Connect with us

Svijet

PORUKA IZ KREMLJA NAKON PREGOVORA: Bez teritorijalnog rješenja nema trajnog mira

Održan je sastanak predsjednika Ruske Federacije Vladimira Vladimiroviča Putina sa specijalnim izaslanikom predsjednika SAD Stivom Vitkofom, kao i sa Džaredom Kušnerom i Džošuom Grinbaumom, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.

Kako je objasnio, posljednji učesnik je viši savjetnik Bijele kuće, specijalista za ekonomska pitanja i on se po prvi put pridružio američkoj delegaciji.

“Pregovori su trajali oko četiri sata i bili su izuzetno sadržajni, konstruktivni i, rekao bih, krajnje otvoreni i povjerljivi”, poručio je Ušakov.

Dodao je da su sagovornici, kao što je poznato, doputovali iz Davosa, gdje su bukvalno do polaska za Moskvu učestvovali u nizu događaja zajedno sa svojim predsjednikom Donaldom Trampom, uključujući i one koji su se ticali rješenja ukrajinskog sukoba.

“Oni su, što se kaže, iz prve ruke podijelili svoje utiske i svježe procjene susreta predsjednika SAD u Davosu sa Zelenskim, kome su i Vitkof i Kušner lično prisustvovali. Takođe su dali ocjenu i o drugim kontaktima koje su imali tokom decembra i januara u Mar-a-Lagu na Floridi, kao i u više evropskih prijestonica”, istakao je pomoćnik šefa ruske države.

U cjelini, nastavio je on, mogao bih da kažem da je susret predsjednika Rusije sa američkim predstavnicima bio posebno usmjeren na dobijanje informacija o rezultatima kontakata Amerikanaca sa Ukrajincima i evropskim partnerima, kao i na to da se zajednički, takoreći “u četiri oka”, odrede parametri daljih koraka.

“I naredni korak u tom pravcu je usaglašen. Dogovoreno je da već danas, u petak, 23. januara, u Abu Dabiju bude održana prva sjednica trilateralne radne grupe za bezbjednosna pitanja – što znači uz učešće predstavnika Rusije, SAD i Ukrajine”, naglasio je Ušakov.

Napomenuo je da će se paralelno s tim, takođe u Abu Dabiju, sastati i rukovodioci bilateralne radne grupe za ekonomska pitanja- Rusija – SAD, Kiril Dmitrijev i Stiv Vitkof.

“Naša pregovaračka grupa za bezbjednosna pitanja već je formirana i u najskorijim časovima polazi u Ujedinjene Arapske Emirate. U njen sastav uključeni su i predstavnici rukovodstva Ministarstva odbrane, na čelu sa načelnikom Glavne uprave Generalštaba, admiralom Kostjukovom”, rekao je Ušakov, dodavši da je delegacija upravo dobila od predsjednika Rusije konkretna uputstva, uzimajući u obzir sve detalje današnjeg razgovora sa američkom stranom.

Kao najvažnije što je tokom pregovora Putina sa Amerikancima ponovo konstatovano je da bez rješavanja teritorijalnog pitanja po formuli dogovorenoj u Enkoridžu ne treba računati na postizanje dugoročnog rješenja.

“Mi smo, kako je i Vladimir Putin naglašavao, iskreno zainteresovani za rješavanje ukrajinske krize političko-diplomatskim sredstvima. Međutim, dok se to ne dogodi, Rusija će nastaviti da dosljedno ostvaruje ciljeve specijalne vojne operacije upravo na bojnom polju, gdje Oružane snage Ruske Federacije drže stratešku inicijativu”, poručio je pomoćnik ruskog lidera.

Osim toga, naglasio je da su na sastanku u Kremlju razmatrane i inicijativa Donalda Trampa o osnivanju Odbora za mir, niz regionalnih pitanja, kao i situacija oko Grenlanda.

“Tokom razjmene mišljenja o Odboru za mir, naglašena je naša spremnost da u budžet te strukture usmjerimo milijardu dolara iz ruskih sredstava koja je još prethodna američka administracija zamrzla. Preostala sredstva od naših zamrznutih rezervi u SAD mogla bi biti usmjerena na obnovu teritorija pogođenih borbenim dejstvima, nakon zaključenja mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Razgovori o ovoj temi biće nastavljeni u okviru bilateralne ekonomske radne grupe”, istakao je Ušakov.

Posebno je istakao da su pitanja daljeg razvoja bilateralnih rusko-američkih odnosa razmatrana na konceptualnom nivou, polazeći od toga da ove zemlje imaju ogroman potencijal za saradnju u najrazličitijim oblastima.

“Američki predstavnici već prave određene planove koji bi mogli biti realizovani nakon rješavanja ukrajinskog konflikta”, otkrio je Ušakov.

Što se tiče današnjeg sastanka radne grupe za bezbjednosna pitanja, ukazao je na to da je američka strana, mora se priznati, učinila mnogo za njegovu pripremu i da se nada da će taj sastanak biti uspješan i otvoriti perspektive za napredak u cijelom kompleksu pitanja vezanih za okončanje konflikta i postizanje dogovora o mirnom rješenju.

“U cjelini, još jednom ponavljam, sastanak koji je upravo završen u Kremlju bio je u svakom smislu koristan i za našu i za američku stranu.

Dogovoreno je da će ruska i američka strana i ubuduće održavati intenzivne kontakte, kako po ukrajinskom pitanju, tako i po drugim temama”, zaključio je pomoćnik Vladimira Putina, prenosi RT Balkan.

Related Topics:

Svijet

Tramp napao Merca pa povlači vojsku iz Njemačke: “RADI UŽASAN POSAO”

Američko ministarstvo odbrane povlači 5.000 vojnika iz Njemačke, usred sukoba između predsjednika SAD-a Donalda Trampa i njemačkog kancelara Fridriha Merca oko rata s Iranom.

Odluka dolazi dan nakon što je Tramp kritikovao Merca, koji je sugerisao da su Sjedinjene Države “ponižene” od strane iranskih pregovarača.

U objavama na društvenim mrežama Tramp je proteklih dana poručio da Merc “radi užasan posao” i da “mu je zemlja razvaljena”, ističući probleme s emigracijom i energetikom. Tramp je takođe predložio povlačenje američkih vojnika iz Italije i Španije.

SAD ima značajno vojno prisustvo u Njemačkoj, s više od 36.000 aktivnih vojnika raspoređenih u bazama širom zemlje, prema podacima iz decembra prošle godine.

Hegsetov nalog

U saopštenju je portparol Pentagona Šon Parnel rekao da je nalog donio ministar odbrane Pit Hegset.

“Ova odluka slijedi temeljnu reviziju rasporeda snaga ministarstva u Evropi i uzima u obzir potrebe na terenu i uslove u operativnom području”, rekao je.

“Očekujemo da će povlačenje biti dovršeno u sljedećih šest do dvanaest mjeseci”, dodao je.

Italija i Španija na udaru

Tramp, dugogodišnji kritičar NATO saveza, oštro je napadao saveznike zbog odbijanja učestvovanja u operacijama ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza.

Na pitanje u četvrtak razmatra li i povlačenje američkih vojnika iz NATO saveznica Italije i Španije, Tramp je odgovorio: “Vjerovatno hoću, zašto ne bih?” “Italija nam nije bila od pomoći, a Španija je bila grozna”, dodao je, kritikujući njihov odgovor na rat u Iranu. “U svim slučajevima su rekli: ‘Ne želim da se mješam.'”

Mercove riječi koje su zapalile fitilj

Merc je ranije ove sedmice studentima na univerzitetu rekao da “Amerikanci očigledno nemaju strategiju” i da ne vidi “kakav bi strateški izlaz mogli da izaberu”.

“Iranci su očigledno vrlo vješti u pregovorima, odnosno još vještiji u izbjegavanju pregovora, puštajući Amerikance da otputuju u Islamabad i zatim odu bez ikakvog rezultata”, rekao je. Dodao je da je “cijela nacija” “ponižena” od strane iranskog vođstva.

Kao odgovor, Tramp je na svojoj platformi Truth Social napisao da Merc misli kako je “u redu da Iran ima nuklearno oružje” i da “ne zna o čemu govori”. “Nije ni čudo da Njemačka stoji tako loše, i ekonomski i u svakom drugom pogledu!”, stoji u objavi.

Najveće američko vojno prisustvo u Evropi

Američki vojni raspored u Njemačkoj daleko je najveći u Evropi, s oko 12.000 vojnika u Italiji i dodatnih 10.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mnogi su stacionirani u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u blizini jugozapadnog njemačkog grada Kajzerslauterna. Jedino Japan ima veći broj američkih vojnika.

Iako je Tramp i ranije predlagao smanjenje američkih snaga u Njemačkoj, ti planovi do sada nisu sprovedeni. Godine 2020. prijedlog o premiještanju 12.000 američkih vojnika iz Njemačke u druge NATO zemlje u Evropi ili nazad u SAD blokirao je Kongres, a potom ga je poništio predsjednik Džo Bajden.

Tada je Tramp optužio Njemačku da je “neodgovorna” jer njena vojna potrošnja znatno zaostaje za NATO ciljem od 2% BDP-a. Međutim, to se pod vladom Fridriha Merca značajno promijenilo. Procjenjuje se da će Njemačka 2027. izdvajati 105,8 milijardi evra, dok bi ukupna odbrambena potrošnja već sljedeće godine trebalo da dostigne 3,1% BDP-a.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPOVE CARINE IZAZVALE REAKCIJU U EU: “Ovo je neprihvatljivo ponašanje”

Najava amerikog predsjednika Donalda Trampa o povećanju carina na automobile iz EU pokazuje da su SAD nepouzdan trgovinski partner, izjavio je predsjednik trgovinskog odbora Evropskog parlamenta Bernd Lange.

“Ovaj najnoviji potez pokazuje koliko je američka strana nepouzdana. Ovako se ne ophodimo prema bliskim partnerima. Sada možemo samo da odgovorimo sa najvećom jasnoćom i čvrstoćom, oslanjajući se na snagu naše pozicije”, rekao je Lange.

On je dodao da je Trampovo ponašanje “neprihvatljivo” i da EU poštuje okvirni trgovinski sporazum sklopljen sa SAD u Škotskoj prošle godine kojim je nametnuta uvozna carina od 15 odsto na većinu robe iz EU.

Lange je napomenuo da su SAD više puta prekršile sporazum, “na primjer sa preko 400 proizvoda koji sadrže čelik i aluminijum, koji sada podliježu prosječnoj carini od 26 odsto”.

 

Nastavi čitati

Svijet

PREŽIVIO HIROŠIMU U UTROBI MAJKE: Hamasumi poručio – “Nema mira dok nuklearno oružje ne nestane”

Điro Hamasumi (80), koji je preživio atomsko bombardovanje Hirošime, zatražio je od Ujedinjenih nacija ukidanje nuklearnog oružja, ističući da u svijeti ne može biti mira dok broj nuklearnih bojevih glava ne padne na nulu.

“Nuklearno oružje je oružje đavola sa kojim se ne može koegzistirati”, rekao je Hamasumi, koji je generalni sekretar vodeće japanske organizacije preživjelih nuklearno bombardovanje.

On je na konferenciji UN u Njujorku naglasio da su bombardovanja Hirošime i Nagasakija ostavila dugoročne fizičke, psihičke i ekonomske posljedice po preživjele.

Hasumi je upozorio na veliki broj nuklearnih bojevih glava u svijetu, ističući da “ne može biti mira dok taj broj ne padne na nulu”.

On se obratio na konferenciji UN u Njujorku, koja se održava u okviru mjesečnog pregleda primjene Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, prenijela je agencija Kjodo.

Hamasumi je još u majčinoj utrobi preživio bombardovanje Hirošime 6. avgusta 1945. godine.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno