Predsjednik Amerike Donald Tramp i kineski predsjednik Si Điping sastali se u Pekingu. Samit je počeo porukama o jačanju saradnje dvije zemlje.

Si Điping je u uvodnom obraćanju rekao da je oduvek vjerovao da zajednički interesi Kine i SAD prevazilaze njihove razlike i ocijenio da je uspjeh jedne zemlje prilika za drugu.

– Stabilni odnosi Kine i SAD su blagodet za svijet. Saradnja koristi obema stranama, dok konfrontacija šteti. Trebalo bi da budemo partneri, a ne rivali – rekao je kineski predsjednik.

On je dodao da je globalna stabilnost povezana sa stabilnošću odnosa Vašingtona i Pekinga, navodeći da se svijet nalazi “na novoj raskrsnici”, obilježenoj turbulencijama i neizvesnošću.

Si pomenuo koncept “Tukididove zamke”

Si je tokom obraćanja pomenuo i koncept “Tukididove zamke”, odnosno teorije u međunarodnim odnosima koja opisuje opasnost od rata kada sila u usponu počne da ugrožava dominantnu svjetsku silu kakva je i SAD

On je time upozorio na opasnost sukoba između sile u usponu i već etablirane sile.

Rekao je da se međunarodna zajednica pita da li Kina i SAD mogu da izbjegnu takav scenario i da razviju novi model odnosa između velikih sila.

“Tajvan je najvažnije pitanje u našim odnosima”

Zbog toga je pokrenuo osetljivo pitanje Tajvana i označio ga kao najvažnijim u odnosima Kine i Amerike.

Kako je Si rekao, ispravno postupanje s tim pitanjem omogućuje stabilnost odnosa Kine i SAD.

– Ako se njime, međutim, ne bude ispravno upravljalo, dve zemlje bi mogle da se sukobe ili čak dođu u konflikt, što bi cjelokupne kinesko-američke odnose gurnulo u vrlo opasnu situaciju – rekao je Si.

Tramp: Imamo fantastičnu budućnost zajedno

S druge strane, Tramp je poručio da će odnosi dvije zemlje biti “bolji nego ikad”.

– Imaćemo fantastičnu budućnost zajedno. Čast mi je biti sa vama. Čast mi je biti vaš prijatelj, a odnos između Kine i SAD biće bolji nego ikad prije – rekao je Donald Tramp.

“Svima kažem da si veliki vođa”

On je istakao da se sa kineskim liderom “poznaje dugo” i nazvao je Sija “velikim vođom”.

– Svima kažem da si veliki vođa. Ponekad se ljudima ne sviđa što to kažem, ali ipak to kažem, jer je istina – rekao je Tramp, obraćajući se kineskom predsjedniku.

Si je takođe podsjetio da se 2026. godine navršava 250 godina američke nezavisnosti, naglašavajući značaj dugoročne stabilnosti u odnosima dve države.

Poslije bilateralnih razgovora planirana je poseta “Nebeskom hramu”, kao i državni banket u čast američkog predsjednika.

Tramp je u poseti Kini prvi put od 2017. godine.

U Evropi, čak 21,3 odsto radnika redovno radi vikendom, a Grčka prednjači sa 41 odsto.

Grčka na čelu liste

Najizraženiji primer je Grčka, gde čak 41 odsto zaposlenih i samozaposlenih radi subotom i nedjeljom. Visok procenat bilježe i Bosna i Hercegovina sa 33 odsto, kao i Malta, Kipar i Sjeverna Makedonija, gdje vikendom radi oko trećine zaposlenih.

Sa druge strane, sjever i istok Evrope imaju znatno manji broj ljudi koji rade tokom vikenda. U Litvaniji vikendom radi svega četiri odsto zaposlenih, dok su Mađarska i Poljska među zemljama sa najnižim procentima oko sedam odsto.

Podaci pokazuju i veliku razliku između zaposlenih i vlasnika biznisa. Dok vikendom radi oko 18,5 odsto zaposlenih, među samozaposlenima i poslodavcima taj procenat skače na čak 46 odsto. U Grčkoj je situacija posebno izražena gdje čak tri četvrtine vlasnika firmi i preduzetnika radi vikendom.

