Skoro svake sedmice stranice “Službenog glasnika Republike Srpske” obiluju rješenjima o razrješenjima, a onda i imenovanjima vršilaca dužnosti direktora javnih preduzeća, institucija i ustanova u Republici Srpskoj i to je praksa koja se ne mijenja godinama – iste ljude smjenjuju i postavljaju.

Procjenjuje se da su na stotine rukovodilaca u v.d. mandatu, koji je nedavno obnovljen i Aleksandru Radeti, prvom čovjeku Agencije za državnu upravu Republike Srpske.

Naime, Vlada Republike Srpske, na 17. sjednici, održanoj 13. januara, donijela je rješenje kojim je Radetu razriješila zbog, kako je istaknuto, isteklog perioda na koji je postavljen.

Ko kome polaže račune
Istog datuma, na istoj sjednici, ministri su izglasali da Radeta bude stari-novi vršilac dužnosti, na još 90 dana, a rješenje je već objavljeno u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

“Ima nekoliko godina kako sam v.d. Sva prava i obaveze su isti potpuno, samo je mandat na tri mjeseca. Dakle, sva ovlaštenja koja imaju direktori koji su imenovani na pet godina, imaju i oni sa tri mjeseca. Nema nikakve razlike”, kaže Radeta za “Nezavisne novine”.

Na pitanje zašto onda on nije direktor, nego vršilac dužnosti direktora, on kaže da ne zna.

“Takva je politika. To smo prepisali od Srbije”, kaže Radeta.

A, kakva je to politika, odgovor je prije dvije godine dao tadašnji premijer Radovan Višković, čiju praksu je nastavio i njegov nasljednik Savo Minić.

“Puno je lakše s njima raditi kad su v.d. nego kad se postave za direktore. Kada se postave, oni postanu institucija, pa misle da je neki resurs dat njima na raspolaganje, pa da ne moraju polagati račune nikome u ovoj zemlji. I tuže i dobijaju neke sudske presude”, rekao je tada Višković.

Priča bez epiloga
Novinar Radoš Krstojević kaže da je ovo tema o kojoj se maltene stalno priča, a nikada ne dobija konkretan epilog.

“Samo uvidom u ‘Službeni glasnik RS’ jasno se mogu vidjeti odluke o razrješenju pojedinaca sa mjesta vršilaca dužnosti neke ustanove ili institucije, a onda već u narednom pasusu ponovo imenovanje tih osoba na period od tri mjeseca. I tako ukrug, unedogleg. Jedini razlog je da te ljude ‘drže na uzdi’. Poruka im je – kako si postavljen, tako ćeš biti i razriješen, a nerijetko su postavljeni bez ikakvog javnog konkursa ili dokaza da zaslužuju da budu na tim mjestima u smislu kompetentnosti”, kaže Krstojević.

Sve se, dodaje Krstojević, radi da se zadovolje stranački apetiti ili nečije naređenje.

“Sjećam se da su mi u razgovoru o ovoj temi, nerijetko i republički zvaničnici govorili da v.d. mandat treba ukinuti, a onda je prošlo malo vremena pa su i ljudi iz njihove stranke imenovani kao vršioci dužnosti. Ali i na ovu temu, koliko god građani mislili da nije ispravna, smo oguglali i prešli preko nje te ne vjerujem da će ikada biti konkretnije riješena”, naveo je Krstojević.

U čemu je poenta
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da se poenta ogleda u tome da se, kroz v.d. mandat, rukovodici takvih preduzeća i ustanova drže pod političkom kontrolom.

“Upravo zato imamo situaciju da se, umjesto da se rukovodioci imenuju na određeni mandat, kako je to u zakonu propisano, vršioci dužnosti razrješavaju i potom ponovo imenuju na određeni period. Tako je lakše manipulisati tim mjestima, gdje u slučaju političkog neposluha, odnosno nesprovođenja političkih odluka, vršioci dužnosti mogu lako da izgube političku podršku”, kaže Ožegović.

On dodaje da v.d. rukovodioci polažu račune politici, a ne onome kome bi trebalo – npr. nadzornim odborima ili Vladi Republike Srpske.

“Dakle, oni račune polažu isključivo političkim partijama i donosiocima političkih odluka”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.