Connect with us

Društvo

HOROR IZA ZATVORENIH VRATA! Njegovatelj tuzlanskog Doma za penzionere iznio TEŠKE OPTUŽBE!

Nakon tragedije u Domu za stare u Tuzli, u kojoj je stradalo 13 štićenika, počele su da se pojavljuju potresne priče o uslovima u kojima su živjeli najstariji i najnemoćniji.

Jedan od svjedoka svega, Irfan Salkić, koji je u Domu radio kao njegovatelj na praksi, progovorio je o onome što je, kako kaže, bio “horor iza zatvorenih vrata” o nehigijeni, zlostavljanju pacijenata i potkradanju štićenika.

Salkić je za Avaz iznio niz teških optužbi na račun rukovodstva Doma. Priča o bubašvabama u pelenama počinje još prije dolaska njegove grupe u Dom.

“Mjesec dana su nas pripremali predavači i bivša direktorica Crvenog krsta Tuzlanskog kantona. Govorili su da su uslovi katastrofalni, da ima bubašvaba. Čak je i moja komšinica odustala od kursa jer je prvog radnog dana, dok je mijenjala pelenu jednoj štićenici, u njoj pronašla bubašvabe. Rečeno nam je da sve što vidimo i što se bude dešavalo mora ostati tajna, inače bismo mogli ostati bez diplome”, priča Salkić. Kaže da su bili mladi i nisu ni slutili šta ih čeka. Umjesto planirana tri mjeseca, Salkić i dio grupe ostao je devet mjeseci, jer im je bilo žao štićenika koji su prolazili kroz užasne uslove.

On tvrdi da je direktor u ostavci, Bakaljović, sve vrijeme odbijao svaku vrstu kritike ili prijedloga koji bi mogli pomoći tim ljudima.

“Ukazivalo mu se na sve, doslovno na sve. Ne postoje osnovni uslovi za rad. Kateteri se pacijentima mijenjaju golim rukama, bez rukavica. Isto tako ih se presvlači i kupa. Pacijenti nemaju peškire, maramice, higijena je katastrofalna”, ogorčeno kaže Salkić.

Tretman štićenika
Linker
On opisuje i poseban tretman nekih štićenika.

Prvi i drugi sprat bili su rezervisani za pacijente “više klase”.

“Tim pacijentima niste smjeli ni ući u sobu. Imali su poseban jelovnik. Na četvrtom, petom, šestom i sedmom spratu smješteni su najteži pacijenti, uglavnom oni čije su porodice u inostranstvu. Jedna soba bila je uređena kao reprezentativna, kada bi neko dolazio u posjetu, pacijent u teškom stanju prebacivao se u tu sobu da bi se stvorio utisak da je sve u redu. Odgovorno tvrdim da su pacijenti zlostavljani i da higijena nije dostojna ni za psa lutalicu, a kamoli za čovjeka”, kaže Salkić za Avaz.

Tvrdi i da je došlo do potkradanja štićenika, od odjeće i nakita do hrane koju im donesu članovi porodice.

“Strogo nam je bilo zabranjeno, na primjer, da pacijentu damo komad dinje koju mu donese porodica. Hrana bi ostala na ormariću, a potom bi osoblje koje završava smjenu izlazilo s punom kesom”, pojašnjava Salkić.

Prema njegovim riječima bilo je agresivanog pristupa prema pacijentima.

Gladni pacijenti

“Ako bi pacijent s demencijom odbio da jede, nije bilo strpljenja ni blagog pristupa, takvi bi jednostavno ostali gladni. Nismo smjeli dugo da se zadržavamo kod pacijenata jer nas je bilo premalo, možda šest negovatelja na sto ljudi”, kaže on.

Poseban slučaj bila je pacijentkinja koja je klekla i molila da je izvedu napolje. Takođe, jedan od najtežih trenutaka bio je kada je pratio jednu pacijentkinju sa plućnom embolijom na Gradinu, nakon čega je ona preminula, a njene lične stvari bile su predmet haosa i svađe među osobljem.

Na pitanje zašto su nepokretni i teško bolesni pacijenti bili smješteni na šesti i sedmi sprat, Salkić odgovara da se sve svodilo na utisak koji se želio stvoriti.

Elitni štićenici

“Na prvom spratu bili su oni koji nisu stvarni pacijenti već štićenici doma, ljudi čije su porodice na visokim funkcijama ili poznate ličnosti. Negovateljima je bilo strogo zabranjeno ulaziti u njihove sobe; o njima se brinilo isključivo medicinsko osoblje, a čak su i čistačice imale posebna sredstva za čišćenje tih soba. Taj sprat bio je reprezentativan, jer ko god bi ušao stekao bi utisak da je sve u redu”, priča on.

Salkić na kraju zaključuje da je njegova jedina želja da se nešto promijeni.

