Connect with us

Uncategorized

U REPUBLICI SRPSKOJ UGAŠENE 23 škole i 81 odjeljenje!

Broj učenika u osnovnim školama je, u odnosu na prošlu godinu, u Federaciji BiH manji za 3.438 i iznosi 169.775. Najveći pad zabilježen je u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu. Jedini kanton koji ima povećanje broja upisanih učenika je Bosansko-podrinjski kanton i to za 11 učenika, svi ostali su imali smanjenje.

Broj učenika u srednjim školama u Federaciji BiH je u odnosu na prošlu godinu veći za 391 i iznosi 70.415. Ipak, stanje između kantona varira. Četiri kantona su imala povećanje broja upisanih učenika, posebno Srednje-bosanski kanton i to za čak 729, ali su kantoni poput Unsko-sanskog imali značajno smanjenje.

“Preliminarno, Unsko-sanski kanton doživljava demografsku kataklizmu, prema podacima o upisanim učenicima”, komentarisao je podatke Federalnog zavoda za statistiku ekonomista Faruk Hadžić, navodeći kako jedan od prvih prioriteta nove vlasti u BiH treba biti donošenje Strategije demografskog razvoja, kako bi se ovi negativni trendovi usporili, a kasnije okrenuli i u pozitivnom smjeru.

Ni podaci za Republiku Srpsku nisu bolji. Naime, u najnovijoj publikaciji “Ovo je Republika Srpska”, navodi se da je prosječan broj osnovaca u odjeljenju 17, dok je taj prosjek u zemljama Evropske unije od 25 do 30 učenika.

Kako je navedeno u publikaciji, prošle godine je osnovne škole u Srpskoj pohađalo 85.533 osnovca – na početku školske 2021/2022. godine u odnosu na 2020/2021. godinu, broj učenika u osnovnim školama manji za 1.241 ili 1,4%, broj odjeljenja manji je za devet, a broj nastavnika manji je za 22.

Broj škola u Srpskoj za pet godina smanjen je za 23, broj odjeljenja za čak 81, dok je broj učenika istovremeno manji za 5.837.
main image

Kada je riječ o srednjim školama, na početku školske 2021/2022. godine, upisano je 35 615 učenika, što je u odnosu na 2020/2021. godinu manje za 2,2%. Poređenja radi, u školskoj 2017/2018 godini u srednje škole je upisano 39 831 učenika.

PRONATALNE MJERE KOJE TO NISU

Razlozi ovakvog stanja su mnogobrojni i višeslojni i svakako ne treba zaboraviti činjenicu da je pravo na slobodno rađanje u temeljima svake savremene civilizacije.

Međutim, svi demografski stručnjaci se slažu da postoje mnoge oblasti u kojima država i institucije mogu djelovati, ako žele i znaju.

A našima, izgleda, nedostaje i želje i znanja.

Naime, kako je pokazao revizorski izvještaj, mjere koje su u RS donesene prethodnih godina, u cilju podsticanja rađanja i održivog demografskog razvoja, donosene su ad hoc, bez cilja, svrhe i prijeko potrebne analize.

Tako 30 mjera, koliko ih trenutno provode iz različitih oblasti, a koje imaju direktan ili indirektan pronatalitetni karakter, navode revizori, nisu sistematizovane ni u jednom zvaničnom dokumentu, dok neke, iako se realizuju u kontinuitetu od skoro 15 godina, još uvijek nisu adekvatno formalizovane, a dio njih se provodi na osnovu usmene odluke ministra.

Poražavajuća je i činjenica da su predstavnici nadležnih institucija obuhvaćenih revizijom izjavili da ne znaju, niti je po njihovim saznanjima rađena analiza od strane nadležnih institucija koja sadrži podatak koliko RS na godišnjem nivou izdvaja budžetskih/javnih sredstava za provođenje identifikovanih mjera koje imaju pronatalitetni karakter. Do tih podataka došli su revizori – na godišnjem nivou izdvaja se oko 190 miliona KM, od čega je oko 80 odsto finansirano iz sredstava prikupljenih u sistemu obaveznih doprinosa.

Tako imamo situaciju da, iako su se u posljednje četiri godine za mjere pronatalitetne politike povećala finansijska sredstva, izdvojeno je skoro 940 miliona maraka, istovremeno su se prava korisnika smanjila!

Kako je u revizorkom izvještaju navedeno, u periodu 2002-2020. godina, samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja Republika Srpska je izgubila preko 75.000 stanovnika i trenutno joj nedostaje oko 7.200 ili oko 43% djece za zamjenu generacija na godišnjem nivou.

ŠTA SLIJEDI?

Ova jako važna i kompleksna tema koja je na prostorima Balkana prisutna već godinama, nažalost još uvijek nije zavrijedila nikakvu pažnju donosioca odluka.

Jer manje đaka i studenata, za pet-deset godina znači i puno manje radne snage nego što je trenutno imamo, a to za sobom povlači otežano funkcionisanja privrede. S druge strane, broj penzionera će se u istom tom periodu značajno povećati, a to automatski znači i više izdvajanja novca za penzije.

U isto vrijeme, demografi upozoravaju da je trenutna demografska slika još i dobra, šta nas čeka u narednih par godina, kada počne uzimati danak i masovni odlazak mlađeg stanovništva.

Takođe, uvjereni su i da ćemo teško dostići brojku novorođenih iz 2017. godine, jer je trenutno prosječna starost majke koja rađa prvo dijete 26 godina, tačnije godište rođenja te majke je 1992., dok u periodu pred nama primat rađanja djece preuzimaju ratne generacije, kojih je mnogo manje.

A da je situacija već prilično dramatična govori i najnoviji izvještaj Agencije za statistiku BiH – trenutno je više od polovine ukupnog broja stanovnika naše zemlje radno neaktivno.

Buka

Estrada

NJU NIŠTA NE MOŽE ZAUSTAVITI! Lepa Brena odlučila da pjeva za Novu godinu uprkos slomljenom gležnju

Regionalna zvijezda Lepa Brena ne staje. Iako je nedavno slomila gležanj na koncertu u zagrebačkoj Areni i kasnije završila na operaciji u Klinici za traumatologiju, najavila je novi koncert.

Uz stihove “Show must go on’” jedne od najlegendarnijih pjesama svih vremena, poručila je da će 31. decembra nastupiti u beogradskom Sava centru.

“Vidimo se, voli vas vaša Brena!,  napisala je pjevačica u petak na Instagramu.

Regionalna zvijezda slomila je gležanj tokom  trećeg koncerta u zagrebačkoj Areni u ponedjeljak. Čekala je izlazak na pozornicu, a snimatelj je na pozornici bilježio trenutak žene na svili. Hodao je unauad i upao u lift u kojem je pjevačica čekala da je podigne.

Brena je u bolovima i sa zamotanim gležnjem otpjevala 23 pjesme, odnosno 19 tokom  redovnog trajanja koncerta i još četiri na bisu, što je je oko sat i pol pjevanja. Nakon koncerta pjevačica je završila u zagrebačkoj Klinici za traumatologiju u Draškovićevoj, gdje je operisana.

Ubrzo nakon toga oglasili su se organizatori te poručili da će se odgođeni koncerti, koji su bili planirani za 10. i 16. decembar  ove godine, održati 21. i 22. marta  2025. godine.

Nastavi čitati

Uncategorized

PORODICA GAJIĆ ORGANIZOVALA AKCIJU! Milion i po dolara za spas djece koja pate i umiru od Lafore, POZOVITE 1414!

Rijetka, ali okrutna Laforina bolest je neizlječiva i progresivna. Pogađa zdravu djecu i neumitno ih vodi ka gubitku intelektualnih i telesnih sposobnosti, teškim patnjama i smrti. Sestre Gajić iz Banjaluke postale su u cijelom svijetu simbol borbe za spas Lafora djece. U toj borbi svi možemo učestvovati.

U Kući Milanovića večeras u 18 časova biće održano humanitarno poetsko veče „Fizioterapeuti za Milanu Gajić, ali i za svu Lafora djecu“. Dolaskom na ovaj događaj, ili pozivom na humanitarni broj 1414, svako može pomoći da Lafora djeca širom svijeta dobiju lijek, koji će im vratiti nadu.

Banjalučani Snježana i Vitomir Gajić, roditelji Tatjane i Milane Gajić, za ovaj lijek se bore već godinama. I kad je lijek pronađen i registrovan u SAD, kad se činilo da je spas na dohvat ruke, mala, ali napaćena Lafora zajednica, naišla je na još jednu prepreku. Potrebno je provesti studiju bezbjednosti, a to košta!

I opet su hrabri Gajići stupili na scenu: pokrenuta je akcija s ciljem da se prikupi milion i po dolara, potrebnih za provođenje studije.

Kako su priznali ljekari, farmaceuti, humanitarci iz cijelog svijeta: porodica Gajić je učinila više za pronalazak lijeka protiv Lafore, nego sve vlade i države svijeta.

A ova epska borba počela je davne 2007. godine, kada su se suočili sa bolnom istinom: da njihove kćerke, Tatjana i Milana, boluju od Lafore.

Mama doktorka, tata advokat i dvije zdrave, lijepe i pametne ćerke tinejdžerke – ta idilična slika porodične sreće za samo nekoliko dana srušena je na najsuroviji način.

Tatjani je iznenada pozlilo na času u Gimnaziji. I kod njene mlađe sestre Milane, osnovke, pojavile su se neobjašnjive tegobe.

Nakon temeljitih pretraga na na Institutu za neurologiju za decu i omladinu Beogradu potvrđena je dijagnoza.

Mama Snježana, koja je pedijatrica, dobro je znala šta to znači.

Lafora je rijetka bolest i upravo zato je, i decenijama nakon što je otkrivena ostala neizlječiva. Lafora djece je malo, danas ih na planeti živi svega desetak sa potvrđenom dijagnozom. Malo ih je, ali je njihova muka velika. A pošto ih je malo, malo je i potencijalnih kupaca lijeka, pa nisu “interesantni” za farmakologiju i farmaceutsku industriju.

Ova činjenica je okrutna, koliko i sama bolest.

Uz teške patnje Lafora deca mogu da požive od 2 do 10, maksimalno 17 godina.

Sve su to znali Gajići, ali od prvog dana nisu pristali da svoje kćerke, koje su im jedina djeca, samo njeguju i bespomoćno gledaju kako umiru.

Krenuli su u borbu i za svoje djevojčice i za svu Lafora djecu svijeta: onu koja su se rodila i koja će se tek roditi.

Sestre Gajić, Tatjana i Milana, ili kako ih prijatelji zovu Taca i Miki, postale su simbol humanosti i borbe za lijek i za pravo Lafora djece da žive.

Hrabro srce Tatjane Gajić prestalo je da kuca 14. oktobra 2014, u 23. godini. Borila se sedam i po godina.

Mama Snježana je napisala knjigu, koju je nazvala po njoj, i spjevala joj mnogo dirljivih pjesama. Jedna od njih se zove “Skrojiću sunce”.

U Banjaluci je osnovana i Biblioteka sestara Gajić, u kojoj se okupljaju mladi i organizuju se debate i književne večeri. Članarina je besplatna. Na inicijativu gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, koji se u djetinjstvu družio sa Milanom i Tacom, ustanovljeno je novo gradsko priznanje: Plaketa za humanot “Sestre Gajić”.

Mnogi još pamte dirljiv govor Snježane Gajić na sahrani kćerke Tace. Tada je hrabro poručila da borba za Lafora djecu ne prestaje.

– Kao pedijatar, znala sam od prvog dana, da su male šanse da naše ćerke dožive pronalazak leka. Ali, mi se ne borimo samo za njih. Mi se borimo za svu Lafora decu, pa i za onu koja će se tek roditi – rekla je Snježana prije 7 godina za “EuroBlic”.

Ipak, možda se dogodi čudo. Mlađa kćerka, Milana Miki, već 17 godina se bori sa Loaforom.

Milana više ne može da govori. Ne može da ustane iz kreveta, da samostalno diše, da izbaci sekret. Ali, duhom je još prisutna i svima koji je znaju jasno je da je veliki borac.

Svi se nadaju da će Milana, ali i druga Lafora djeca, dočekati spasonosni lijek.

Još 2008. godine Gajići su kreirali svoju veb stranicu, počeli da šire priču o Lafori, da grade mrežu podrške sa roditeljima širom sveta koji muče istu muku, da traže saveznike u naučnoj zajednici i među potencijalnim donatorima.

Uspostavili su kontakt sa istraživačkim timom profesora Berge Minasiana u Torontu, Kanada, u Fondaciji SikKids, koja je već tada uznapredovala u istraživanju Lafore. Ipak, istrživanja koja bi mogla da dovedu do pronalaska lijeka je kočio nedostatak novca.

Gajići su krenuli u akciju. Za nekoliko meseci svi su saznali za sestre iz Banjaluke i za naučnike iz Kanade koji traže spas.

I dok je trajala borba za lijek, bolest je kod sestara Gajić uzimala maha. Prvo je bilo: mama, zaboravila sam da pišem, zaboravila sam da hodam… A onda sve više boli, pa invalidska kolica, pa krevet, problemi sa žvakanjem i gutanjem, gubitak govora… Infekcije, bolnice, ugradnje stentova…

Zahvaljujući prijateljima, rodbini i nepoznatim ljudima koji su se usključili u njihove akcije, Gajići su prikupili više od milion maraka, za istraživanja sa ciljem otkrivanja leka za Laforinu bolest.

Istraživanje je trajalo godinama, ali je lijek kreiran. A onda počinje administrativna bitka za registraciju lijeka.

Doktor Minasian je posjetio Milanu 2018. i očekivalo se da će lijek biti u upotrebi za nekih godinu dana. Ali, to se nije desilo.

Prošle su 3 godine dok je lijek prošao sva ispitivanja, i dok je registrovan pod imenom ION283. A onda još jedna prepreka: potrebna je studija bezbjednosti. A i to košta.

– Djeca oboljela od Laforine bolesti kao da ne pripadaju čovječanstvu. Mi roditelji, posmatrajući teške patnje svoje djece, ne možemo pojmiti da je tako blizu lijeka, a da ga nema -rekla je Snježana početkom prošle godine.

Dok je trajao proces registracije, 5 Lafora djece je umrlo, ne dočekavši lijek.

A kako se “dešava” ta okrutna, i još uvijek neizlječiva bolest? Lafora je i rezultat surove životne lutrije. U jednom od milion slučajeva zdrav rodtelj je prenosilac gena, koji je uzrokuje, a da to ne može znati. Bolest će se pojaviti samo ako se „susretnu“ dva takva roditelja i ako se njihovi geni „ukrste“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Uncategorized

STANIVUKOVIĆ “Ako Savez opština i gradova nastavi ovako da se ponaša, MI ĆEMO FORMIRATI SVOJ”

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke izjavio je danas nakon sastanka sa odbornicima i poslanicima iz Banjaluke da su razgovarali o otimačini para Banjaluci, te da mu je nevjerovatno da poslanici iz stranaka vlasti nisu došli.

“Sve koji nisu došli izgleda da je birala Vlada RS a ne Banjaluka. Očigledno smatraju da je dobro da Vlada, odnosno Zora, Radovan i ostali uzmu novac od Banjaluke. Oni koji su došli smatraju da zakon nije dobar i da treba da se povuče. Da se on sad povuče, ova borba staje”, rekao je Stanivuković.

Pitao je zašto Vlada Srpske od 72 odsto sredstava koji joj dolaze po osnovnu indirektnih poreza ne da samo dva odsto ovim opštinama kojima žele.

“Zakon smo analizirali na sastanku i on kaže da nije tačno da je on skrojen samo na nerazvijene opštine već skoro svima, a da će se dijeliti po reciprocitetu koji će odrediti jedan čovjek. Ne pristajemo na amanmandane, već na povlačenje, on mora ići na redovnu proceduru da se uzme u obzir naš stav i stav Bijeljine”, rekao je.

Stanivuković je najavio da će sutra biti na sastanku Skupštine saveza opština i gradova RS, pišu Nezavisne.

“Smatramo da je red da dođemo, a tamo ćemo samo imati stav da se zakon povuče. Ništa drugo. Pričao sam sa Marinkom Božovićem iz Istočne Ilidže, Vukotom Govedaricom iz Gacka, Milićevićem iz Teslića, imaćemo ujutru u osam sati zajednički sastanak i idemo zajedno u Vladu. Ako Savez opština i gradova RS nastavi da se ovako ponaša, mi ćemo napraviti svoj savez. Ne može predsjednik Vlade RS i predsjednik Saveza opština i gradova biti iz iste stranke”, poručio je Stanivuković.

Rekao je da kao gradonačelnik traži da se otkrije ko je policajac koji ga je sinoć na parkingu ispred zgrade Vlade RS odgurnuo rukom.

“Tražim njegovo ime, tražim da odgovara, dobiće krivičnu prijavu. Mi smo bili na gradskom parkingu. Vidjećemo da li će se policija tako danas ponašati ispred Palate Republike”, rekao je Stanivuković, te dodao:

“Donijećemo namještaj i sve ostalo”.

Poručio je da neće odustati od borbe.

“Mi nemamo krajnje namjere, ovo nije obojena revolucija. Moja retorika sinoć nije bila jaka neće ni danas, jer tu nije glavni igrač i razumijem situaciju. Ovo je politička borba, pitanja su uperena prema premijeru Srpske, ministrici finansija pa i predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske”, rekao je Stanivuković.

Poručio je da ko god večeras ispred Palate Republike Srpske pokuša “i grudvu da baci, taj je ubačeni element”.

Na pitanje da li je prijavio današnji skup, rekao je da je samom sebi dao dozvolu za okupljanje

“Sam sebi sam dao, ovo je naša ulica. Sinoć su uhapsili našeg radnika”, kazao je Stanivuković.

Na konstataciju novinara da mnogi smatraju da bi republičke institucije mogle recipročno odgovoriti na mjere gradonačelnika, te da sve odlučuje on sam, Stanivuković je rekao da ne treba porediti babe i žabe.

“Iza mjera stojim isključivo ja. Kakve su to priče da ćemo mi nešto uraditi UKC ili da će oni blokirati tranzite ili spriječiti da se liječe pacijenti. Šta je gradonačelnik uradio Vladi, dajte mjeru jednu, isključili tri svjetiljke, pa će kao neko ukrasti cica-macu. Pa ko je udario na Banjaluku, ko je prvi napao za Centralni spomenik. Odvozimo smeće, čistimo i sve ostalo, a oni sjede i tviterišu. Draško Stanivuković je za Banjaluku i Republiku Srpsku, a Banjaluka je za Republiku Srpsku, a Vlada je protiv. Ako daju duplo, duplo će im se vratiti”, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno