Connect with us

Politika

Da li će Kristijan Šmit pred ulazak u avion izazvati NOVI HAOS U BIH?

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, će, po svemu sudeći, nakon završetka narednih opštih izbora napustiti BiH, gdje će ostati upamćen po tome što je, manje-više, svaka njegova odluka izazivala kontroverze, a postoje i strahovanja da će pri odlasku, praktično pred ulazak u avion, izazvati novi haos nametanjem odluke o državnoj imovini

Podsjetimo, ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je početkom aprila da postoje informacije o mogućem odlasku Šmita iz BiH.

Tih dana je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla da Šmit definitivno odlazi iz BiH. Šmit je, podsjetimo, 1. avgusta 2021. godine zvanično preuzeo mandat i sve su prilike da će on biti završen pet godina plus nekoliko mjeseci kasnije.

Stav iz Banjaluke
Novinar iz Banjaluke Darko Momić Čkalja kaže da je Šmit svoj nelegalni i nelegitimni mandat na čelu OHR-a proveo praveći štetu i donoseći višestruko štetne odluke po BiH.

“Nažalost, poništavanjem zaključaka Narodne skupštine u kojima je, između ostalog, decidno stajalo da je Šmit nelegalan zato što je izabran bez odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, vladajuća većina u Republici Srpskoj mu je praktično dala legitimitet. Najviši zvaničnici Srpske, računajući i bivšeg predsjednika Milorada Dodika, nisu propuštali priliku da Šmita nazovu njemačkim turistom i da mu lijepe mnogo pogrdnije etikete, ali su u praksi sve njegove odluke sproveli u djelo”, rekao je Momić za “Nezavisne novine”.

Ipak, prema njegovim riječima, postoji razlika između ponašanja vlasti u Republici Srpskoj i vlasti u FBiH kada je u pitanju Šmit.

“Ona leži u tome da je vlast Srpske verbalno izražavala nezadovoljstvo Šmitovim odlukama, dok je vlast tzv. ‘trojke’ sa sjedištem u Sarajevu ćutke ili čak sa odobravanjem gledala na njegove odluke, očigledno svjesna toga da je došla na vlast tako što je Šmit na 24 časa suspendovao pojedine odredbe federalnog Ustava kako bi ‘trojka’ formirala vlast”, ocijenio je Momić.

Svakako da su, dodaje on, upitne i njegove odluke o isplati više od 100 miliona KM slovenačkoj firmi “Viaduct” na osnovu pravosnažne arbitražne odluke, kao i odluka o obezbjeđivanju sredstava za nove izborne tehnologije, ali…

“Problem će biti ako Šmit po uzoru na neke svoje prethodnike na samom odlasku i praktično s aerodroma nametne odluke koje mogu da imaju dalekosežne i nesumnjivo štetne posljedice po ustavnopravni poredak BiH. Mislim na zakon o tzv. državnoj imovini, čime bi Šmit kao svoj jedini rezultat ostavio haos”, navodi Momić.

Stav iz Sarajeva

Novinar iz Sarajeva Danijal Hadžović ističe da je mandat Kristijana Šmita “obilježen selektivnim, ali u ključnim trenucima odlučnim korištenjem bonskih ovlaštenja, posebno kada je Milorad Dodik otvoreno udarao na ustavni poredak BiH”.

“U tom smislu njegov angažman je imao stabilizacijsku ulogu i spriječio dublju institucionalnu krizu. S druge strane, izmjene Izbornog zakona, iako su išle u korist Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, ipak su donekle smanjile prostor za političke blokade i olakšale formiranje vlasti u Federaciji. Međutim, ključna pitanja poput državne imovine ostala su potpuno neriješena, što pokazuje ograničen domet njegovih intervencija”, kaže Hadžović.

Takođe je, dodaje on, bilo očigledno da je Šmit djelovao uz snažnu podršku američke administracije pa je sa slabljenjem tog političkog zaleđa oslabila i njegova aktivnost u BiH.

“Zbog svega toga njegov mandat se može ocijeniti kao parcijalno uspješan – efikasan u kriznim momentima, ali nedovoljan za suštinske i dugoročne reforme”, ocijenio je Hadžović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Stav iz Mostara
Novinar iz Mostara Zoran Krešić poručuje da, iako se sve češće govori o Šmitovom odlasku, to još nije sigurno.

“Njegov mandat obilježio je pokušaj balansiranja između različitih međunarodnih utjecaja, posebno unutar Vijeća za provedbu mira i američke administracije”, rekao je Krešić.

Situacija se, dodaje on, potpuno promijenila nakon dolaska administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, jer je Šmitov uticaj bitno oslabio.

“Reakcije u BiH su podijeljene: Bošnjaci često izražavaju razočaranje jer su izgubili pristrasnog arbitra, Srbi osporavaju njegov legitimitet budući da je Rusija tražila ograničenje mandata i ovlasti, dok Hrvati njegove poteze vide kao uravnotežene budući da je prvi put intervenirao u Izborni zakon kako bi spriječio bošnjačko preglasavanje”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Politika

UGOVOR IZ PAKLA! Zašto Srpska daje 100 miliona evra Rufiju za ugalj koji može “sahranjuje” TE Ugljevik?

 Firma „Drvo-Eksport“ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi sklopila je ugovor sa Elektroprivredom RS o isporuci milion tona uglja Rudniku i Termoelektrani Ugljevik po masnoj cijeni od sto evra po toni sa PDV-om, što znači da će na isporuci uglja inkasirati sto miliona evra, otkriva CAPITAL.

Ono što je mnogo veći problem je što ugalj iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora kojim raspolaže Rufijeva firma ne samo da nije nikakvo spasonosno rješenje za RiTE, već zbog svojih tehničkih karakteristika može da izazove ekocid i tehničko samoubistvo Termoelektrane Ugljevik.

Prema tvrdnjama inženjera rudarstva sa dugogodišnjim iskustvom, ugalj iz Bukove Kose u ugljevičkom pogonu može napraviti totalnu havariju i trajno uništiti preduzeće.

„TE Ugljevik je projektovana za čvršći domaći mrki ugalj sa niskom unutrašnjom vlagom. Ugalj iz Bukove Kose je lignit prepun vlage i strukture obične gline ili blata. Kada takvo blato uđe u drobilice i mlinove, ono se bukvalno lijepi i umjesto finog ugljenog praha, mlinovi se guše, mehanički stradavaju i ispadaju sa mreže“, objašnjava naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

On kaže da svaki inženjer, tehnolog i radnik u RiTE Ugljevik zna da bi ugalj iz Bukove Kose napravio totalnu havariju i da jedini ugalj osim uglja iz Ugljeviku koji se može koristiti jeste onaj iz rudnika Kamengrad kod Sanskog Mosta kojim gazduje firma „Lager“ iz Posušja.

„Problem je što je firma ‘Drvo-Eksport’ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi već sklopila ugovor o isporuci milion tona uglja RiTE Ugljeviku. To znači da ugalj iz Kamengrada koji se jedini može ložiti, a da ne izazove ekocid i havariju, može ulaziti u RiTE Ugljevik samo preko Rufijeve firme i to ako iz firme ‘Lager’ pristanu da posluju sa Rufijem“, objašnjavaju naši sagovornici.

On postavlja pitanje zašto se o nabavci tog uglja nije pregovaralo direktno sa firmom „Lager“, jer bi se sigurno postigla povoljnija cijena.

„Na ovaj način će se Rufijevoj firmi omogućiti da izvuče ekstraprofit. Ne zna se da li je to urađeno svjesno, ali se zna da je na prošlonedjeljnom sastanku u Banjaluci premijer Srpske Savo Minić najviše insistirao na tome da se ugalj uzima od Rufija“, tvrdi naš sagovornik.

On dalje objašnjava da ugalj iz Bukove Kose ima anomalijski procenat sumpora od sedam do čak 13 odsto, dok je sistem za odsumporavanje u RiTE Ugljevik koji je plaćen preko 80 miliona evra projektovan za maksimalno pet odsto sumpora.

„Ako u kotao pustite sirovinu sa 10 ili 13 odsto, koncentracija SO2 skače za 200–300 odsto iznad maksimalno projektovane. U toj situaciji, sistem za odsumporavanje bi se automatski ugasio ili potpuno raspao“, objašnjava on.

Pošto lignit iz Prijedora ima drastično manju kalorijsku vrijednost, naš sagovornik objašnjava da to znači da za megavat struje morate spržiti skoro duplo više uglja, što stvara ogromne količine pepela i šljake.

„Postojeći elektrofilteri i transportni sistemi nemaju propusnu moć za toliki otpad zbog čega će doći do prepunjavanja filtera, a tone pepela će otići direktno kroz dimnjak“, upozorava naš sagovornik.

On podsjeća da se ugalj iz Bukove Kose zbog svog sastava konstantno samozapaljivao na otvorenim deponijama.

„Stanovnici oko Bukove Kose godinama su se gušili u toksičnom dimu i smradu sumpora, a sada se ta ekološka bomba prebacuje na Ugljevik i regiju. Kada se taj sumpor i pepeo nađu u vazduhu, ljudi u toj cijeloj regiji će direktno udisati kisele kiše i otrove“, upozorava inženjer.

Kada je u pitanju zdravlje, on ističe da će najveći ceh platiti radnici koji će u pogonima raditi u nemogućim uslovima i biti stalno izloženi pojačanim toksičnim isparenjima i gasovima.

„Umjesto redovnog posla, radnici će svakodnevno čistiti polomljene mlinove i zagušene elektrofiltere, a kada se elektrana zbog havarija trajno onesposobi, hiljade radnika ostaće bez hljeba“, kategoričan je naš sagovornik.

On na kraju kaže da fiziku, hemiju i projektne parametre pogona ne možete prevariti političkim ugovorima o nabavci.

„Pokušaj da se TE Ugljevik spasi loženjem uglja sa Bukove Kose je kao da u benzinski motor sipate lož-ulje pomiješano sa blatom i očekujete da auto ide. Neće ići, motor će eksplodirati, a oko njega će ostati samo otrovana zemlja i uništena budućnost radnika“, poručuje naš sagovornik.

RiTE Ugljevik od danas posluje bez kompletne uprave

RiTE Ugljevik od danas posluje bez kompletne uprave, jer je Nadzorni odbor prihvatio ostavke troje izvršnih direktora ovog preduzeća.

Nadzorni odbor danas je na dva mjeseca produžio mandat  v.d. direktora Žarka Novakovića i v.d. izvršnog direktora za Termoelektranu Željka Milanovića.

Istovremeno, zbog podnošenja neopozivih ostavki razriješeni su dužnosti v.d. izvršna direktorica za opšte i pravne poslove Danijela Lukić, v.d. izvršni direktor za finansije Milan Nikolić i za poslove Rudnika Nebojša Cvjetković.

V.d. direktora RiTE Ugljevik Žarko Novaković nije odgovarao na naše pozive i poruke, ali je navode našeg sagovornika potvrdilo još nekoliko bivših i sadašnjih zaposlenika RiTE Ugljevik koji su takođe insistirali na anonimnosti.

Podsjećamo, Republika Srpska je preko firme „Gas-Res“ isplatila ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu 240 miliona KM za njegovu firmu „Comsar Energy RS“ kako bi otkupila koncesiju za ležište „Ugljevik Istok 2“ i omogućila nesmetan rad RiTE Ugljevik, a sada domaćem tajkunu iz Teslića daje sto miliona evra za ugalj sumnjivog kvaliteta.

Capital

Nastavi čitati

Politika

REKORDNA KASA ZA BANJALUKU! Nacrt budžeta težak čak 300 miliona KM – Stanivuković okupio sve odbornike

U Gradskoj upravi Banjaluka održan je sastanak gradonačelnika Draška Stanivukovića i predstavnika svih odborničkih klubova.

“Ovo su bile konsultacije. Moja namjera je bila da pozovem sve odbornike i da ih pitam kako smatraju da trebamo raditi. Pričali smo o nacrtu i rebalansu budzeta”, rekao je Stanivuković.

Nacrt budžeta za 2027. godinu trebalo bi da iznosi oko 300 miliona KM, rekao je Stanivuković.

“Kolegijum ćemo održati krajem sljedeće sedmice. Nakon toga, sredinom novembra održaćemo sjednicu Skupštine sa 30 do 50 tačaka”, najavio je Stanivuković.

Gradonačelnik Banjaluke najavio je angažovanje konsultantske firme koja će izvršiti analizu poslovanja “Eko toplana”, kako bi se razmotrila mogućnost kupovine privatnog dijela kapitala.

Stanivuković kaže da će pored vraćanja oblasti gradskog grijanja u potpunu nadležnost grada, biti razgovora i o preuzimanju oblasti javnog prevoza.

“Te stvari su strateške, ne može preko noći. O njima će građani da se pitaju”, rekao je Stanivuković.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

DRAMA OKO DVOTREĆINSKE VEĆINE: Dodiku fali nekoliko ruku za najavljene poteze, da li je već otvorena politička pijaca u Banjaluci?!

Uskoro će biti formiran novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske, a prema najnovijim podacima Centralne izborne komisije BiH, vladajući SNSD će sa satelitskim strankama imati komotnu većinu, međutim upitna je dvotrećinska većina koja je SNSD-u neophodna za brojne poteze koje su najavili.

Kako će izgledati odnosi u parlamentu Republike Srpske i da li ćemo i u ovom sazivu imati nove preletače?

Od ukupno 83 poslanika u Narodnoj skupštini, SNSD će imati 34. Ipak kada se na to dodaju mandati Ujedinjene Srpske, Socijalista i drugih stranaka koje su uz SNSD, nedostaje nekoliko glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu.

Sve su prilike da će im ona i te kako trebati jer je Dodik nedavno najavio promjenu Ustava Republike Srpske iako je pitanje kako će to da provede s ozbirom na postojanje Vijeća naroda. Da li će potreban broj ruku naći u redovima opozicije?

Politikolog Tanja Topić kaže da je sve moguće jer se to nebrojeno puta dogodilo u prethodnim godinama.

“Mi imamo tradiciju preletača, imamo kupoprodajne odnose koje prave oni koji su na vlasti da li sa pojedincima ili dijelovima stranaka. Tako da nas iskustvo uči da je to vrlo mogući scenario. Mi još uvijek ne znamo koji su to zahvati i koje su to namjere, ali sasvim sigurno da dvotrećinska većina omogućava tu jednu vrstu sinergije i djelovanja gdje bi se dio opozicionih predstavnika ili čak jedna cijela opoziciona stranka uključila u vlast”, kaže Topićeva.

Kako saznajemo, već postoji interes da se kupe određeni poslanici opozicije, ali ovog puta ta ponuda dolazi od Dodikovih manjih partnera u vlasti.

Pored izmjena Ustava, glasovi iz opozicicije su SNSD-u potrebni i za druge namjere. Dodik je nedavno otvoreno pozvao opozicione stranke na saradnju, govoreći o izboru srpskih delegata u Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine.

“I da u tom pogledu ćemo imati 4 u Domu naroda i vjerovatno i petoga. Predlažem opoziciji u Republici Srpskoj da se dogovorimo”, rekao je nedavno Dodik.

Posebno je pitanje da li će i ova skupštinska većina nastaviti praksu prethodne gdje su donosili pa povlačili zakone, provodili brojne odluke donesene van institucija Republike Srpske čime su ponižavali Narodnu skupštinu. Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da će i u naredne 4 godine to da zavisi od odnosa vlasti sa međunarodnim centrima moći.

“Da li će zakoni koje će donositi biti antidemokratski najblaže rečeno kao što se znalo desiti u prethodnom periodu, sve to zavisi od novih situacija. Očekuju nas naravno neki drugi izbori Izrael, Amerika, vidjećemo kako će se i EU presložiti tako da zavisiće mnogo od tih eksternih pritisaka ili uslovljavanja.. zavisi od percepcije, ali ne zavisi samo od sebe”, kaže Bubonjić.

Za sada je pod znakom pitanja i odnos SNSD-a sa manjim strankama unutar parlamentarne većine. Nakon izbora u Srbiji mnoge od njih su izgubile oslonac Beograda. Socijalistička partija Srbije nije prešla cenzus, a ta stranka i njen lider Ivica Dačić su imali bliske odnose sa NPS-om Darka Banjca i Socijalističkom partijom Petra Đokića.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno