nisu uspjeli stići do ambulante u Slanom, pa je muž morao zaustaviti automobil pored ceste i odmah su kontaktirali Hitnu pomoć, prenosi Avaz.

Uz telefonske upute koje je dobijao, suprug je pristupio porodu. Na mjestu događaja zatekle su se i radnice obližnje trgovine, koje su priskočile u pomoć.

Kada su majka i beba stigle u bolnicu, obavljene su sve potrebne pretrage. Maleni Roko težak je 4.100 grama i dugačak 53 centimetra.

Nastavi čitati

Društvo

DVIJE PLATE NE DOVOLJNE! Srpska GRCA U DUGOVIMA, a OGREV i ŠKOLA KUCAJU NA VRATA

Skromni kućni budžeti u Republici Srpskoj biće dodatno opterećeni tokom septembra, jer slijede neizbježni sezonski troškovi.

Početak školske godine, priprema zimnice i nabavka ogreva postaju ozbiljan izazov za sve veći broj domaćinstava, upozoravaju sagovornici “Nezavisnih novina”.

Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u junu je iznosila 2.744 KM, dok je prosječna plata u Republici Srpskoj bila 1.564 KM, što znači da plata pokriva tek 57 ukupnih mjesečnih potreba.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kazala je za “Nezavisne novine” da se sve veći broj porodica u Republici Srpskoj suočava s ozbiljnim finansijskim problemima, posebno u periodu od kraja avgusta do početka novembra.

– Veliki broj porodica više nema mogućnost da podiže kredite jer su se već zadužili tokom ljeta, najčešće kako bi sebi i djeci omogućili ljetovanje. Ovo što sada vidimo je posljedica sve dubljeg siromaštva, porodice sve teže uspjevaju djeci obezbijediti osnovne potrebe, a ne govorimo o luksuzu, već o redovnim i nužnim troškovima- kazala je Šešlija.

Prema njenim riječima, jesen je period kada se tradicionalno prave zalihe hrane i priprema zimnica, ali ove godine mnogi neće moći da priušte ni pola od onoga što im je potrebno.

– Bojim se da će ove godine manje od 50 odsto planiranih potreba za zimnicu biti ispunjeno u većini domaćinstava – istakla je Šešlija.

Poseban izazov, naglašava Šešlija, predstavlja nabavka ogreva, koji je za mnoge porodice ogroman trošak.

– Prošle godine cijene ogreva su se kretale oko 2.000 KM. Ove godine očekujemo još veće iznose. Problem je i to što se ogrev plaća u gotovini, a građani nikada nemaju sigurnost da će taj iznos pokriti cijelu sezonu grijanja – upozorila je ona.

Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece “4+” Banjaluka, potvrđuje da je septembar mjesec najvećih izdataka za porodice.

-Početak škole podrazumijeva kupovinu udžbenika, svesaka, pribora, a sve to pojede dobar dio plate. Za deset metara drva za ogrev potrebno je više od 1.000 K -, upozorava Radovanović.

Ističe da su za nabavku ogreva, opremanje đaka i pripremu zimnice potrebne skoro dvije prosječne plate, i to bez uračunatih svakodnevnih troškova života.

Slično mišljenje dijeli i Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja.

– Standard se drastično pogoršao. Samo za školu, bez obzira na nivo obrazovanja, potrebno je više od 500 KM, a tu su još obuća i odjeća. Kada dodamo troškove ogreva, koji premašuju 1.000 KM, jasno je da jedna plata nije ni blizu dovoljna – kaže Ilijićeva.

Dodaje da će septembar za mnoge biti mjesec preživljavanja, jer su ukupni izdaci daleko iznad sindikalne potrošačke korpe.

-Porodicama u Srpskoj u septembru će biti potrebno više od dvije prosječne plate kako bi pokrile najosnovnije troškove: ogrev, školu i zimnicu. I to ne računajući svakodnevne životne potrebe – zaključuje Ilijićeva.

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFA! Osumnjičeni za pogibiju pedagogice u Banjaluci snimao kako vozi 208 km/h

Na svojim društvenim mrežama, Stefan Srdić iz Banjaluke koji se tereti da je iz nehata skrivio saobraćajnu nesreću u kojoj je život izgubila Milana Koprena, pedagogica OŠ “Branko Radičević” (47), objavio je video bahate vožnje, odnosno kako vozi brzinom od 208 na sat.

Snimak je izazvao bijes javnosti, a nastao je na auto-putu gdje je ograničenje 130 kilometara na čas.

On je, dok je vozio pomenutom brzinom, snimao instrument tablu.

Podsjećamo, Srdić je 22. aprila 2024. godine upravljajući pežoom, u Ulici vojvode Petra Bojovića kod Rebrovačkog mosta, vozeći nepropisnom brzinom od 83 km/čas, umjesto do dopuštenih 50, usmrtio pedagogicu Milanu Koprenu.

“U jednom trenutku, usljed kretanja takvom brzinom, u situaciji naglog zakretanja točka upravljača vozila od strane istoga, došlo do zanošenja i nekontrolisanog kretanja vozila, te prelaska sa lijeve na desnu saobraćajnu traku desne kolovozne trake, a potom i na trotoar i travnatu površinu sa desne strane kolovoza, posmatrano u pravcu njegovog kretanja, kada je na trotoaru došlo do kontakta bočne lijeve strane vozila u predjelu zadnjeg dijela lijevih vrata, u bočnu desnu stranu tijela oštećene M.K., a koja se kretala trotoarom koji se pruža duž tzv. ‘Rebrovačkog mosta’ iz suprotnog smjera, posljedicom čega je vozilom priklještio oštećenu uz ogradu mosta, usljed čega je oštećena zadobila teške i po život opasne tjelesne povrede u vidu teškog povređivanja grudnih organa i prateće politraume, da bi usljed zatajenja disanja zbog krvarenja u obje grudne duplje, nastupila i smrt oštećene na licu mjesta”, navodi se u optužnici.

Srdić se, kao učesnik u saobraćaju na putevima, nije pridržavao saobraćajnih propisa i time je, kako se navodi, ugrozio javni saobraćaj i doveo u opasnost život ljudi.

Nastavi čitati

Aktuelno