Na listi zemalja sa najvećim udjelom ljudi koji rade subotom i nedjeljom nalazi se i Srbija, koja zauzima deseto mjesto sa 24,8 odsto radnika angažovanih tokom vikenda.

Ipak, rad vikendom ne znači automatski i duže ukupno radno vrijeme. Međutim, kada je riječ o Grčkoj, statistika potvrđuje da njeni građani generalno rade više sati nego stanovnici drugih zemalja Evropske unije.

Ko najviše radi?

Najveća vjerovatnoća da ćete raditi vikendom postoji ukoliko ste zaposleni u uslužnim djelatnostima i prodaji. U tim sektorima gotovo polovina zaposlenih, čak 47,6 odsto, redovno radi subotom i nedjeljom. Slična situacija je i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, gdje vikendom radi 47,2 odsto ljudi.

Čest vikend-rad prisutan je i među radnicima koji obavljaju fizičke poslovi i majstori gdje gotovo svaki četvrti zaposleni nema slobodan vikend.

Dok veliki broj Evropljana i dalje radi vikendom, pojedine države istovremeno eksperimentišu sa kraćom radnom nedjeljom. Jedan od najnovijih primjera je Poljska, koja je tokom 2025. godine pokrenula pilot-projekat četvorodnevne radne nedjelje.

Cilj eksperimenta je smanjenje radnog vremena sa 39 na 35 sati nedjeljno, bez umanjenja plata. Zaposleni su mogli da biraju između više modela – kraćeg radnog dana, trodnevnog vikenda ili dodatnih slobodnih dana.

U projektu učestvuje oko 5.000 zaposlenih na 90 javnih i privatnih radnih mjesta, a rezultati će biti analizirani 2027. godine. Kako bi poslodavcima olakšala prelazak na novi model rada, država je obezbijedila subvencije koje dostižu i do 210.000 evra po kompaniji.

Slične modele prethodno su testirale i Velika Britanija, Njemačka, Portugal, Island, Francuska i Španija, što pokazuje da se dio Evrope sve više okreće ideji kraće radne nedjelje i boljeg balansa između posla i privatnog života.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u Rumuniju gdje učestvuje na samitu Bukureštanske devetke (B9), regionalnog bezbjednosnog saveza država istočnog krila NATO-a.

Tokom posjete planiran je niz sastanaka posvećenih jačanju ukrajinske odbrane, vojnoj pomoći i proširenju međunarodne saradnje u oblasti proizvodnje dronova i vojne tehnologije.

Arrived in Romania together with the First Lady @ZelenskaUA. The Bucharest Nine Summit is taking place here today, with the participation of Northern European countries. Important meetings are planned on the sidelines of the summit. All of us in the world need joint decisions… pic.twitter.com/35NdpABFg7

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) May 13, 2026

Zelenski je u Bukurešt stigao zajedno sa suprugom Olenom Zelenskom, a odmah po dolasku poručio je da Ukrajina nastavlja diplomatske napore kako bi obezbijedila dodatne odbrambene resurse u trenutku kada rat sa Rusijom ulazi u novu fazu intenzivnih borbi.

“Radićemo na dodatnim odbrambenim kapacitetima i širenju formata ‘Drone Deals’,” napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks, a prenosi “eurointegration“.

Fokus na dronovima i vojnoj tehnologiji

Ukrajinski predsjednik posebno je naglasio važnost međunarodnih sporazuma o zajedničkoj proizvodnji dronova, razmjeni tehnologije i dugoročnoj vojnoj saradnji.

Program “Drone Deals” posljednjih mjeseci postao je jedan od ključnih dijelova ukrajinske vojne strategije, jer Kijev pokušava povećati domaću proizvodnju bespilotnih letjelica koje igraju sve važniju ulogu na frontu.

Prema podacima ukrajinskog Ministarstva odbrane, dronovi danas predstavljaju jedan od najvažnijih elemenata modernog ratovanja u sukobu sa Rusijom.

Ukrajina je tokom 2025. i 2026. godine značajno povećala proizvodnju FPV dronova, izviđačkih letjelica i pomorskih bespilotnih sistema koji se koriste protiv ruskih ciljeva.