Connect with us

Svijet

BUGARSKI VETO GUŠI EVROPSKI SAN BALKANA: Ko zapravo blokira proširenje EU?

Dok Berlin i Pariz traže načine da ubrzaju evropsku integraciju regiona, Sofija ponovo pokazuje kako jedna članica može postati najveća prepreka politici proširenja.

Samit Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana u Tivtu trebao je biti još jedan korak ka jačanju evropske perspektive regiona. Umjesto optimističnih poruka o proširenju, pažnju je ponovo privukao stari problem – sposobnost pojedinih država članica da blokiraju čitav proces iz razloga koji često imaju malo veze sa evropskim reformama, a mnogo sa nacionalnim interesima.

Posljednjih mjeseci Francuska i Njemačka sve otvorenije zagovaraju model postepene integracije zemalja kandidata u evropske politike i institucije. Ideja je jednostavna – države koje provode reforme treba nagraditi konkretnim benefitima i približiti ih Evropskoj uniji prije punopravnog članstva.

Međutim, svaki pokušaj da se proces proširenja učini vjerodostojnijim suočava se sa istim problemom. Dovoljna je jedna članica da zaustavi cijelu priču.

U tom kontekstu Bugarska ponovo dolazi u fokus zbog svog odnosa prema Sjevernoj Makedoniji. Sofija već godinama koristi evropske mehanizme kako bi otvorena bilateralna pitanja i istorijske sporove pretvorila u uslove za nastavak evropskog puta svog susjeda.

Paradoks je tim veći jer se upravo Bugarska danas predstavlja kao strogi čuvar evropskih standarda, iako je i sama tokom pristupnog procesa bila predmet ozbiljnih kritika zbog problema u pravosuđu, korupcije i vladavine prava.

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li se evropski kriterijumi primjenjuju jednako na sve ili pojedine države koriste pravo veta kao instrument političkog pritiska.

Kada proces pristupanja zavisi od različitih istorijskih interpretacija, nacionalnih narativa i bilateralnih sporova, evropska pravila gube svoj osnovni smisao. Umjesto sistema zasnovanog na reformama, nastaje prostor u kojem politička moć pojedinih članica postaje važnija od stvarnog napretka kandidata.

Problem takve politike nije samo u odnosima između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Svaka nova blokada šalje poruku svim državama regiona da reforme možda nisu dovoljne i da članstvo ne zavisi isključivo od ispunjavanja evropskih kriterijuma.

Time se slabi povjerenje u evropski projekat upravo u trenutku kada Evropska unija pokušava dokazati da je proširenje i dalje jedan od njenih strateških prioriteta.

Zato pitanje više nije samo da li će Sjeverna Makedonija napredovati ka članstvu. Pitanje je da li Evropska unija može zaštititi vlastitu politiku proširenja od nacionalnih blokada koje ugrožavaju njenu vjerodostojnost.

Jer svaki novi veto ne usporava samo jednu državu kandidata. On istovremeno slabi i samu ideju evropskog jedinstva.

Banjaluka24

Svijet

BIL GEJTS NA ISPITIVANJU U KONGRESU: “Epstin me je ucjenjivao, znao je moju tajnu”

Bil Gejts je pred kongresnim odborom govorio o saradnji sa Džefrijem Epstinom, navodeći da tada nije u potpunosti razumio razmjere njegovih zločina i da je kasnije bio suočen sa pokušajima ucijenjivanja zbog afera.

Osnivač Majkrosofta Bil Gejts rekao je članovima Kongresa da “nije u potpunosti razumio obim” zločina Džefrija Epstina kada je sarađivao sa osuđenim se**ualnim prestupnikom kako bi prikupio novac za njegovu filantropsku fondaciju, dodajući da ga je Epstin ucenjivao informacijama o preljubi.

Gejts je istakao da nikada nije lično bio svjedok Epstinovih kriminalnih aktivnosti. Optužio je finansijera da ga je ucjenjivao zbog vanbračnih veza.

“Ove afere nisu imale nikakve veze sa mojim odnosom sa Epstinom, ali su bile bolne za moju porodicu. Epstin je pokušao da iskoristi informacije o mojim nevjerstvima – zajedno sa brojnim lažima koje je dodao – da me natjera da obnovim kontakt sa njim”, rekao je Gejts, javlja Jutarnji.

Svjedočenje milijardera odnosilo se na njegove kontakte sa osuđenim se**ualnim prestupnikom koji je mamio žene i djevojke iz siromašnih i nestabilnih sredina.

Bil Gejts je svedočio iza zatvorenih vrata pred odborom koji istražuje moguće propuste federalne vlade u slučajevima protiv Epstina, njegove saradnice Gislen Maksvel i povezanim slučajevima.

Nastavi čitati

Svijet

CRVENI ALARM IZ VAŠINGTONA! Amerika traži od Evrope hitnu blokadu putnika iz ovih zemalja!

Američka administracija pozvala je evropske zemlje da slijede primjer Vašingtona i uvedu ograničenja putovanja ljudima koji su nedavno boravili u zemljama centralne Afrike pogođenim izbijanjem ebole.

Cilj mjere je da se izbjegne širenje virusa tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu, rekli su izvori i zvaničnici.

Portparol Evropske komisije rekao je da nema dokaza da su potrebne dodatne mjere na granicama da bi se spriječilo širenje virusa u Evropu. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti prošlog mjeseca izdali su naredbu kojom se stranim državljanima koji su bili u Demokratskoj Republici Kongo, Ugandi ili Južnom Sudanu u prethodnih 21 dan onemogućava ulazak u SAD, a Amerikanci su usmjereni na odabrane aerodrome radi pregleda.

Državni sekretar Marko Rubio rekao je da se eboli ne smije dozvoliti da uđe u SAD, a napori administracije su usredsređeni na zadržavanje svih potencijalno izloženih virusu u inostranstvu, iako SAD imaju opremljene objekte za liječenje ebole.

Zvaničnik Stejt departmenta rekao je da ograničenja putovanja, u kombinaciji sa obećanjima SAD za finansiranje odgovora na ebolu, pokazuju da je Vašington “intenzivirao” napore da zaštiti Amerikance od ebole.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKANCI U PANICI ZBOG VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE! Više od polovine strahuje od gubitka posla

Više od polovine građana Sjedinjenih Američkih Država /SAD/ strahuje da bi razvoj vještačke inteligencije mogao da dovede do gubitka posla za njih ili nekog člana njihovog domaćinstva, pokazalo je danas objavljeno istraživanje.

Anketa agencije Rojters i kompanije Ipsos, sprovedena na više od 4.500 odrasnih osoba širom SAD pokazala je da 53 odsto ispitanika dijeli ovu zabrinutost, dok je 37 odsto navelo da ih takav scenario ne brine, a preostalih 10 odsto nije imalo stav ili nije odgovorilo na pitanje.

Gledano po političkim simpatijama, čak 61 odsto pristalica Demokratske partije brine nastup vještačke inteligencije, u poređenju sa 47 odsto osoba koje navode da podržavaju Republikansku partiju. Istraživanje je pokazalo da građani sa fakultetskim obrazovanjem češće koriste vještačku inteligenciju.

Polovina ispitanika sa diplomom fakulteta navela je da redovno koristi AI alate, dok je taj udio među osobama bez fakulteta 34 odsto.

Ukupno 73 odsto Amerikanaca izjavilo je da ih brine sve šira primjena vještačke inteligencije, što predstavlja rast u odnosu na 68 odsto iz sličnog istraživanja sprovedenog 2023. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno