Svijet
MNOGIMA JE VEĆ SVE JASNO! Da li će veliki broj migranata promijeniti evropski identitet
Evropski pejzaž doživio je značajne promjene od 2015. godine, kada su stotine hiljada ljudi krenule ka Evropskoj uniji (EU) u potrazi za bezbjednijim i boljim životom.
– Oni će se snaći – izjavila je tada njemačka kancelarka Angela Merkel nagovještavajući da će Evropa uspjeti da se izbori sa sve većim brojem izbjeglica i migranata.
Međutim, eksperiment nekoliko evropskih zemalja, poput Njemačke, da otvaranjem vrata migrantima riješe demografske i ekonomske izazove, pokazao se kao neuspješan, a prema mišljenju mnogih stručnjaka, čak prijeti da ugrozi stabilnost Starog kontinenta.
Demografi upozoravaju da bi ova migrantska kriza mogla biti jedan od najznačajnijih događaja koji su oblikovali Evropu od kraja Drugog svjetskog rata, možda čak i od pada Berlinskog zida i završetka hladnog rata.
IZAZOVI
Evropa se već decenijama suočava sa ozbiljnim demografskim problemima: padom nataliteta, starenjem stanovništva i nedostatkom radne snage. Prosječna stopa fertiliteta u Evropskoj uniji iznosi samo 1,5 djece po ženi, što je znatno ispod praga od 2,1 djeteta potrebnog za prirodnu reprodukciju stanovništva.
Prema podacima Evrostata, Evropska unija bilježi negativan prirodni priraštaj, sa više smrtnih slučajeva nego rođenja – oko 1,3 miliona više smrti godišnje. Ovi trendovi doveli su do prognoza da bi stanovništvo ove unije do 2100. godine moglo pasti na samo 295 miliona, u poređenju sa sadašnjih 450 miliona.
Starenje stanovništva dodatno komplikuje situaciju. Prema izvještaju Ujedinjenih nacija iz 2024. godine, 21 odsto stanovništva starije je od 65 godina, a očekuje se da će taj udio do 2050. porasti na čak 30 odsto. Ovo stvara ogroman pritisak na penzijske i zdravstvene sisteme, dok se radna snaga smanjuje.
Na primjer, u Italiji, zemlji sa najnižim natalitetom u Evropskoj uniji (1,2 djeteta po ženi), procjenjuje se da će radna snaga do 2040. opasti za 25 odsto, što će ozbiljno ugroziti već ionako poljuljanu ekonomsku stabilnost. Prema projekcijama Evropske komisije, ukupna stopa fertiliteta mogla bi se blago povećati sa 1,5 na 1,6 do 2070. godine, ali to i dalje ostaje ispod nivoa zamjene populacije.
A group of men hugging and sitting on grass next to a roadAI-generated content may be incorrect.
POSLjEDICE
Umjesto sistemskih mjera za podsticanje nataliteta i reformu ekonomskih modela, mnoge evropske zemlje krenule su prečicom – masovnim prihvatanjem migranata.
Tokom vrhunca migrantske krize 2015. godine Evropska unija primila je više od 1,3 miliona tražilaca azila, uglavnom iz Sirije, Avganistana i Iraka. Od tada, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u ovu zajednicu je stiglo više od 20 miliona migranata, pretežno iz regiona Bliskog istoka, Afrike i Azije.
Ipak, očekivanja da će migranti popraviti demografsku i ekonomsku sliku nisu se ispunila. Njihova integracija naišla je na brojne prepreke. Jezičke barijere, nepriznavanje kvalifikacija i kulturne razlike otežavaju zapošljavanje.
U Njemačkoj, prema izvještaju Saveznog zavoda za zapošljavanje, oko 40 odsto izbjeglica i dalje prima socijalnu pomoć pet godina nakon dolaska. Slično je i u Švedskoj, gdje je stopa nezaposlenosti među migrantima iz Afrike i sa Bliskog istoka trostruko veća u odnosu na domaće stanovništvo.
Pored toga, migranti često postaju korisnici socijalnih sistema. U Francuskoj, prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku, 60 odsto migranata iz sjeverne Afrike prima neku vrstu socijalne pomoći u prvim godinama boravka. Ovo dodatno opterećuje ionako krhke socijalne sisteme, dok istovremeno povećava zavisnost od uvozne radne snage.
BERLIN I KELN
Međutim, pokazalo se da to nije jedini problem. Masovni priliv migranata iz kulturno različitih sredina počeo je da utiče i na etničku, vjersku i kulturnu strukturu evropskih društava.
Prema Evrostatu, devet odsto stanovništva Evropske unije čine osobe stranog porijekla, a projekcije ukazuju da bi taj udio do 2050. godine mogao dostići čak 20 odsto.
U Njemačkoj, koja je 2015. primila više od milion migranata, udio stranaca porastao je sa devet na 15 odsto, što je oko 12,5 miliona ljudi, dok neke analize ukazuju da je stvarni broj blizu 17 miliona ako se uračunaju osobe sa migrantskim porijeklom.
U urbanim centrima poput Berlina, Frankfurta ili Kelna određene četvrti imaju udio migranata i do 50 odsto, gdje su jezici poput turskog, arapskog ili kurdskog često dominantni, a kulturne prakse znatno odstupaju od tradicionalnih.
FRANCUZI I BRITANCI
Francuska, sa 12 odsto stanovništva migrantskog porijekla, uglavnom iz sjeverne Afrike, takođe se suočava sa izazovima u vezi sa sekularizmom i integracijom. Muslimani čine oko devet odsto populacije, što je dovelo do tenzija u vezi s nošenjem hidžaba, rodnom ravnopravnošću i sekularnim obrazovanjem. U predgrađima Pariza migrantske zajednice često žive izolovano, stvarajući tzv. paralelna društva.
Velika Britanija, iako više nije dio Evropske unije, nije imuna na ove izazove. Iako su migranti doprinijeli popunjavanju radnih mjesta u sektorima poput zdravstva i građevinarstva, pritisak na zdravstveni sistem i stambeni fond je ogroman. Prema projekcijama Oksfordskog univerziteta, “bijeli Britanci” bi do 2060. mogli postati manjina u Engleskoj, što podstiče debate o identitetu i koheziji društva.
Kada je u pitanju Italija, sa natalitetom od samo 1,2 djeteta po ženi, ona prima oko 200.000 migranata godišnje, što je povećalo udio Afrikanaca i Arapa sa pet na 10 odsto. Na Siciliji i u Kalabriji, gdje migranti čine do 15 odsto stanovništva, lokalni političari upozoravaju na “kulturnu eroziju” i porast nelegalnih naselja.
TEORIJA ZAVJERE ILI …
Stručnjaci upozoravaju da bez sveobuhvatnih reformi, poput podsticanja nataliteta, ulaganja u obrazovanje i integraciju migranata, kao i automatizacije privrede, Evropa rizikuje dugoročnu stagnaciju.
Neki političari, posebno iz desničarskih stranaka, smatraju da se radi o projektu “velike zamjene” stanovništva. Mađarski premijer Viktor Orban smatra da migracije predstavljaju veliku prijetnju evropskom identitetu, navodeći da je na djelu takozvana zamjena stanovništva. Slično mišljenje ima i Marin le Pen, liderka francuskog Nacionalnog okupljanja. I ona godinama upozorava na gubitak francuskog identiteta zbog masovne imigracije. Na njihovoj liniji razmišljanja je i bivši lider poljske stranke Pravo i pravda Jaroslav Kačinjski koji upozorava da Evropa ne može postati poligon za eksperimente multikulturalizma koji vode do gubitka identiteta.
Inače, teoriju “velike zamjene” prvi je javno popularizovao francuski pisac Reno Kamu. On je smatrao da masovna migracija, posebno iz muslimanskih zemalja, vodi ka demografskoj i kulturnoj zamjeni evropskog stanovništva, uz navodnu podršku globalista i liberalnih elita.
DA LI JE KASNO
Sudeći prema najnovijim politikama, veliki dio evropskih vlada sve više shvata izazove i rizike povezane sa prekomjernim dolaskom migranata. Politike se mijenjaju i pooštravaju granične kontrole.
Usvojen je pakt o migracijama i azilu koji stupa na snagu od juna 2026. godine. On predviđa brže procedure za azil, veću solidarnost među članicama i pooštrene deportacije za one čiji zahtjevi budu odbijeni.
Od oktobra ove godine uveden je i digitalni sistem za praćenje ulazaka u Šengen zonu i izlazaka iz nje. Takođe, planirano je pravljenje “return habsa” – prihvatnih centara za migrante, ali na prostorima zapadnobalkanskih zemalja.
Da li je Evropa zakasnila? Saznaće za koju deceniju, a možda i prije. Problem je samo što svoj neuspjeli eksperiment sada pokušavaju izvesti na prostore Balkana, pa i u BiH. U toj priči najviše prednjači Velika Britanija.
