Connect with us

Društvo

NIŠTA OD NIŽIH CIJENA LIJEKOVA, nestašica diktira uslove

Iako bh. građani u regionu plaćaju najskuplje lijekove, nadležni poručuju da se niže cijene ne mogu očekivati, jer bi, kako kažu, to dodatno ugrozilo ionako ozbiljan problem nestašice lijekova na tržištu.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ističu da nemaju u planu da mijenjaju bilo šta kada su cijene lijekove u pitanju.

“Naime, svjedoci smo sve većih nestašica lijekova u Bosni i Hercegovini i svako snižavanja cijena bi moglo da prouzrokuje još veće nestašice s obzirom na naše malo tržište, sve veće nestašice aktivne ili pomoćne komponente, zatim nesigurnog plasmana lijekova i mnogih drugih uzroka koji dovode do nestašica”, kazala je Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Napominje da sami fondovi, zavodi, imaju mogućnost da putem tendera, pregovora, definisanih cijena na listama mogu da utiču na cijene.

“A što se tiče definisanja cijena medicinskih sredstava, ova agencija nema zakonski osnov da utiče na cijene i nema mogućnost da svojim aktima to definiše”, kazala je Grubiša.

Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini, najbolje znaju članice Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” iz Banjaluke.

“Lijekovi su najskuplji u regiji, nažalost, i nisu dostupni. Većina ljudi nije u mogućnosti da ih kupi, ako nisu na listi. Velike su liste čekanja i ljudi su primorani da kupuju negdje drugo, onaj ko može”, kazala je Verica Tadić, sekretarka “Iskre”.

Dodaje da su lijekovi višestruko skuplji nego u nekim zemljama regiona.

“Terapija jednog pacijenta zna da košta i preko 8.000 evra mjesečno, tj. na svakih 21 dan. Tu treba još dodati i lijekove za imunitet. Tako da su troškovi stvarno veliki što se tiče kupovine da bi se neko sam finansirao. Iz tog razloga gotovo 99 posto građana kupuje lijekove izvan zemlje” kazala je Tadićeva.

Na previsoke cijene lijekova ukazuje i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

“Lijekovi u našoj zemlji su već duži period preskupi, dok je u regionu totalno drugačija priča i nije strano čuti da mnogi od naših građana odlaze u Srbiju da nabavljaju lijekove”, kazala je Marićeva i dodala da su marže na lijekove previsoke.

“Prostora za pojeftinjenje sigurno ima, ali mislim da je ovdje neka druga poenta njihove priče, a posebno kada vidimo koliko je apoteka po gradovima otvoreno, što pokazuje da je i te kako unosna branša”, kazala je Marićeva.

Pojasnila je da se u apotekama sada prodaje od žvaka do papuča.

“Apoteka je postala klasična trgovina, tako ni ne čudi zašto ne žele da cijene ne budu niže”, kazala je Marićeva.

Novinar “Nezavisnih novina” Uroš Vukić, koji je radio istraživanje o ovoj temi, objašnjava razloge zašto su lijekovi u Bosni i Hercegovini najskuplji.

“Lijekovi u Bosni i Hercegovini najskuplji su iz razloga što regulativa koja se donosi na svim nivoima vlasti pogoduje isključivo farmaceutskoj industriji, veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka”, kazao je Vukić.

Ipak, on navodi da su Bosni i Hercegovini po tom pitanju poprilično vezane ruke jer se radi o malom tržištu koje velike farmaceutske kompanije mogu ucjenjivati kako hoće, a slična situacija je i u regionu.

“I ostale zemlje regiona imaju slične probleme. Jednostavno, velike farmaceutske kompanije manipulišu svim tržištima regiona i tome se teško oduprijeti. Rješenje je možda u saradnji regiona po pitanju nabavke lijekova, ali zbog puno interesa, korumpiranosti vlasti u tim zemljama, to je iluzorno očekivati”, rekao je Vukić.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno