Connect with us

Svijet

ENORMAN SKOK CIJENA ZLATA! Gram kao osam kilograma junetine

Cijena jednog grama zlata dostigla je na svjetskim berzama vrijednost od čak 187 maraka, bilježeći nove istorijske rekorde. Prema ocjenama stručnjaka to je rezultat straha investitora i centralnih banaka koji smatraju da i dalje postoji realna opasnost od stagflacije na globalnom nivou. Prema podacima sa svjetskih berzi, jedna unca zlata (31,1 gram) trenutno košta 3.477 dolara, opasno se približavajući famoznoj granici od 3.500. Riječ je o kontinuiranom i strmoglavom rastu, koji je posebno izražen u posljednjih pet godina. U ovom periodu jedna unca zlata skočila je za vrijednost od 1.507 dolara, odnosno 78 odsto.

Ako se napravi veća vremenska distanca, može se vidjeti da neko ko je recimo prije 20 godina imao novca da kupi jedan kilogram zlata, na toj polugi mogao je da zaradi čak 172.000 maraka, jer je vrijednost ovog plemenitog metala skočila za nevjerovatnih 675 odsto.

Samo tokom ove godine vrijednost zlata korigovana je na više za oko 25 odsto, što pokazuje da je ono, gledano iz ugla velikih investitora i vlasnika kapitala, i dalje jedno najsigurnijih utočišta kapitala u neizvjesnim ekonomskim vremenima u kakvim i danas živimo.

Koliko je ovaj plemeniti metal postao vrijedan može se vidjeti ako se naprave određena poređenja. Jedan gram zlata danas košta kao i recimo osam kilograma junetine u prodavnici ili kao jedno omanje jagnje (žive vage). Jedan kilogram pak vrijedi kao i omanji stan u Banjaluci od 45 kvadratnih metara.

Slična situacija je i sa srebrom, koje je u posljednjih godinu dana poskupjelo za 40 odsto. Berzanski analitičari ocjenjuju da je nastavak rasta vrijednosti zlata povezan sa dešavanjima u svijetu, strahovima od nove inflacije, recesije i veće nezaposlenosti, ali i sporadičnih trgovinskih ratova koje vodi aktuelna američka administracija. Sve oči su uprte i ka američkim Federalnim rezervama, da li će ili ne sniziti kamatne stope.

Veliki igrači stoga odlučuju da diverzifikuju svoju imovinu, odnosno devizne rezerve, tako što će povećati zlatni portfolio. Ovaj trend je posebno prisutan kod centralnih banaka koje na ovaj način pokušavaju smanjiti svoju izloženost raznim spoljnim stresovima.

Pored toga, sve veći je i broj država koje povlače svoje zlatne rezerve iz inostranstva i vraćaju u domaće trezore. I Srbija je među zemljama koje su donijele takvu odluku.

Ova odluka je obrazložena ne samo finansijskim razlozima već i političkim, suverenističkim i bezbjednosno-strateškim interesima. Prema ocjenama pojedinih analitičara zlato danas nije samo ekonomska kategorija, već i simbol suvereniteta i stabilnosti u vremenu kada je povjerenje postalo luksuz.

Za razliku od Srbije i drugih zemalja u svijetu i okruženju, BiH u ovom trenutku ne planira da zlato koje ima u svijetu, barem djelimično vrati u zemlju, a što je, prema ocjenama stručnjaka, pogrešno i rizično s obzirom na to da se u posljednje vrijeme i finansijski sistemi koriste kao geopolitičko oružje.

Trenutno, BiH, odnosno Centralna banka BiH, posjeduje oko 3,5 tona monetarnog zlata i ono je fizički smješteno u Centralnoj banci Engleske.

Najveći kupci

Centralne banke, naročito iz Kine, Turske, Indije i Švajcarske, agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve kao odgovor na ekonomske i političke neizvjesnosti. Tu su i Srbija, Češka, ali i Poljska, čija je narodna banka povećala rezerve zlata za više od 1.000 procenata u odnosu na 2024. godinu.

(Glas Srpske)

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno