Američki predsjednik Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp pozvali su juče televizijsku stanicu ABC da otpusti voditelja i komičara Džimi Kimela nakon što je prošle sedmice Kimel u svojoj emisiji rekao da predsjednikova supruga ima “sjaj trudne udovice”.

Uemisiji “Džimi Kimel uživo”, gde je voditelj glumio u skeču o nastupu na večeri Udruženja dopisnika Bijele kuće, događaju koji je prekinut zbog upada naoružanog muškaraca, prenosi AP.

– Ljudi poput Kimela ne bi trebalo da imaju priliku da svake večeri šire mržnju u našim domovima – rekla je Melanija Tramp u objavi na društvenim mrežama.

Predsjednik Donald Tramp je na mreži Truth Social zahtijevao je od Diznija i ABC da Kimela odmah otpuste, nazvavši šalu “gnusnim pozivom na nasilje”.

Portparolka Bijele kuće Karolajn Levit takođe je kritikovala poznatog voditelja.

– Ko pri zdravoj pameti kaže da bi supruga “blistala” zbog potencijalnog ubistva voljenog muža? – rekla je Levit.

Nacionalno udruženje religijskih emitera podnelo je žalbu Federalnoj izbornoj komisiji, tražeći istragu ABC-a.

Oglasio se Džimi Kimel

Kimel je opisao šalu tokom svog monologa juče uveče kao lakšu prepirku o razlici u godinama prvog para SAD i “ni po kojoj definiciji ne kao poziv na atentat”.

Dodao je mu je žao što su predsjednik i svi na događaju prošli kroz traumatično iskustvo.

– Slažem se da je retorika mržnje i nasilja nešto što treba da odbacimo. Slažem se i mislim da bi odlično mjesto da se to smanji bilo da imate razgovor sa svojim mužem o tome – rekao je Kimel, a medijska kuća ABC nije dala komentar.

Tramp je bio česta tema Kimelovih skečeva, a dodatno je pojačao kritike nakon sukoba sa administracijom prošle jeseni kada je bio suspendovan.

Jedan od saradnika mreže je tada izjavio da će ga ukloniti sa programa nakon komentara o ubijenom Čarliju Kirku, što je podržao predsjednik Trampove Federalne komisije za komunikacije (FČ), Brendan Kar, a kasnije je vraćen u program.

Po povratku, Kimel je rekao da, kada je izjavio da “mnogi u MAGA svetu naporno rade da iskoriste ubistvo Čarlija Kirka”, nije želio da umanji njegovo ubistvo i da nije želio takav utisak.

Ubrzo nakon incidenta, ABC je produžio ugovor sa Kimelom za još godinu dana, koji bi trebalo da ga zadrži na programu do maja 2027. Njegova emisija se na mreži emituje od januara 2003. godine.

Konkurent u kasnoj večernjoj televiziji Stiven Kolber, još jedan čest kritičar Trampa, završava svoju emisiju na CBS-u sljedećeg mjeseca.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Iran, uprkos intenzivnim vojnim udarima tokom nedavnog sukoba, i dalje raspolaže značajnim dijelom svog raketnog arsenala, procijenjenim na približno polovinu predratnog kapaciteta.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada se nastavlja analiza efekata američko-izraelskih operacija protiv iranske vojne infrastrukture.

“Oko polovine arsenala i dalje postoji”
Rubio je naglasio da, iako su udari ozbiljno oslabili iranski program, on nije uništen.

“Iran je zadržao otprilike polovinu svog predratnog raketnog arsenala”, poručio je Rubio.

Ova procjena ukazuje na to da Teheran i dalje ima sposobnost da izvodi vojne operacije i zadrži značajan nivo odvraćanja u regionu.

Slične procjene zapadnih zvaničnika govore da je arsenal smanjen, ali ne i eliminisan, te da Iran i dalje raspolaže velikim brojem balističkih projektila različitog dometa.

Sukob nije uništio ključne kapacitete
Tokom sukoba, američke i izraelske snage gađale su:

– lansirne sisteme

– skladišta projektila

– proizvodne pogone

– komandne centre

Iako su ovi napadi značajno oštetili infrastrukturu, analize pokazuju da Iran i dalje posjeduje sposobnost da koristi i obnovi dio preostalih kapaciteta, prenosi “Apa”.

Prema procjenama, više od polovine lansirnih platformi je uništeno ili oštećeno, ali određeni broj sistema ostaje operativan ili se može relativno brzo osposobiti.

Iransko vođstvo je ponizilo SAD, ocijenio je njemački kancelar Fridrih Merc, sugerišući da Teheran za pregovaračkim stolom nadmudruje Trampovu administraciju.

Oštra procjena njemačkog kancelara o zastoju u američko-iranskim pregovorima direktno je u suprotnosti sa nastojanjima Donalda Trampa da situaciju prikaže u pozitivnom svjetlu, a izgledno je da će produbiti i ozbiljan transatlantski jaz između SAD-a i njegovih NATO saveznika, piše The Guardian.

“Trampov tim je nadigran”
Prije dva dana Donald Tramp otkazao je put američkih pregovarača u Islamabad, gdje su se trebali održati indirektni razgovori sa iranskim izaslanstvom. Prethodni krug pregovora u pakistanskoj prijestonici, održan dvije sedmice ranije, završio je bez napretka, a američku delegaciju tada je predvodio potpredsjednik Džej Di Vens.

Samo dan prije Mercove izjave, američki predsjednik je za Fox News rekao: “Mi držimo sve karte u rukama“, dodavši da ako Teheran želi razgovarati, “mogu doći k nama ili nas mogu nazvati”.

Obraćajući se studentima u Marsbergu, Merc je sugerisao da je upravo Trampov tim taj koji je nadigran.

“Očigledno je da su Iranci veoma vješti pregovarači, ili još bolje, veoma su vješti u izbjegavanju pregovora. Dopuste Amerikancima da doputuju u Islamabad, a onda ih puste da odu praznih ruku. Cijelu naciju ponižava iransko vođstvo, posebno takozvana Revolucionarna garda. Zato se nadam da će se sve ovo što prije okončati“, rekao je njemački kancelar.

Novi iranski prijedlog
Iran je u ponedjeljak, 27.aprila, iznio novi prijedlog za sporazum o prekidu vatre, usmjeren na otvaranje Ormuskog moreuza. Prema zvaničnicima iz regiona, rasprave o nuklearnom oružju, projektilima, sankcijama i drugim pitanjima ostavile bi se za kasnije.

Prema zakonu koji priprema iranski parlament, brodarske kompanije morale bi plaćati Teheranu “usluge” prolaska kroz moreuz, što je prije rata bilo besplatno.

Iranski zvaničnici izjavili su da bi Teheran na kraju bio spreman razgovarati i o nuklearnom pitanju, ali tek nakon što američka blokada prestane. Iranski pregovarači takođe se suočavaju sa domaćim pritiskom Islamske revolucionarne garde i javnosti da ne raspravljaju o nuklearnim pitanjima.

Posrednici uključeni u razgovore smatraju da ovaj pristup vjerovatno neće uspjeti jer ne bi ispunio nijedan od proklamovanih ratnih ciljeva Vašingtona , koji uključuju trajni prekid iranskog nuklearnog programa.

“Ormuski moreuz je posljedica rata, pa kako se onda to pitanje može rješavati prvo?“, rekao je jedan diplomata upoznat sa pregovorima.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) odlučno je odbacila ideju o nametanju naknada brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Generalni sekretar IMO-a Arsenio Domingez izjavio je: “Ne postoji nikakva pravna osnova za uvođenje bilo kakvih poreza, carina ili naknada u moreuzima koji služe za međunarodnu plovidbu.“

Učinak američke protublokade
Iranska ponuda “prvo Ormuz“ ipak sugeriše značajan pomak u stavu Teherana. Režim je prethodno nastojao iskoristiti svoju blokadu izvoza nafte, gasa i drugih dobara iz Zaliva kao polugu za dobijanje širokih sigurnosnih garancija. Međutim, nakon propasti pregovora u Islamabadu , Tramp je uveo protublokadu pomorskog saobraćaja koji koristi iranske luke, što je pogoršalo duboku ekonomsku krizu u Iranu.

Međunarodni monetarni fond predvidio je pad iranskog bruto domaćeg proizvoda za 6,1% ove godine, dok godišnja inflacija iznosi gotovo 70%, uz još brži rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zdravstvene zaštite. Blokada je takođe zaustavila povratak praznih iranskih tankera u luke, gdje bi mogli služiti kao skladišta. Iranu ponestaje načina za skladištenje svoje proizvodnje, a smanjenje proizvodnje imalo bi dugoročne štetne posljedice za njegov energetski sektor, prenosi Index.hr.