“Proveo sam s tim ljudima dio svoje mladosti i duboko me potreslo sve što se dogodilo. Ali, iskreno, s obzirom na to kako se gore radi, čudo je da nema još više mrtvih”, kazao je Salkić.

Protest građana

Nakon ove tragedije koja se desila 4. novembra danas 8. novembra građani su izašli na ulice Tuzle.

Oni su se okupili na protestu ispred zgrade Uprave policije MUP-a Tuzlanskog kantona iskazujući svoje nezadovoljstvo, te traže ostavke nadležnih.

Veliki nemar i briga o korisnicima Doma i stravičan slučaj požara šokirao je javnost.

Osim ove stravične tragedije, samo sedmicu ranije Tuzlanski kanton je potresla vijest i detalji o podvođenju maloljetnica na prostituciju. Da stvar bude gora, njih dvije su podvođene od strane policijskih službenika.

Početak protesta počeo je minutom šutnje.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Razvedravanje, na jugu prolazna kiša

U Bosni i Hercegovini će se razvrediti i biće toplije nego prethodnih dana, dok se na jugu očekuje jače naoblačenje sa prolaznom kišom.

U prvom dijelu dana biće promjenljivo do pretežno oblačno uz sunčane intervale, na sjeveru sunčanije, a oko rijeka i po kotlinama očekuje se jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od jedan do šest, a dnevna od 10 do 17, u višim predjelima od sedam stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren i promjenljiv vjetar.

Uveče i naredne noći biće oblačno, a na istoku i u Hercegovini padaće slaba kiša.

Nastavi čitati

Društvo

FRAPANTNE INFORMACIJE o uništavanju ekosistema u BiH i regionu!

Od rijeka Save i Dunava i njihovih pritoka, do netaknutog Ohridskog jezera i jadranske obale, hidroenergetski projekti, neadekvatan tretman otpadnih voda, ilegalne ribolovne prakse, industrijsko zagađenje i klimatske promjene doveli su do široko rasprostranjenog i brzog uništavanja vodenih ekosistema na Balkanu.

U šest zemalja Zapadnog Balkana, BiH, Crne Gore, Srbije, tzv. Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, hitnost u vezi sa stanjem njihovih vodenih puteva teško je precijeniti.

Fokus istražio štetnost malih hidroelektrana

Prepoznajući hitnost ovih pitanja, Internewsova Mreža za novinarstvo o Zemlji u saradnji sa šest medijskih kuća u pet od šest zemalja Zapadnog Balkana upostavila je jedinstveni projekat „Plave vene, balkanske istine“.

Ovaj specijalni izvještaj objedinjuje nekoliko istraživačkih priča o stanju rijeka, jezera i obalnih voda u regiji, kao i inovativne pristupe o očuvanju i održivom upravljanju vodama.

Crna Gora: Krivolov na obali

BIRN-Crne Gore istražio je ilegalno sakupljanje zaštićenih vrsta školjki duž crnogorske obale, otkrivajući kako propusti u provođenju zakona omogućavaju iskorištavanje morskog biodiverziteta.

Radiotelevizija Crne Gore istražila je krivolov velikih razmjera na Skadarskom jezeru, najvećem na Zapadnom Balkanu, gdje kriminalne organizacije decenijama upravljaju ilegalnim ribarskim mrežama.

Portal Kallxo istražio je zagađenje kosovskih rijeka dok teku preko granica u Albaniju, dokumentirajući kako rijeke Bijeli Drim i Lumbarda prenose kontaminaciju zbog neadekvatnog tretmana komunalnog otpada.

Otpadne vode u Savi i Dunavu

Slobodni pečat iz Sjeverne Makedonije fokusirao se na prijetnje s kojima se suočavaju endemske vrste pastrmke Ohridskog jezera, istražujući kako zagađenje, prekomjerni ribolov i invazivne vrste ugrožavaju ovo mjesto svjetske baštine UNESCO-a koje dijeli s Albanijom.

Ekolist iz Srbije ispitao je sistemsko zagađenje rijeka Save i Dunava, ističući kako neadekvatna infrastruktura otpadnih voda u većim gradovima poput Beograda doprinosi prekograničnoj kontaminaciji.

Projekat “Plave vene, balkanske istine” pružio je spomenutim medijima priliku da istraže međusobno povezane ekološke izazove iz različitih perspektiva i geografskih područja, prepoznajući da voda ne poštuje granice.

Rijeke, jezera i obale Zapadnog Balkana – plave vene koje su milenijumima održavale biodiverzitet u ovoj regiji – nalaze se pod neviđenom prijetnjom. Međutim, njihova degradacija ostaje uglavnom nevidljiva širem svijetu.

Kao što su istraživači istakli, to bi moglo biti zbog toga što su balkanski vodeni putevi zapravo bili među najbolje očuvanim u Evropi u posljednjih nekoliko decenija. Do sada.

Nastavi čitati

Društvo

LOŽIŠTA I MAGLA GLAVNI KRIVCI! Nezdrav vazduh u nekoliko gradova u BiH

Zagađen vazduh, okarakterisan kao nezdrav, uzrokovao je u četvrtak prekid nastave u Kaknju.

Inače, takvo zagađenje najviše utiče upravo na djecu, hronične bolesnike, starije osobe, ali i one koji imaju plućne bolesti.

Ukoliko je indeks kvaliteta vazduha iznad 150, tada se smatra da je nezdrav. Istog dana su Sarajevo, Tuzla i Visoko bili u “crvenom”, dok je i u Doboju i Prijedoru blago prekoračena granična vrijednost za čestice PM10. Ove čestice mogu biti različitog sastava, ali im je zajednička veličina. Sastoje se od kompleksne smjese različitih materija, uključujući čađ, sulfatne čestice, metale i neorganske soli.

S druge strane, prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), vrijednost čestice PM2,5 u petak je bila najviša u Prijedoru. Riječ je o vrlo malim česticama, koje mogu doći iz različitih izvora kao što su industrijska sagorijevanja, sagorijevanje grijnih materija, sitna prašina sa gradilišta itd.

Za ovo doba godine, smatraju stručnjaci, očekivano je ovakvo zagađenje, jer je nastala sezona loženja, a prisutna je i magla.

Upravo zbog izuzetno zagađenog vazduha opština Kakanj je privremeno obustavila nastavu u školama, zabranila rad industrijskih objekata, te ograničila rad kotlovnica.

U toj opštini je prethodnih dana zabilježen izuzetno visok nivo zagađenja vazduha, a koncentracija sumpor-dioksida višestruko je premašile zakonom propisane vrijednosti, zbog čega je proglašen prag uzbune.

Ljekari upozoravaju da i kratkotrajna izloženost visokoj koncentraciji sumpor-dioksida može izazvati probleme sa disanjem, iritaciju očiju, nosa i grla, pogoršanje astme i bronhitisa, te kardiovaskularne tegobe.

Pulmolog Mladen Duronjić, načelnik Klinike za plućne bolesti UKC RS, za “Nezavisne” kaže da su djeca izložena jer imaju veći broj respiracija u minuti, tj. brže dišu, ali su i bliže tlu, gdje su štetni gasovi u većoj koncentraciji.

“Inače, najčešće čestice u vazduhu koje su štetne su sumpor-dioksid, ugljen-monoksid, azot, oksid, te ozon.  Čestice se mjere sa oznakom PM, a štetne su one sitnije. Često se može čuti da vazduh koji vidimo i osjetimo nije zdrav, što je prisutno u velikim gradovima. Ovaj problem je definisan prisustvom i koncentracijom čestica, te vremenom izloženosti i rastvorljivošću ovih čestica u vodi”, pojašnjava Duronjić.

Ističe da čestice od jednog mikrona i manje prolaze direktno kroz alveokapilarnu membranu, i na taj način imaju direktan uticaj na krvni optok i kardiovaskularni sistem.

“Pri dugom izlaganju mogu uticati na češću pojavu srčanog, moždanog udara, te povećanje krvnog pritiska, aritmija, ali i pogoršati sva stanja pluća i sve bolesti pluća, a prije svega utiče na ljude koji imaju astmu, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, karcinome itd.”, rekao je on.

Ranka Radić, načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine u RHMZ, za “Nezavisne” navodi da su zabilježili blago, neznatno povišene, ali ne i prekoračene, granične vrijednosti za čestice PM10.

“U Doboju je blago prekoračena vrijednost za PM10 u srijedu i četvrtak, kao i u Prijedoru. U ovom periodu godine se očekuju povišene koncentracije, pogotovo kada je u pitanju PM10, dok ostale zagađujuće materije ne prekoračuju, odnosno vrlo rijetko se može desiti da prekorače vrijednost”, ističe Radićeva te dodaje da se u narednom periodu očekuju porast PM10 čestica.

“Nastala je sezona loženja, a primarna individualna ložišta su izvor tih čestica. Sve je dodatno potpomognuto maglom, pa nema cirkulacije vazduha, i to zagađenje ostane u donjim slojevima atmosfere, što je i ovih dana aktuelno”, rekla je Radićeva.

Dodaje da imaju ukupno sedam stanica u Republici Srpskoj gdje se vrše mjerenja, i to u Banjaluci, Brodu, Prijedoru, Trebinju, a one su u vlasništvu RHMZ, dok su one u Gacku, Ugljeviku i Brodu u nadležnosti tih operatera.

Nastavi čitati

Aktuelno