Connect with us

Politika

Opozicija iz Srpske teško do vlasti na nivou BiH

I pored toga što je matematički moguće da se vlast na nivou Bosne i Hercegovine formira bez SNSD-a, to je malo vjerovatno, i u ovom trenutku jedina nepoznanica je ko će od dva bošnjačka politička bloka činiti tu vlast na nivou Bosne i Hercegovine.

Matematički gledano, opozicione partije iz Republike Srpske imaju pet poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dok vladajuće partije u Republici Srpskoj imaju osam poslanika, s tim da jedno poslaničko mjesto iz Republike Srpske ima i SDA. Ovih pet poslanika opozicije dovoljno je da se uđe u vlast, međutim ako se uzme u obzir da je HDZ nezaobilazan za formiranje vlasti i teško je očekivati da će oni kao partnera izabrati opozicione partije, odnosno SDS, PDP i Listu za pravdu i red, posebno iz razloga što opozicija nema ni člana Predsjedništva BiH kako je to bilo 2014. godine.

Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, rekao je da njegov jedan poslanik i po dva poslanika SDS-a i PDP-a čine dovoljan broj poslanika da se uđe u koaliciju na državnom nivou. On je, međutim, rekao da poslanik njegove liste može podržati samo saziv Savjeta ministara BiH u kojem neće biti SNSD-a.

“Bilo bi poželjno da u tom sazivu ne bude ni SDA ni HDZ-a, ali mogućnosti će pokazati. Šansa za dogovor postoji, svaku većinu bez SNSD-a možemo da podržimo”, rekao je on i dodao da je važnije da nijedna stranka nema četiri delegata u Domu naroda.

I Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a, rekao je da će svaka vlast bez SNSD-a biti bolja za RS od bilo koje vlasti u kojoj učestvuje SNSD, i dodao da je to njihova ideja vodilja.

“Niko nas ne treba ni zvati ako nije spreman da u prva tri mjeseca izmijenimo Izborni zakon, uvedemo video-nadzor i skenere da više nikad ne budu ovakvi sramni izbori kakvi su bili 2. oktobra”, rekao je Crnadak.

Ipak, ako je suditi po izjavama bošnjačkih političara, vlast na nivou BiH činiće HDZ, SNSD i vjerovatno stranke okupljene oko “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke, mada je moguće da na kraju to ipak bude SDA s obzirom na to da ta stranka ima ozbiljan kapacitet da zajedno sa DF-om preuzme primat, prije svega u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, rekao je da se koalicija širi i da bez njih na federalnom i državnom nivou neće biti moguće donositi odluke.

“Imamo dovoljan broj u Klubu Bošnjaka, dovoljno da imamo tri ruke u Domu BiH. Ono što je važno jeste da ova koalicija ima apsolutne brojeve. Bez nas je nemoguće potvrditi bilo kakav prijedlog iz bilo kojeg kluba”, rekao je Konaković.

On je rekao i da su vrata za koaliciju otvorena i za DF te da bi volio da budu tu.

“Ako to znači odricanje pozicija NiP-a, mi im, evo, dajemo te pozicije, da taj blok bude stabilan, da ljudi osjete pomak kao u Sarajevu. Vrata su otvorena i za druge stranke i za pojedince koji su se tamo pokajali, ali samo nema ucjena. Takav razgovor je bio sa HDZ-om, nema ucjena, otvoreni smo, tako će biti i sa Dodikom”, rekao je Konaković.

Upravo je Dodik nakon sastanka vladajuće koalicije u Banjaluci rekao da se “muslimani tamo nešto pate” te da će Srbi i Hrvati, odnosno SNSD i HDZ, odlučivati o svemu. Istovremeno, HDZ je već započeo razgovore sa liderima “trojke”, a nakon sastanka istakli su da su na dobrom putu i da će i dalje raditi na tome da formiraju vlast kako na nivou BiH, tako i na nivou Federacije BiH.

I Irfan Čengić, generalni sekretar SDP-a, rekao je da je u ovom trenutku jedino HDZ neizbježan i da li će po “sljedećim matematikama to biti SDA ili SNSD, i da li će opozicija iz Republike Srpske dobiti priliku da formira Vijeće ministara – u ovom trenutku je prerano govoriti”.

Politika

NACIZAM ponovo diže glavu u VIŠE ZEMALJA SVIJETA

Dan pobjede nad fašizmom veoma je značajan i nakon 79 godina, jer nacizam ponovo diže glavu u više zemalja svijeta, pokušavajući da ostvari san o globalnoj superiornosti koja je uništena 1945. godine, naveo je ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov.

Srna u cijelosti prenosi tekst ruskog ambasadora:

DAN POBJEDE – ISTORIJSKI ZNAČAJ I ULOGA ZA BUDUĆNOST

Ove godine u svijetu se proslavlja 79 godina od pobjede nad nacizmom i fašizmom – pobjede čiji je značaj veoma veliki i nakon svih ovih godina.

Nažalost, stvari ne idu uvijek u dobrom pravcu i svjedoci smo da nacizam diže glavu u više zemalja svijeta. Ali, čak i sada revanšističke snage jednostavno ne mogu napraviti dalji korak bez osporavanja ovog dana, njegove relativizacije i zanemarivanja.

I stoga, Dan pobjede je za nas još dragocjeniji.

I ovdje je potrebno jasno razumjeti šta se tačno dešavalo 79 godina unazad i šta možemo da učinimo na današnji dan.

Nije slučajno da su upravo u Sovjetskom Savezu i bivšoj Jugoslaviji praznici vezani za pobjedu i oslobođenje u Drugom svjetskom ratu imali egzistencijalni karakter za naše bratske narode, kako god da se zvali.

U Rusiji je to bio Dan kapitulacije NJemačke 9. maja. U SFRJ se slavio Dan boraca 4. jula u znak sjećanja na ustanak 1941. godine, kao i Dan republike 29. novembra vezan za osnivačku skupštinu AVNOJ-a.

Banjaluka obilježava Dan grada kao Dan oslobođenja od fašista 22. aprila, dok Sarajevo istim povodom slavi 6. april.

Osim Sovjetskog Saveza, Jugoslavija je bila jedinstvena teritorija u Evropi koja se ozbiljno suprotstavila nacizmu.

A veći dio tog otpora, kao i žrtava okupatora činili su upravo Srbi. Svi se sjećaju Užičke i Fočanske republike, tužnih događaja Đurđevdana u Sarajevu 1942. godine.

Ali, za razliku od nas, u kolektivnom sjećanju današnje Evrope događaja iz tog rata je veoma malo i sve ih je manje.

Dan Evrope se proslavlja 9. maja kao i dan Šumanove deklaracije 1950. godine o ujedinjavanju kapaciteta za proizvodnju čelika i uglja.

Međutim, prva proslava Dana Evrope bila je vezana za 5. maj 1949. godine kao dan osnivanja Savjeta Evrope, što je i zvanično utvrđeno 1964. godine.

Polako se brišu za neke ljude nepoželjna sjećanja i asocijacije.

OSIM NACIZMA I FAŠIZMA POSTOJALA JE I POLITIČKA I NACIONALNA SUPERIORNOST

Šta znači ovaj proces? Ovaj proces je bio prouzrokovan monstruoznom neravnotežom ljudskih odnosa u Evropi i izvan nje tokom strašnih godina Drugog svjetskog rata.

Jer, osim nacizma i fašizma postojala je i druga stvar – politička i nacionalna superiornost.

Okrutni rat nije bio jednak za sve narode i države. Bile su važne razlike.

Na samom početku rata 1940. godine dešavali su se čudne stvari u Evropi kao da većina vlada i naroda uopšte nije željela da se suprotstavi agresoru.

Danska se odmah predala u aprilu 1940. Francuska za samo devet dana u junu, Holandija za pet dana u maju, Belgija za 14 dana. Svi resursi, i ljudski i materijalni, odmah su stavljeni na raspolaganje fašistima.

Evropljani zapadne i sjeverne Evrope manje-više normalno su živjeli pod
takozvanom okupacijom. U evropskim gradovima su pravili parkove, pozorišta, bolnice, klubove.

Samo u Parizu tokom Drugog svjetskog rata razvijala se nacionalna filmska industrija, te je snimljeno 240 dugometražnih filmova i 400 dokumentaraca.

Sa druge strane, ujedinjena Evropa, osim Engleske, aktivno je radila na podršci Hitleru.

Malo ko zna da je za sve godine pokreta otpora u Francuskoj poginulo 20.000 Francuza.

Međutim, u redovima Vermahta na istočnom frontu u Rusiji poginulo je oko 50.000 Francuza koji su napadali SSSR. A sama Francuska je obezbijedila Vermaht naftom za skoro cijelu 1941. godinu rata sa nama.

Dakle – ko je bio protiv Hitlera?

Čak i navodno neutralne Švedska i Švajcarska služile su kao finansijski partnere nacista.

Upravo ovi ljudi su napadali SSSR i Jugoslaviju. U zločinačkim SS-divizijama od 1943. godine aktivno ratuju strane nacionalne dobrovoljačke jedinice i bataljoni, od norveških do rumunskih i čeških.

Od svih ratnih zarobljenika na istočnom frontu 464.000 ljudi su predstavljali skoro sve evropske nacije koje formalno nisu ratovale sa Rusijom.

U NJemačkoj je u fabrikama radilo 10 miliona radnika iz drugih zemalja Evrope.

Apsolutno različiti uslovi bili su i u logorima za ratne zarobljenike za takozvane civilizovane narode i sve ostale.

Engleski vojnici u vojnim logorima u NJemačkoj mogli su da naruče za sebi švajcarske ručne satove i to bez novca, samo uz obećanje da će platiti nakon rata.

Kao što se ovdje dobro zna – situacija nije bila takva sa Srbima u Jasenovcu ili u logoru Staro sajmište u Beogradu. Isti horor fašisti su pravili u Sovjetskom Savezu u Hatini i Babijem jaru…

Mučenje, živo spaljivanje i premlaćivanje, strijeljanje stotina hiljada ljudi i pogibija miliona.

Gledajući iz takve perspektive, vidi se da potomci nekih ljudi stvarno nemaju šta da slave danas. Našim i vašim rukama 1945. godine uništen je njihov san o globalnoj superiornosti. Ali, sada on ponovo dolazi na scenu.

Svi su čuli riječi šefa evropske diplomatije Žozepa Borelja 2022. godine o džungli i rajskom vrtu koje pokazuju da je novi projekat superiornosti već uveliko na pomolu.

U takvim okolnostima moramo da razumijemo šta možemo mi? Mi moramo da budemo jedinstveni.

RUSIJA ZAHVALNA REPUBLICI SRPSKOJ NA SJEĆANJU

Rusija je zahvalna Republici Srpskoj na očuvanju sjećanja na tragične događaje Drugog svjetskog rata, na zajedničkim komemoracijama.

Ali, posebno nam je drago što je ovdje toplo prihvaćena inicijativa “Besmrtnog puka”.

To je pokret koji se rodio u dalekom sibirskom gradu Tomsk 2011. godine, to je naše afirmisanje značaja žrtava i junaka, branilaca i oslobodilaca.

I to je u punom smislu pokret ravnopravnih protiv nečije superiornosti. Pokret koji podsjeća na ulogu svakog čovjeka u odbrani svoje otadžbine.

“Besmrtni puk” je u Rusiji od 2015. godine postao dio zvanične proslave Dana pobjede, te prvi put promarširao Crvenom trgom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom na čelu.

Ovaj marš je 9. maja 2019. godine privukao više od 10 miliona ljudi širom Rusije, te brojne učesnike u više od 500 gradova u 115 zemalja.

Prošle godine bio je održan u 40 zemalja. Sada se jedan od najmasovnijih pukova održava u Banjaluci. Istorija se ponavlja, ali na drugi način.

I danas ponovo zvuče riječi o nečijoj izuzetnosti, o tome da neko može nametati svoju volju svima ostalima.

Ponovo državljanin NJemačke bez bilo kakvih pravnih osnova pokušava da vodi državu, da kazni i da miluje po svojoj volji.

Ali, istorija uči da izuzetnost nestaje.

Ako ima jedinstva i nema predaje – može se postići pobjeda i u miru.

Kao što je pjevao čuveni sovjetski pjevač – “živim, dok pamtim”.

Naši praznici će nas odbraniti.

“Srećan Dan pobjede! Pobjede prošle i buduće!”, poručio je Kalabuhov

Nastavi čitati

Politika

CIK NAMJERNO ŽURI! Nametnuti izborni zakon je neustavan i nezakonit

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je ostavljeno vremena da se na nivou zajedničkih institucija usvoji izborni zakon BiH koji ne bi bio rezultat nametanja neizabranog stranca, već rezultat volje konstitutivnih naroda i entiteta.

Stevandić je istakao da bi taj zakon mogao biti sproveden u ovoj godini jer bi bio u skladu sa sredstvima koja su planirana.

“Ali, Centralna izborna komisija /CIK/ BiH namjerno je požurila ne ostavljajući prostora da se taj zakon usvoji. Tu ima previše ličnih interesa i međunarodnog prisustva, a premalo poštovanja konstituenata”, rekao je Stevandić za RTRS.

On je dodao da će vladajuća koalicija u Republici Srpskoj razmatrati odluku CIK-a o sprovođenju lokalnih izbora u BiH, te podsjetio da Izborni zakon Srpske još nije stupio na snagu, odnosno da još prolazi kroz redovnu proceduru u Vijeću naroda Republike Srpske.

“Za Republiku Srpsku nisu problem samo rokovi, već i Brčko distrikt koji je značajan za Srpsku i zajedničko je vlasništvo sa Federacijom BiH /FBiH/. Ne želimo da izbornim manipulacijama ostanemo bez mogućnosti da upravljamo tim zajedničkim vlasništvom. Naravno, postoje i partije iz Srpske koje prijavljuju liste u lokalnim zajednicama u FBiH, oni imaju problem da se moraju registrovati po starom zakonu, koji je derogirao Kristijan Šmit, a za novi nema para u Savjetu ministara”, rekao je Stevandić.

On je dodao da su nametnute tehničke izmjene Izbornog zakona BiH donesene neustavno i nezakonito i da postoje dva problema – nije demokratski i novac za te vrste tehničkih izmjena nije predviđen budžetom.

Stevandić je naveo da postoji informacija da je tehnička oprema već nabavljena i da se nametnutim izmjenama legalizuje pljačka novca koji je dogovoren za tu opremu.

On je rekao i da nema dovoljno skenera za sva biračka mjesta, te upitao da li je moguće u jednoj zemlji sprovoditi izbore na dva sistema.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske poručio je da će Srpska zadržati svoj subjektivitet, da je primijećena i jasna i da se proteklih godina izborila za međunarodni subjektivitet.

Nastavi čitati

Politika

EVO KAKO ĆE OVE GODINE IZGLEDATI IZBORNA KAMPANJA! Počinje 6. septembra, a tu je i jedna novost

Izborna kampanja za naredne lokalne izbore počeće 6. septembra, a novina je da od danas do zvaničnog početka, osim zabrane plaćanog političkog oglašavanja, nema nikakve preuranjene kampanje, plaćene ili neplaćene, izjavila je predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić.

“CIK BiH će koristiti sve raspoložive zakonske mogućnosti kako bi obezbijedila nesmetano provođenje izbornog procesa”, rekla je Hadžiabdićeva na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Ona je ukazala da je posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona proširen period na koji se odnosi nadležnost CIK-a u vezi sa pravilima ponašanja političkih subjekata.

“To znači da je od danas do potvrđivanja rezultata političkim subjektima, kandidatima i njihovim pristalicama, kao i izbornoj administraciji, zabranjeno, između ostalog, da se koriste govorom mržnje, sprečavaju novinare da obavljaju svoje dužnosti, zloupotrebljavaju djecu u političke svrhe”, rekla je Hadžiabdićeva.

Ona je dodala da su proširene i zabrane u vezi sa zloupotrebom javnih sredstava.

“Nije dozvoljeno korištenje pozicije rukovodioca organa ili ustanove za svoju javnu promociju kao kandidata ili promociju svog političkog subjekta”, istakla je Hadžiabdićeva.

Ona je navela da je zabranjena promocija političkih subjekata i kandidata na javnim događajima koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća, te da se ne dozvoljava ni korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu direktne ili indirektne podrške kupovini birača u izbornoj kampanji.

Hadžiabdićeva je napomenula da sada prvi put CIK u izbornom periodu može sankcionisati političke subjekte zbog širenja dezinformacija u izbornom procesu.

“U slučaju plasiranja takvih informacija, CIK je ovlaštena da pokrene postupak i da izrekne sankcije”, istakla je Hadžiabdićeva.

Prema njenim riječima, osim CIK-a i biračkih odbora, izbornu administraciju čine i opštinske odnosno gradske izborne komisije.

“Govorimo o 143 izborne komisije koje broje ukupno 583 člana. Do danas su imenovana 564 člana, a procedura imenovanja 19 članova je u postupku. CIK će imenovati i zamjenske članove u onim izbornim komisijama gdje procedura imenovanja nije završena”, precizirala je Hadžiabdićeva.

Ona je dodala da je novina za ove izbore da CIK imenuje predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora koji ne smiju biti povezani sa političkim strankama.

Hadžiabdićeva je napomenula da će CIK na lokalnim izborima testirati upotrebu izbornih tehnologija, putem četiri pilot projekta.

Prema njenim riječima, prvi je pilot projekat identifikacije i transfer rezultata na biračkom mjestu koji se radi uz podršku Delegacije EU, a planiran je u desetak opština na 165 biračkih mjesta.

Drugi pilot projekat je testiranje upotrebe optičkih skenera, odnosno automatsko prebrojavanje glasačkih listića koji je planiran u šest opština, na 145 mjesta.

Treći pilot projekat je biometrijska identifikacija birača, koji će se raditi uz podršku OEBS-a na svim redovnim biračkim mjestima u Brčko distriktu i to na 137 biračkih mjesta ukoliko se steknu uslovi, odnosno ukoliko budu odobrena sredstva jer se prva tri projekta rade uz podršku donatorskih organizacija, a za četvrti se očekuje se dodatni novac.

“S obzirom da u BiH ima oko 5.500 biračkih mjesta, mislim da ćemo imati testiranje izbornih tehnologija na oko 10 odsto biračkih mjesta”, naglasila je Hadžiabdićeva.

Odgovarajući na pitanje šta će CIK učiniti ukoliko Republika Srpska raspiše izbore po svom Izbornom zakonu, Hadžiabdićeva je rekla da CIK ne ocjenjuje te stvari, ni zakon, ni Ustav.

Ona je navela da su lokalni izbori raspisani u skladu sa Izbornim zakonom BiH, da je donošenje entitetskog Izbornog zakona, kako kaže, upitno, te da će CIK BiH raditi, isključivo, po važećem zakonu.

“Uopšte ne planiramo da se bavimo tim zakonom, iako bi njegovo stupanje na snagu moglo da zakomplikuje situaciju provođenja izbora”, napomenula je Hadžiabdićeva.

Ona je napomenula da nije dobro donositi izmjene Izbornog zakona u godini izbora, a pogotovo nije dobro da se to čini nakon raspisivanja izbora.

Član CIK-a Željko Bakalar rekao je da je Izborni zakon po kojem su raspisani izbori donio parlament i OHR, te da su podaci o broju birača uzeti od nadležnih institucija, odnosno Agencije za identifikacione dokumente.

Nastavi čitati

Aktuelno