Connect with us

Politika

POČELO JE! Đorđe Milićević podnosi ostavku u Predsjedništvu SDS-a

Đorđe Milićević, član Predsjedništva Srpske demokratske stranke (SDS), podnijeće ostavku sa ove funkcije.

Ovo je Milićević lično potvrdio “Nezavisnim novinama” uoči početka sjednice Predsjedništava SDS-a.

“Ja ću podnijeti ostavku na mjesto člana Predsjedništva SDS-a”, rekao je Milićević, koji kao razlog za ovu odluku navodi katastrofalan rezultat na nedavno održanim opštim izborima u BiH, a na kojima je kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH Mirko Šarović izgubio od Željke Cvijanović (SNSD).

Milićević je mišljenja da isto treba da postupi kompletno Predsjedništvo SDS-a, uključujući i predsjednika stranke Mirka Šarovića, te da će ovaj prijedlog da staviti kao jedan od prioriteta na sjednici koja bi uskoro trebala da počne.

“Izborni rezultat SDS-a treba da podnese sa sobom Predsjedništvo SDS-a. Ja ću se tako odnositi na sjednici”, poručio je uoči sjednice Milićević.

On je dodao da ostavke ne bi značile “nikakvu borbu za prevlast ili za određene pozicije u stranci, već sređivanje svoga dvorišta” .

“Taj posao mogu nositi samo pobjednici u Srpskoj demokratskoj stranci”, naveo je Milićević.

Kako “Nezavisne” nezvanično saznaju, u 12 časova je održan sastanak načelnika i gradonačelnika SDS-a u Banjaluci, a na kome se razgovaralo o situaciji u stranci i tome da li rukovodstvo stranke ima podršku članova SDS-a.

Nezvanično, prvi ljudi u lokalnim zajednicama u kojima je na vlasti SDS tražiće ostavku Mirka Šarovića.

Izvori “Nezavisnih” kažu i da bi u tom slučaju, Šarović mogao svoje nadležnosti prenijeti na svog zamjenika, a to je Milan Radović, predsjednik Gradskog odbora SDS-a u Banjaluci.

Mladen Bosić, član Predsjedništva SDS-a, prilikom dolaska na sjednicu, na novinarsko pitanje šta očekuje od nje, kratko je poručio da ne zna ni šta će biti na dnevnom redu.

Nemanja Vasić, član Predsjedništva SDS-a, rekao je da će inicirati da se  na dnevni red sjednice ovog organa dodaju i pitanja o izbornim rezultatima,jer toga nema na dnevnom redu.

Na pitanje da li Predsjedništvo SDS-a zbog izbornih rezultata treba podnijeti kolektivnu ostavku, poručuje:

“Neko rješenje, rekao sam ranije, treba i u tom pravcu, ali ne da se stranka obezglavi, nego da se, ako ništa to najavi”, rekao je Vasić.

Prema tome, veliki su ulozi u igri na današnjoj sjednici najveće opozicione partije u Republici Srpskoj.

NEZAVISNE

Politika

NSRS IGNORIŠE USTAVNI SUD! Zabranjen Izborni zakon, nezakonit konkurs, moguća krivična odgovornost

Iako je Ustavni sud BiH prije nepun mjesec dana donio rješenje kojim je poništio javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije, Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske još nije odlučivala o tome šta dalje, a puta su samo dva – nastaviti ili obustaviti proceduru.

Ovaj sud je, naime, na sjednici održanoj 10. jula utvrdio da su Komisija i njen predsjednik Ilija Tamindžija postupili suprotno Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH. Poništio je Ustavni sud BiH i sve druge akte donesene na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Odlukom Ustavnog suda BiH zabranjuje se svim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u njima, ili jedinicama lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama BiH da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Ustavni sud BiH je, dodaje se u obrazloženju, ovu odluku donio odlučujući o zahtjevima Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, te četiri delegata.

“Ranije je utvrđeno da Izborni zakon Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. Istovremeno, taj izborni zakon stavljen je van snage u cijelosti i prestao je da važi. Prethodno je Ustavni sud Odlukom o privremenoj mjeri usvojio zahtjev podnosioca Denisa Zvizdića i Izborni zakon RS privremeno stavio van pravne snage do donošenja konačne odluke Ustavnog suda”, podsjećaju iz Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud je, dodaje se dalje, 24. juna zaprimio Zvizdićev zahtjev u kojem se navodi da je objavljen javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije.

“Pri tome je ukazao da se u preambuli javnog konkursa kao jedan od pravnih osnova navodi i član Izbornog zakona RS, koji je stavljen van snage i prestao je da važi”, ističe Ustavni sud BiH.

Na osnovu toga, kako se dodaje, podnosilac zahtjeva, pozivajući se na načelo ustavnosti, zakonitosti i pravne sigurnosti, kao i na ranije stavove Ustavnog suda u sličnim predmetima, smatra da je jasno da odluka Komisije i javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije nemaju pravni osnov i da se smatraju ništavnim.

Ustavni sud potom ukazuje da je utvrđeno da Izborni zakon RS nije u skladu sa Ustavom BiH, te je taj propis stavljen van snage u cijelosti.

“U obrazloženju navedene odluke je navedeno: Osporenim Izbornim zakonom koji je donijela Narodna skupština RS ponavlja se tekst odredbi Izbornog zakona BiH i, bez bilo kakvog ustavnog ovlaštenja, nadležnost za provođenje izbora na teritoriji Republike Srpske se povjerava Republičkoj izbornoj komisiji. Na taj način se, suprotno procedurama propisanim odlukama institucija BiH, odnosno Izbornim zakonom BiH i Odlukom o utvrđivanju nadležnosti, nastoji uspostaviti paralelan sistem za sprovođenje izbora delegata Doma naroda parlamenta BiH iz Republike Srpske, izbora za zakonodavne, predstavničke i izvršne organe vlasti u Republici Srpskoj, kao i lokalnih izbora u Republici Srpskoj'”, podsjeća Ustavni sud BiH.

Dakle, kako dodaju, “jasno proizlazi da su se ukinutim Izbornim zakonom RS na neustavan način nastojale preuzeti nadležnosti institucija BiH, odnosno Centralne izborne komisije za sprovođenje izbora u tom entitetu i te nadležnosti dodijeliti novoj Republičkoj izbornoj komisiji”.

Ustavni sud BiH, u konačnici, zaključuje da “ukinuti Izborni zakon RS nikada nije mogao proizvoditi pravne učinke, niti su se na njegovom osnovu mogle preduzimati bilo kakve radnje, uključujući i raspisivanje i provođenje bilo kakvih izbora ili imenovanja”.

U tom kontekstu, dodaje Ustavni sud BiH, “svaki akt koji se zasniva na ukinutom Izbornom zakonu RS u suprotnosti je s načelom vladavine prava, ustavnim poretkom i obavezom poštovanja, provođenja i izvršenja odluka Ustavnog suda, kako je utvrđeno u Ustavu BiH Pravilima Ustavnog suda”.

“Uprkos tome, Ustavni sud zapaža da je Narodna skupština RS kao donosilac ukinutog Izbornog zakona RS putem Komisije kao radnog tijela nastavila da primjenjuje taj zakon i nakon njegovog formalnog ukidanja, što se jasno vidi iz raspisivanja javnog konkursa za izbor članova Republičke izborne komisije”, naveli su iz Ustavnog suda BiH.

Dakle, kako su dodali, Komisija i njen predsjednik Ilija Tamindžija kao odgovorna osoba nisu imali ovlaštenje niti nadležnosti za raspisivanje javnog konkursa.

Ustavni sud BiH je otišao i korak dalje te je upozorio da, prema važećem zakonodavstvu u BiH, “postupanje suprotno Ustavu BiH, koje se ogleda u neprimjeni, nesprovođenju, neizvršenju ili drugim oblicima nepoštovanja odluka ovog suda, može predstavljati osnov za krivičnu odgovornost odgovornih osoba”.

Upoznat je sa tim upozorenjem i Tamindžija, koji, ipak, kaže da Komisija još nije donijela bilo kakvu odluku nakon ovog rješenja Ustavnog suda BiH.

“Dostavila mi je tu odluku Ustavnog suda sekretar Komisije. Vidio sam obrazloženje, ali pravo da vam kažem, ne znam šta da komentarišem. Vidio sam i dio koji se odnosi na krivičnu odgovornost. Ja sad u suštini ne znam ni stavove članova Komisije u vezi sa daljim postupkom. Članovi Republičke izborne komisije nisu izabrani, nismo nikakve dalje aktivnosti sprovodili”, rekao je Tamindžija.

Na naše pitanje hoće li ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH, koja se odnosi na poništavanje konkursa za izbor članova Republičke izborne komisije, on odgovara da ne može dati odgovor jer nije sam u Komisiji.

“Po toj odluci se mora izjasniti većina. Ja ne mogu da kažem u ime Komisije, jer je to kolektivan organ i donosi odluke na bazi većine u odnosu na prisutni broj članova. Kada bude održana sjednica Komisije, ako se mi usaglasimo da to bude na dnevnom redu, tu imaju samo dva puta – da se zaustave ili nastave aktivnosti”, istakao je Tamindžija u izjavi za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Politika

PODNIJELA KRIVIČNU PRIJAVU! Vulić optužila Konakovića za miješanje u presudu Dodiku!

Šefica Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić podnijela je krivičnu prijavu protiv ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, optužujući ga za nedopušten uticaj na pravosuđe i zloupotrebu službenog položaja.

Prijava je upućena Tužilaštvu BiH, a povod je Konakovićeva izjava da će “pozvati na masovne proteste” ukoliko Milorad Dodik bude oslobođen. Vulić ovu izjavu smatra direktnim političkim pritiskom na Sud BiH, posebno na Apelaciono vijeće koje odlučuje o drugostepenoj presudi Dodiku.

– Takve izjave ugrožavaju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnih institucija i predstavljaju ozbiljan pokušaj uticaja na konačan ishod postupka- navodi se u prijavi.

Vulić tvrdi da Konakovićevi javni istupi nisu izolovani incident, već obrazac ponašanja kojim se, kako navodi, sistematski vrši pritisak na sudske procese. U prilog prijavi dostavila je i primjere njegovih ranijih izjava.

Nakon što je presuda Dodiku donesena, Konakovićeve riječi izazvale su talas političkih reakcija u Republici Srpskoj, gdje vlast godinama optužuje pravosuđe u Sarajevu da je pod političkim utjecajem. Na slučaj se osvrnuo i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je izjavio da su postojali planovi za proteste ako Dodik ne bude osuđen.

Tužilaštvo BiH se još nije oglasilo povodom prijave niti je poznato da li će biti otvorena istraga protiv ministra Konakovića.

Nastavi čitati

Politika

VIŠKOVIĆ: “Odlukom CIK-a pokušava se pništiti DEMOKRATSKA VOLJA naroda Srpske!”

Radovan Višković, premijer Republike Srpske rekao je da se odlukom Centralne izborne komisije BiH pokušava poništiti demokratska volja naroda Republike Srpske.

“Ova odluka je nastavak antisrpske politike u BiH, koju je započeo nelegalan visoki predstavnik posredstvom Suda BiH, a ulogu konačnog izvršitelja ovog obračuna dobila je Centralna izborna komisija”, napisao je Višković.

On je u saopštenju naveo da je to još jedna potvrda da je BiH zemlja čuda i da pravo i pravda u njoj ne postoje, kao i da je nasceni, prije svega, udar na ustavni poredak Republike Srpske.

“Situacija koju su kreirali nelegalni visoki predstavnik, Sud BiH u kojem Srbi popunjavaju optuženičke klupe, kao i političko Sarajevo koje je očišćeno od Srba, dovela je do toga da po njihovom pravu i pravdi volja naroda Republike Srpske ništa ne vrijedi”, naveo je Višković.

Dalje navodi da takvim postupcima na silu se pokušava urušiti institucija predsjednika i nametnuti kolonijalna uprava.

“Svjesni smo činjenice da je funkcija predsjednika FBiH srozana do te mjere da skoro i ne postoji, sve zbog stvaranja unitarne BiH, koja bi trebala biti zasnovana na principu jedan čovjek jedan glas.Sramnom presudom i realizacijom iste od CIK-a ugrožena je ravnopravnost srpskog naroda u cijeloj BiH, čime su direktno poništeni osnovni principi Dejtonskog sporazuma. Protiv nezapamćenog nasilja i udara na Republiku Srpsku, mi se moramo braniti institucionalnim mehanizmima koji moraju obezbijediti poštovanje ustavnih principa Republike Srpske na njenoj teritoriji”, naveo je Višković.

Nastavi čitati

Aktuelno