Projekcije
Evropska komisija je “izračunala” da bi stanovništvo Evropske unije, s obzirom na sve aktuelne demografske trendove, moglo do 2050. pasti na 400 – 420 miliona. Udio starijih od 65 godina premašiće 30 odsto, a radna snaga će se smanjiti za 20 do 25 odsto. Migranti će činiti od 15 do 20 odsto stanovništva.
Svijet
Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE
Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.
Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.
Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu
Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.
Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.
Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.
Prve usluge očekuju se već ove godine
Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.
Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.
Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.
Svijet
KRIZA ZA STANOVE U NJEMAČKOJ: Kirije rastu, a ponuda za izdavanje pala 12 odsto
Svjetska ekonomska situacija uveliko utiče i na stanje na tržištu nekretnina, pa se cijene gotovo svakodnevno mijenjaju.
Stanje na tržištu nekretninama izaziva nezadovoljstvo među građanima koji bi da kupe stan ili da iznajme, a iako je važilo da je Njemačka stabilna zemlja, naročito kada je reč o nekretninama, skon cijena u posljednje vrijeme, razočarao je njene građane.
Naime, prema Institutu njemačke privrede (IW), stanarine u Njemačkoj su u posljednje vrijeme prilično skočile, pa su u drugom kvartalu bile četiri odsto više nego u isto vrijeme prošle godine.
Naravno, kao što je i očekivano, najviše su porasle u velikim gradovima izvan najvećih metropola, gdje je rast iznosio 4,9 odsto. Međutim, i među velikim gradovima se osjećaju velike razlike, navodi DPA.
Najveći skok cijena zabeležen je u Kelnu, gdje su kirije porasle za 7,9 odsto, Hamburg je sljedeći na listi sa porastom 5,5 odsto, dok je na drugom kraju liste, znatno manji skok zabijležen u Štutgartu, 0,9 odsto i u Berlinu, svega jedan odsto.
A dok skaču cijene, opada ponuda stanova za iznajmljivanje. Prema navodima, u poređenju sa 2022. godinom, ponuda stanova je opala za čak 12 odsto, a ponovo prednjače veliki gradovi.
Nestašica stanova za izdavanje je posebno u mnogim velikim gradovima. U Hamburgu se ponuda stanova prepolovila, dok je u Frankfurtu oglasa manje za 43 odsto.
Prema navodima, glavni razlog je što mnogi ljudi ostaju u stanovima koji ne odgovaraju njihovoj životnoj situaciji — preveliki su ili premali — jer ne žele da se odreknu povoljnih kirija, naveo je ekonomista IW-a za nekretnine Peka Zagner.
Na tržištu gdje su cijene umjereno porasle, situacija je potpuno drugačija.
Skočile su cijene i stanova u vlasništvu i porodičnih kuća za jednu ili dvije porodice, za po 0,8 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine.
Svijet
NOVE TENZIJE NA BLISKOM ISTOKU: Evropska aviokompanija obustavila letove ka Dubaiju i Rijadu
Er Frans obustavlja letove ka Dubaiju i Rijadu zbog bezbjednosne situacije u regionu. Odluka je donijeta radi zaštite putnika i posada.
Francuska aviokompanija Er Frans obustavila je letove ka Dubaijuu Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Rijadu u Saudijskoj Arabiji zbog bezbednosne situacije u regionu, saopštila je danas kompanija.
“Bezbjednost naših putnika i posada naš je apsolutni prioritet”, navodi se u saopštenju Er Fransa, koji je odluku doneo zbog pogoršanja bezbjednosnih prilika nakon intenziviranja iranskih udara na zemlje Persijskog zaliva, prenosi BFM TV.
Letovi za Rijad biće obustavljeni do 24. jula, odnosno do 25. jula za polaske iz saudijske prestonice, dok su letovi za Dubai suspendovani do 27. jula, odnosno do 28. jula za polaske iz tog grada, prenosi b92 pisanje Tanjuga.
Kompanija je navela da kontinuirano prati razvoj geopolitičke situacije na destinacijama i u vazdušnom prostoru kojim njeni avioni saobraćaju, ističući da će obnavljanje letova zavisiti od dalje procjene bezbjednosnih uslova na terenu.
-
Politika1 dan agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika1 dan agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika1 dan agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport1 dan agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Politika2 dana agoGOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi
-
Društvo3 dana agoUIO OBJAVILA LISTU: Ovo je firma iz Republike Srpske među najvećim poreskim dužnicima
-
Politika1 dan agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
-
Hronika2 dana agoJEZIVI PRIZORI: Vatrogasci spasavali djevojku iz BiH iz potpuno smrskanog vozila
