Connect with us

Banjaluka

630 maraka za Kragujevac diglo RODITELJE OŠ “Branko Radičević” na noge: Tvrde da su sami pronašli PONUDU od oko 400 KM po djetetu

Roditelji učenika najveće osnovne škole u Banjaluci odlučni su u svojoj borbi da kako kažu, spriječe beskrupuloznu pljačku kada je u pitanju cijena četvorodnevne ekskurzije u Kragujevcu za koju trebaju platiti 630 maraka po djetetu. Roditelji poručuju da ovdje više nije riječ ni o Kragujevcu, ni o ekskurziji, ni o procedurama. Riječ je o sistemu koji godinama funkcioniše bez stvarne kontrole, bez jasnih računa i bez odgovora, dok se roditeljima ispostavljaju cifre koje niko ne zna objasniti.

Kada se za 630 maraka ne zna šta se tačno plaća, kada se cijene „dogovaraju“, Savjet roditelja ne saziva, a djeca postaju sredstvo pritiska, onda to više nije organizacija ekskurzije, nego test dokle roditelji mogu trpjeti.

Ovaj put, poručuju, test je pao. Roditelji su odlučili da kažu dosta, da ne potpisuju saglasnosti na slijepo i da, po prvi put nakon decenija okretanja glave, stanu u kraj praksi koju bez zadrške nazivaju višedecenijskom pljačkom pod izgovorom đačkih ekskurzija.

Ono što ovu priču dodatno čini osjetljivom jeste informacija do koje su roditelji ekskluzivno došli, odnosno da postoji ponuda jedne turističke agencije iz Banjaluke koja je spremna da istu ekskurziju realizuje po cijeni od oko 400 maraka po djetetu. “Ne znam”
Prema informacijama koje su roditelji dostavili redakciji Srpskainfo, cijela priča oko ekskurzije počela je u posljednjoj sedmici prvog polugodišta, kada su roditeljima uručeni ugovori na potpis.

Ubrzo su zakazali sastanak sa direktorom Osnovne škole „Branko Radičević“ Sinišom Rendićem i direktorom turističke agencije koja bi trebala voditi djecu na ekskurziju.

Sastanak je održan 12. januara, a roditelji su, kako navode, imali samo jedan zahtjev, korekciju cijene ekskurzije od 630 konvertibilnih maraka, za koju tvrde da je najmanje 200 maraka skuplja od realne.

Roditelji su, kako ističu, napravili preciznu i provjerljivu računicu. Prema njihovim podacima, cijena punog pansiona u hotelu u Kragujevcu iznosi 38 evra po djetetu za jedan dan. Kako ekskurzija traje tri noćenja, ukupni trošak smještaja i ishrane iznosi 114 evra, odnosno oko 220 konvertibilnih maraka. Kada se tome doda maksimalno 150 maraka po djetetu za troškove prevoza, ulaznice i ostale stavke iz programa, ukupna cijena ekskurzije dolazi do maksimalno 420 maraka po učeniku. Na sastanku, kako tvrde roditelji, direktor agencije iznio je zapanjujuću tvrdnju, da su se agencije koje vode ekskurzije u Banjaluci već dogovorile oko raspona cijena, odnosno koja je najniža, a koja maksimalna cijena ekskurzija, te da se u tim okvirima mogu kretati.

Roditelji su tada zatražili ono što smatraju elementarnim, jasnu i preciznu specifikaciju troškova, odnosno odgovor na pitanje šta se konkretno plaća 630 maraka. Odgovor koji su dobili glasio je „ne znam“.

– Zaista je nevjerovatno da se za 630 maraka po djetetu ne zna šta se tačno plaća- navode ogorčeni roditelji koji su kako ističu istrajni u svom nastojanju da spriječe odlazak na ekskurziju po ponuđenoj cijeni i u konačnici se izbore za ekskurziju koja bi koštala 200 maraka jeftinije po djetetu. Roditelji su na sastanku podsjetili i na, kako kažu, poražavajuće poređenje koje najbolje oslikava razmjere problema. Prema njihovim navodima, avionska karta i tri noćenja u Pragu za tri odrasle osobe trenutno koštaju oko 600 konvertibilnih maraka, što je manje od cijene jedne đačke ekskurzije u Kragujevac koja se organizuje autobusom i za jedno dijete iznosi čak 630 maraka. – Ako tri odrasle osobe mogu avionom do evropske prijestonice i tamo boraviti tri dana za manje novca nego što se od nas traži za dijete koje autobusom ide u Kragujevac, onda je jasno da ovdje nešto ozbiljno ne štima- poručuju roditelji.

“Ispoštovana procedura”
Umjesto korekcije cijene ili dodatnih objašnjenja, roditelji su, kako tvrde, od direktora škole dobili odgovor da je „procedura ispoštovana“. Ubrzo nakon toga, započeo je, prema njihovim riječima, otvoren pritisak na djecu uz poruke da će ostati bez ekskurzije ukoliko saglasnosti roditelja ne budu dostavljene najkasnije do 9. februara, odnosno do sutra.

Roditelji podsjećaju da je prvobitni rok za dostavljanje saglasnosti bio 28. januar, a da je zatim pomjeren na 9. februar, dok istovremeno, kako tvrde, imaju pouzdane informacije da većina roditelja ipak neće pristati na ponuđenu cijenu.

Zbog eskalacije problema, roditelji su, navode, tražili sazivanje Savjeta roditelja, ali su dobili odgovor da direktor škole „nema vremena“.

Posebnu zabrinutost izaziva i činjenica da sjednica Savjeta roditelja nikada nije održana povodom trase puta kojom bi djeca trebala putovati. Prema ranijim informacijama, planirana ruta vodi preko Ustiprače, a roditelji tvrde da o toj temi nikada nije bilo otvorene rasprave.

Kako navode, trasu puta navodno je odredio stručni tim škole na čelu sa direktorom, dok je Republički pedagoški zavod dao saglasnost, bez prethodnog uvida roditelja u bezbjednosne aspekte puta.

Roditeli su uputili dopis RPZ da ponovo ispita saglanost za putanju ekskurzije.
Srpskainfo

Banjaluka

PODRŠKA MATURANTIMA U BANJALUCI: 800.000 KM iz budžeta, povećan iznos na 100 KM

Do sada izdvojeno oko 800 hiljada KM.

Oko 9.500 maturanata do sada je dobilo podršku Grada Banjaluka za proslavu maturske večeri, a za ove namjene od 2023. godine iz gradskog budžeta izdvojeno je oko 800 hiljada KM.

Naime, na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića, Grad već četvrtu godinu zaredom preuzima troškove maturskih proslava za učenike završnih razreda srednjih škola, a ove godine u okviru kampanje „Banjaluka pruža više“ iznos podrške povećan je sa 80 KM na 100 KM.

I ove godine podrškom su obuhvaćene sve srednje škole na području Banjaluke – ukupno 18 škola, uključujući i Školu unutrašnjih poslova Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kao i Medresu Banjaluka.

Kako su poručili iz Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju – Grad Banjaluka će i u narednom periodu nastaviti sa mjerama podrške mladim, s ciljem da se olakšaju troškovi porodicama i maturantima u jednom od najvažnijih perioda njihovog školovanja.

Nastavi čitati

Banjaluka

SJEĆANJE NA 12 BANJALUČKIH BEBA: Više od tri decenije od tragedije

U Banjaluci će danas biti obilježene 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator obilježavanja, podsjećaju na nehumanu i necivilizovanu odluku svjetskih moćnika iz 1992. godine kojom je onemogućen transport kiseonika za Banjaluku zbog čega je u Kliničkom centru Banjaluka umrlo 12 beba.

“Trinaesta beba umrla je 13 godina kasnije, dok je četrnaesta beba preživjela sa teškim mentalnim i fizičkim oštećenjima”, podsjetili su iz ove organizacije.

Predviđeno je da u 9.30 časova bude služen parastos i položeno cvijeće na spomeniku 12 beba na Novom groblju, a u 11.00 časova polaganje vijenaca i cvijeća na spomen-obilježje “Život” i obraćanje zvaničnika.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima. Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba.

Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije. Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Banjaluka

SJEĆANJE NA BANJALUČKE ZVJEZDICE: Prije 34 godine stradalo 12 beba

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći

Na Odjeljenju za intenzivnu njegu banjalučkog porodilišta od 22. maja do 19. juna 1992. godine preminulo je 12 prijevremeno rođenih beba, koje bi imale šansu da se bore za život da im se kiseonik mogao dati u banjalučkoj bolnici ili da su mogle biti transportovane u Beograd radi bolje zdravstvene njege.

Prvi apel za pomoć iz Kliničko-bolničkog centra u Banjaluci upućen je 21. maja 1992. godine, a zaposleni su pokušali da medicinski kiseonik nadomjeste industrijskim, koji su, nakon apela za pomoć, dostavljali brojni pojedinci i organizacije iz Banjaluke.

Ali, ovaj kiseonik nije bio sterilan i nije posjedovao istu vlažnost, dok su boce punjene pod različitim pritiskom.

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći i uskoro Kliničko-bolnički centar ulazi u novi period neizvjesnosti.

U Jugoslaviji je posredstvom medija vođena kampanja da se dopusti let i spriječi agonija u Kliničkom-bolničkom centru, a podržale su je i brojne poznate ličnosti. Apele su uputili i predsjednik Jugoslavije Dobrica Ćosić, kao i patrijarh srpski Pavle.

Muslimansko-hrvatske jedinice tada su kotrolisale “Koridor života” u Posavini i kiseonik je mogao doći samo vazdušnim putem.

Za ovu tragediju bili su odgovorni oni koji su mogli da pomognu, a nisu to učinili, prije svega tadašnji generalni sekretar UN Butros Butros Gali, Savjet bezbjednosti UN i Komitet za sankcije, koji je odugovlačio i nije izdao dozvolu da sa batajničkog aerodroma poleti humanitarni avion sa kiseonikom i ostalom medicinskom opremom.

Uobičajena procedura za dobijanje dozvole trajala je do sedam dana, ali ni nakon 12 dana let nije odobren.

Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova pri Vladi Republike Srpske uvrstio je 2008. godine stradanje banjalučkih beba u Program obilježavanja značajnih istorijskih datuma i događaja Republike Srpske kao događaj od regionalnog značaja, a 22. maj je proglašen Danom stradanja 12 beba usljed nedostatka kiseonika ratne 1992. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno