Prema najnovijim istraživanjima javnog mnjenja, desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) oborila je novi rekord popularnosti. Da se izbori održavaju ove nedjelje, AfD bi postala najjača politička snaga u zemlji, ostavljajući iza sebe vladajući blok kancelara Fridriha Merca.

Rezultati ankete: AfD bježi konkurenciji

Istraživanje koje su sproveli “Bild” i institut INSA (u periodu od 20. do 24. aprila) pokazuje dramatične promjene u raspoloženju birača:

• AfD: 28% (Novi rekord)
• CDU/CSU (Blok kancelara Merca): 24%
• SPD (Socijaldemokrate): 14%
• Ostale stranke: 11% (Ispod cenzusa)

Ovakav raspored snaga znači da bi aktuelna vladajuća većina (CDU, CSU i SPD) morala da traži dodatnog koalicionog partnera kako bi uopšte postigla radnu većinu u Bundestagu, pod uslovom da ostale partije ostanu pri stavu da neće sarađivati sa AfD-om.

Ekonomska kriza uzdrmala povjerenje u vladu

Pad popularnosti kancelara Fridriha Merca i njegove koalicije, koja je na vlasti od maja prošle godine, direktno se vezuje za loše ekonomske rezultate.

Ključni razlozi nezadovoljstva građana:

1. Recesija: Njemačka ekonomija pretrpjela je pad tokom 2023. i 2024. godine.
2. Spor oporavak: U 2025. godini zabilježen je simboličan rast od svega 0,3 posto.
3. Opšte nepovjerenje: Čak 79 odsto Nijemaca izjavilo je da je nezadovoljno učinkom trenutne vlade.

Kancelar Merc – najnepopularniji lider u Evropi?

Podaci američkog instituta Morning Consult donose poražavajuću statistiku za njemačkog kancelara. Merc je ocijenjen kao najnepopularniji lider na kontinentu, sa stopom neodobravanja od čak 76 posto.

Čak ni unutar sopstvenog biračkog tijela (CDU/CSU), podrška nije stabilna – tek 34 odsto njihovih glasača je zadovoljno radom koalicije sredinom ovog mjeseca.

Analiza: Dok Njemačka traži izlaz iz ekonomske stagnacije, rast AfD-a sugeriše da se politički pejzaž najjače evropske ekonomije nepovratno mijenja, stavljajući tradicionalne partije pred najveći izazov u novijoj istoriji.

Glas Srpske

Talas nasilja povezan sa balkanskim kriminalnim grupama zahvatio je Barselonu, gdje se dugogodišnji sukob između suparničkih klanova iz Crne Gore sve otvorenije preliva na ulice ovog španskog grada.

Prema pisanju istraživačke mreže “OCCRP“, riječ je o nastavku brutalnog obračuna između takozvanih kavačkog i škaljarskog klana, koji traje više od decenije i već je odnio desetine života širom Evrope.

Egzekucije usred dana

U posljednjih nekoliko mjeseci u Barseloni je zabilježeno više pucnjava i likvidacija koje policija dovodi u vezu s ovim sukobom. Napadi se često odvijaju na javnim mjestima – na ulicama, u blizini restorana ili stambenih zgrada – i nerijetko usred dana.

U pojedinim slučajevima napadači su prilazili žrtvama s leđa i ispaljivali više hitaca, što istražioci opisuju kao tipične mafijaške egzekucije.

Nasilje je izazvalo zabrinutost među lokalnim stanovništvom i turistima, budući da se dešava u dijelovima grada koji su inače veoma prometni.

Korijeni sukoba na Balkanu

Sukob između kavačkog i škaljarskog klana potiče iz 2014. godine, nakon nestanka velike količine kokaina u Španiji, što je izazvalo raskol unutar tada jedinstvene kriminalne grupe.

Od tada su uslijedile brojne likvidacije, pokušaji ubistava i obračuni u više evropskih zemalja, uključujući Srbiju, Crnu Goru, Austriju, Njemačku i Španiju.

Istražitelji navode da motivi napada često nisu isključivo poslovne prirode, već se radi o dugotrajnom lancu osvete, što dodatno komplikuje pokušaje da se nasilje zaustavi.

Barselona kao nova baza

Barselona se posljednjih godina profilisala kao važna logistička i operativna baza za balkanske kriminalne grupe. Grad je atraktivan zbog razvijenih transportnih ruta, luke i međunarodnih veza koje olakšavaju krijumčarenje narkotika.

Članovi ovih grupa često koriste lažne identitete i pokušavaju da se uklope u svakodnevni život, iznajmljujući stanove i vodeći prividno normalan život, dok istovremeno organizuju kriminalne aktivnosti.

Poteškoće u istragama

Španske vlasti suočavaju se s ozbiljnim izazovima u suzbijanju ovog nasilja. Napadači su često dobro organizovani, dolaze iz različitih zemalja i brzo napuštaju mjesto zločina, što otežava identifikaciju i hapšenje.

Dodatni problem predstavlja međunarodni karakter ovih kriminalnih mreža, zbog čega je za efikasnu borbu protiv njih neophodna bliska saradnja policijskih i pravosudnih organa više država.

Rat bez jasnog kraja

Bezbjednosni stručnjaci upozoravaju da bi sukob između balkanskih klanova mogao potrajati, jer se zasniva na spirali osvete koja se godinama unazad održava kroz nove likvidacije.

Sve učestaliji incidenti u Barseloni ukazuju na to da se ovaj grad sve više pretvara u jedno od ključnih poprišta obračuna, što dodatno pojačava pritisak na španske vlasti da pronađu način da zaustave eskalaciju nasilja.

Iranska naftna industrija je u problemima jer Teheran ne može zaustaviti proizvodnju bez oštećenja bušotina, a sankcije i blokada ugušile su izvoz, uzrokujući nagomilavanje sirove nafte. Skladište na ostrvu Karg, koje proizvodi preko 90 odsto iranske nafte i skladišti do 30 miliona barela sirove nafte, približava se kapacitetu zbog američke blokade u Ormuskom moreuzu. Budući da se prekretnica sada čini neizbježnom, Iran sada oživljava svoj 30 godina stari tanker Naša kako bi skladištio višak nafte na moru.

Potez za ponovno aktiviranje starog tankera je proširenje skladištenja sirove nafte na ostrvu Karg.

Brod Naša, koji je godinama bio neaktivan i prazan, sada se preusmjerava kao plutajuće skladište za skladištenje viška sirove nafte koja se ne može izvesti.

Ovaj potez je samo privremeno rješenje, ali Teheranovo oslanjanje na njega pokazuje koliko čvrsto američka pomorska blokada ograničava naftnu infrastrukturu zemlje.

Pomorski analitičari rekli su za “Gulf News” da ima mjesta samo za 13 miliona barela nafte, a neto prilivi iznose oko jedan milion do 1.1 milion barela dnevno. Dakle, ovim tempom predviđaju da će se skladište napuniti za 12 do 13 dana.

Malo opcija za skladištenje nafte
Ako skladištenje dostigne svoj puni kapacitet, Iran bi se mogao suočiti s teškom dilemom s malo održivih opcija. Nafta koja se ne može skladištiti ne može se nastaviti proizvoditi, a nafta koja se ne može izvoziti ne može generisati prihod o kojem Teheran zavisi. Blokada, dakle, nije samo vojna taktika. Pokazuje se kao ekonomski gušitelj Irana.

Američki ministar finansija Skot Besent ranije je upozorio da bi Iran uskoro mogao dostići svoj kapacitet skladištenja sirove nafte.

Ovaj nedostatak prostora za skladištenje nafte glavni je problem, jer bi Iran morao početi zatvarati svoje bušotine, posebno polja za ubrizgavanje vode koja zahtijevaju stalan rad kako bi se izbjegla šteta i dugoročni gubici u proizvodnji.

Iran je uprkos ratu održao ostrvo Karg aktivnim, a tankeri su nastavili utovarivati ​​sirovu naftu čak i nakon američkih i izraelskih napada. Premještanje tankera Naša naglašava Teheranove napore da održi protok nafte uz smanjenje zavisnosti o ranjivim kopnenim postrojenjima.

Ali, oživljavanje Naše samo je privremeni tampon za Teheran. Ako američka blokada potraje i izvoz se nastavi usporavati, Iran će biti prisiljen birati između većeg smanjenja proizvodnje ili rizikovanja dugoročne štete na svojim uzvodnim poljima.

Ulozi su visoki jer je ostrvo Karg glavna izvozna vrata sirove nafte u zemlju. Bilo koji problem tamo mogao bi brzo eskalirati u nacionalni ekonomski pritisak za Iran. Zasad, ponovno aktiviranje Naše sugeriše da Teheran kupuje vrijeme, pokušavajući odgoditi trenutak kada terminal dostigne kritičnu tačku, prenosi “IndiaToday”.