Connect with us

Svijet

PANIKA U NATO-U: Kako je skupa potivvazdušna odbrana ZAKAZALA protiv jeftinih ruskih dronova?

Skoro dvije nedjelje nakon što je više od 20 ruskih dronova probilo vazdušni prostor NATO-a iznad Poljske, stručnjaci upozoravaju da odbrambeni sistemi Saveza još nisu spremni za ovakve asimetrične prijetnje, dok troškovi reakcije rastu.

Ključno pitanje u Evropi više nije samo da li je Moskva namjerno poslala više od 20 dronova u vazdušni prostor NATO-a, već i šta vojni odgovor otkriva o dugoročnoj sposobnosti Saveza da se nosi sa ovom rastućom prijetnjom. Ako je to bio, kako Poljska vjeruje, namjerni test NATO-ove odbrane, za Rusiju je to bio izuzetno jeftin eksperiment, piše Si-en-en.

Poljske vlasti pronašle su ostatke onoga za šta kažu da su dronovi “Gerbera”, izrađeni od šperploče i stiropora, a često se koriste kao mamci. Ukrajinska vojna obavještajna služba procjenjuje da njihova proizvodnja košta oko 8.500 evra po komadu. Istovremeno, u akciju su poleteli NATO-ovi višenamenski borbeni avioni F-16 i F-35, vrijedni više miliona evra.

Učinkovit pokazatelj moći, ali vjerovatno koštao desetine hiljada evra samo u gorivu i održavanju da bi se digao sa piste.

“Asimetrija troškova ne funkcioniše”, rekao je za CNN Robert Tolast, istraživač u londonskom odbrambenom think-tanku Royal United Services Institute (RUSI).

On je dodao da problem nije u tome što NATO ne može da odgovori na masovne napade dronova.

NATO-ovi avioni pokazali su se vrlo efikasnim u odbrani od velikog iranskog napada projektilima i dronovima na Izrael u aprilu ove godine. Ipak, Tolast tvrdi da je cena takve odbrane, koju je Izrael procijenio na više od milijardu evra, dugoročno neodrživa.

“Temeljni problem je u tome što prije Ukrajine većina zapadne vojne tehnologije jednostavno nije razmatrala ovu asimetričnu prijetnju dronova”, rekao je.

Ipak, u sve brže rastućem vojno-tehnološkom sektoru prevladava mišljenje da su neki problem razmatrali, ali da su brojna odbrambena ministarstva NATO-a prespora u prilagođavanju.

“Tehnologija postoji”, rekao je Džons Pinl, direktor britanske kompanije MARSS, specijalizovane za softver za otkrivanje prijetnji, koja sada proizvodi i vlastite presretačke dronove, u razgovoru za CNN prošle nedjelje na sajmu odbrambene industrije DSEI u Londonu.

“Dobar dio poljske granice već se mogao pokriti sofisticiranim ‘zidom dronova’. On označava slojevitu mrežu otkrivanja i presretanja, što je ideja koju snažno zagovaraju baltičke zemlje, a podržali su je i zvaničnici Evropske unije”, rekao je Pinl.

Problem: Birokratija

Problem je, rekao je Pinl, u tome što su NATO-ovi sistemi nabavke “zapeli u osamdesetima”. Kao primjer je naveo srednjodometni presretač MARSS-a, pokretan vještačkom inteligencijom i dizajniran da bude višekratno upotrebljiv, sa titanskom konstrukcijom koju je opisao kao “nož koji velikom brzinom seče nadolazeći dron”.

Trenutno čeka procjenu jedne NATO države, koja se očekuje u narednim mjesecima. “Oni tek sada pišu tehničke specifikacije, a mi ga koristimo već godinama u operacijama. U Evropi još uvijek nemamo spremne specifikacije”, kazao je Pinl za CNN, osvrćući se na tradicionalne prakse nabavke u kojima ministarstva izdaju detaljne tehničke zahtjeve, a zatim se na njih takmiče proizvođači.

Related Topics:

Svijet

RUSIJA NUDI RJEŠENJE ZA IRANSKI URANIJUM! Evo šta je predloženo

Rosatom je spreman da pomogne u uklanjanju obogaćenog uranijuma iz Irana, izjavio je generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.

“Svi pažljivo pratimo napredak pregovora između predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i izjave američkog predsjednika, posebno u vezi sa iranskim nuklearnim programom. Upravo je izjava Donalda Trampa da je ‘Iran trebalo da dobije nuklearno oružje u roku od dvije sedmice’ poslužila kao glavni razlog za pokretanje velike vojne operacije”, rekao je Lihačov, prenosi RIA novosti.

Prema riječima Lihačova, uklanjanje iranskog obogaćenog uranijuma ostaje ključno i osjetljivo pitanje tokom pregovora.

“U svakom slučaju, pozdravićemo sve sporazume između strana u sukobu koji će dovesti do okončanja oružanog sukoba i dugoročnog mira”, dodao je šef Rosatoma.

Lihačov je dodao da je, pored veoma složenih tehničkih aspekata, ključni aspekt budućih sporazuma povjerenje.

“I ovdje, samo Rusija ima pozitivno iskustvo u interakciji sa Iranom. 2015. godine, na zahtjev Irana, već smo uklonili obogaćeni uranijum iz Islamske Republike. Spremni smo da pomognemo po ovom pitanju”, kazao je Lihačov, prenosi Tanjug.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je u petak planove da Sjedinjene Američke Države, zajedno sa Iranom, iz Irana iznesu obogaćeni uranijum, i da ga prebace u SAD.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei izjavio je da ne postoji odluka o iznošenju obogaćenog uranijuma iz Irana u Sjedinjene Države, ili neku drugu zemlju.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI MISTERIOZNI NESTANAK! Čovjeku koji zna sve nuklearne tajne gubi se trag

Spisak misterioznih nestanaka i smrti osoba povezanih sa američkim nuklearnim i svemirskim tajnama nastavlja zabrinjavajuće da raste. Posljednji, deseti, slučaj je Stiven Garsija.

Garsija je vladin izvođač radova koji je imao najviši nivo bezbjednosne provjere i pristup osjetljivim nuklearnim postrojenjima. Nestao je 28. avgusta 2025. godine bez ikakvog traga.

Posljednji put viđen je kako pješice napušta svoj dom u ulici Kattejl Kort (Cattail Court) SW u Albukerkiju, u Novom Meksiku. Nosio je samo pištolj, zelenu maskirnu majicu i šorts. Policija je objavila snimke nadzornih kamera na kojima se vidi kako odlazi neposredno nakon 9 časova ujutru po lokalnom vremenu. Vlasti su upozorile da „Garsija može biti opasan po sebe“.

Međutim, anonimni izvor blizak istrazi za Dejli mejl (Daily Mail) kategorički odbacuje mogućnost samoubistva.

„Bio je vrlo stabilna osoba“, rekao je izvor i dodao da je najvjerovatnija teorija da je Garsija postao meta stranih obavještajnih službi.

Garsija je radio za Nacionalni bezbjednosni kampus Kanzas Siti (KCNSC) u Albukerkiju – objekat koji proizvodi više od 80% svih nenuklearnih komponenti za američko vojno nuklearno oružje. Prema izvoru, obavljao je „vrlo visoku, nadzornu poziciju za svu imovinu“. Nakon nestanka, KCNSC je pokrenuo internu istragu. Pregledani su svi njegovi radni računari, mejlovi i fajlovi, ali ništa nije ukazivalo na razlog nestanka.

Deseti slučaj
Ovo je već deseti slučaj u posljednjih nekoliko godina u kojem je osoba sa pristupom američkim nuklearnim ili svemirskim tajnama umrla ili nestala pod misterioznim okolnostima. Posebno zabrinjava to što su četiri osobe nestale na gotovo identičan način – pješice, bez telefona, novčanika ili ličnih stvari, noseći samo oružje.

U Novom Meksiku su pod sličnim okolnostima 2025. nestali i Entoni Čavez (79) i Melisa Kasis (54), oboje povezani sa Nacionalnim laboratorijama Los Alamos, jednim od najvažnijih centara za razvoj nuklearnog oružja. Čavez je radio u laboratoriji do penzije 2017, dok je Kasis bila administrativna asistentkinja sa najvišom bezbjednosnom provjerom.

Svo troje povezani su sa penzionisanim generalom Ratnog vazduhoplovstva Vilijamom Nilom MakKaslandom (68). MakKasland je nestao 27. februara 2026. u Albukerkiju na gotovo identičan način – napustio je dom pješice, noseći samo revolver kalibra .38, bez telefona, naočara ili bilo kakvih uređaja. Bio je bivši komandant Istraživačke laboratorije Ratnog vazduhoplovstva (AFRL).

„Cijela ta misija odvija se iz vazduhoplovne baze Kirtland. Veliki dio, uključujući tehnologiju i proizvodnju, odvija se u Albukerkiju. Dakle, MakKasland je apsolutno znao za te pogone i bio u njima“, rekao je izvor.

Bivši pomoćnik direktora FBI-a Kris Svoker izjavio je:

„Naši naučnici već dugo su meta napada neprijateljskih stranih obavještajnih službi.“

NASA naučnica Monika Hasinto Reza (60), direktorka grupe za obradu materijala u NASA-inom Džet propalšn laboratoriju (Jet Propulsion Laboratory), nestala je 22. juna 2025. tokom planinarenja u Kaliforniji. Bila je povezana sa MakKaslandom preko projekta razvoja metala „Mondaloj“ (Mondaloy).

Astrofizičar Karl Grilmajer (67) ubijen je ispred svoje kuće 16. februara 2026. Nuklearni fizičar Nuno Lurijero (47) ubijen je u svom domu u Bruklajnu 15. decembra 2025.

Dva NASA naučnika iz JPL-a, Frenk Majvald (61) i Majkl Dejvid Hiks (59), preminula su 2024. i 2023. pod nepoznatim okolnostima, bez obdukcije i bez objavljenog uzroka smrti. Farmaceutski istraživač Džejson Tomas nestao je bez traga, a pronađen je mrtav u jezeru u Masačusetsu 17. marta 2026.

Američke vlasti i KCNSC zasad nisu dali zvaničan komentar o slučaju Garsije. Istraga je i dalje otvorena.

Oglasila Bijela kuća
Portparolka Karolajn Livit prvi put je upitana o deset osoba koje su umrle ili nestale bez traga od 2023. godine. Na pitanje da li je administracija predsjednika Donalda Trampa upoznata sa tim slučajevima i da li se vodi istraga, Livit nije imala jasan odgovor.

„Nisam razgovarala sa nadležnim agencijama o tome. Svakako ću to učiniti i dostaviti vam odgovor. Ako je to tačno, naravno da je to nešto što bi ova vlada i administracija smatrale vrijednim istraživanja. Dakle, dopustite mi da se time pozabavim“, odgovorila je.

(Večernji)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Mađarska nije spremna da povuče VETO NA ZAJAM KIJEVU”

Mađarska još uvijek nije spremna da povuče veto na zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu, osim ako Kijev ne nastavi tranzit nafte preko cjevovoda “Družba”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

“Preko Brisela smo dobili naznaku iz Ukrajine da su spremni da obnove isporuke nafte putem cjevovoda ‘Družba’ već sutra, pod uslovom da Mađarska ukine blokadu kredita EU od 90 milijardi evra”, napisao je Orban na mreži “X”.

On je dodao da se stav Mađarske nije promijenio: nema nafte – nema novca.

“Kada se isporuke nafte obnove, više nećemo stajati na putu odobravanja kredita. Isplata kredita ne nameće finansijski teret ili obavezu Mađarskoj”, istakao je Orban.

Nastavi čitati

Aktuelno