Connect with us

Društvo

DANAS JE BADNJI DAN Običaji koje Srbi često zaborave!

Danas se, prema vjerovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a objeduje se na slami.

Badnjim danom počinje božićno praznovanje. Slavi se dan uoči Božića i ujedno je posljednji i najstrožiji dan Božićnog posta. Tog dana rano ujutro domaćin odlazi da isječe badnjak, najčešće je to hrastovo drvo, da bi ga te večeri unio u kuću i time označio početak božićne svetkovine.

Badnji dan nazvan je po sječenoj grani hrasta – badnjaku, svetom drvetu Slovena.

Na današnji dan se, prema vjerovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a objeduje se na slami.

Ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka i prangija objavljuje se polazak u šumu po badnjak. Čim svane, loži se vatra i pristavlja se uz nju pečenica. Žene u kući mijese božićne kolače, torte, pripremaju trpezu za Božić.

Kako se siječe badnjak?

Prije izlaska sunca, na Badnji dan, domaćin sa sinovima ili unucima odlazi u šumu da siječe badnjak. Bira se obično mlad i prav cerić, ako nema cerića, može i hrast. Stablo cerića treba da bude toliko, da ga domaćin na ramenu može donijeti kući. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sjekiru u ruke i siječe badnjak.

Badnjak se siječe i zasjeca sjekirom ukoso, i to sa istočne strane. Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca. Što sjekira od tri puta ne presječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem (sukanjem). Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada i poželjno je da bude na svakom badnjaku. Vodi se računa da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju. Ne smije se, dakle, zaustaviti na nekom drvetu. Iver od badnjaka se uzima i stavlja među karlice, da kajmak bude debeo kao iver. Kad se badnjak donese kući, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gde stoji do uveče.

Šta simboliše badnjak?
Badnjak simbolički predstavlja ono drvo, koje su pastiri doneli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Badnjak nagoveštava i drvo Krsta Hristovog.

Badnje veče
Badnje veče, praktično spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu kaže za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane da su kao “Božić i Badnji dan”. Uveče, kada padne mrak, domaćin sa sinovima unosi u kuću pečenicu, badnjak i slamu. Pečenica se nosi na ražnju, obično dvojica nose između sebe, i jedan od njih prvo stupa desnom nogom preko praga i pozdravlja domaćicu i žensku čeljad riječima: “Dobro veče! Čestit Božić, Badnje veče!” Domaćica i ženska čeljad posipaju pečenicu i domaćina sa zobi i pšenicom, odgovarajući: “Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica!” Pečenica se unosi u sobu gdje se obavlja večera na Badnji dan i Božićni ručak, i prislanja na istočni zid, tamo gdje su ikone i kandilo.

Pošto se badnjak prethodno isječe sa debljeg kraja na tri dijela, veličine da može da stane u šporet ili kakvu peć, unosi se u kuću. Isto se govori i radi kao kad se unosi pečenica. Badnjak se stavlja na ognjište, ali pošto ognjišta nema više, stavlja se pored šporeta ili peći, i odmah se jedno drvo loži. Tamo gdje nema peći ili šporeta, badnjak se stavlja kod pečenice.

Paganska vjerovanja naših predaka, pridavala su badnjaku natprirodna i božanska svojstva.

O tome svjedoče i riječi pesme:

“Oj, badnjače, badnjače, ti naš stari rođače,

Dobro si nam došao i u kuću ušao!…

Ti nam Hrista objavljuješ, njega slaviš i kazuješ!

Mili srpski badnjače, ti, naš stari rođače!…”

Badnje veče spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane, kaže da su kao “Božić i Badnji dan”.

Prema vjerovanjima, na Badnje veče bi trebalo da praštate i mirite se, a na Badnji dan da vratite pozajmljeno.

Slama
Poslije badnjaka u kuću se unosi slama. Prilikom unošenja slame domaćin i domaćica govore i postupaju kao kad se unosio badnjak i pečenica. Slama se posipa po cijeloj kući. Domaćica u slamu pod stolom, gdje se večera, stavlja razne slatkiše, sitne poklone i igračkice, koje djeca traže i pijuču kao pilići. Slama simbolizuje onu slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio.

Večera uoči Božića
Kada se unesu pečenica, badnjak i slama, ukućani svi zajedno stanu na molitvu, otpjevaju tropar “Roždestvo tvoje…”, pomole se Bogu, pročitaju molitve koje znaju, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče i sjedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela.

Pečenica
Kod Srba božićna pečenica je najčešće prase ili nazime, mlado svinjče, a u nekim krajevima je to jagnje ili mlada ovca i naziva se veselica. Peče se na Tucindan i na Badnje veče se unosi u kuću i naslanja na istočni zid, gdje stoji do Božića, kada se servira. Kokoš, guska, patka ili ćurka u mnogim krajevima ne smiju se naći na prazničnoj trpezi zbog vjerovanja da je pernata živina simbol nazadovanja i rasturanja kuće, jer kljuca i baca zemlju iza sebe.

Društvo

ŠOK PROGNOZA NEDIMA SLADIĆA! Da li nas to očekuje snijeg u oktobru?

Meteorolog Nedim Sladić najavio je da će početak oktobra donijeti osjetno hladnije dane od prosjeka, a s padom temperatura na planinama bi se mogli pojaviti i prvi tragovi snijega.

Prema njegovom pojašnjenju, hladan vazduh sa sjeveroistoka Evrope, u kombinaciji s odsječenom ciklonalnom cirkulacijom, uzrokovaće nagli pad temperature.
Zbog toga se na visinama iznad 1500 metara očekuju prve pahulje, dok se susnježica ne isključuje ni u predjelima na oko 900 do 1000 metara.

Sladić je napomenuo da će se snježne padavine pojaviti samo nakratko, budući da je na godišnjem odmoru i da u narednom periodu neće davati detaljnije prognoze.

“Na planinama dovoljno hladno da uz minuse imamo i prve ovosezonske pahulje snijega na visinama iznad 1500 metara nadmorske visine. Susnježice može biti u područjima sve do 900-1000 metara nadmorske visine. Zasad samo kratko, jer prognoza u narednom periodu neće biti budući da sam na godišnjem odmoru do polovine oktobra”, naveo je Sladić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz povremenu slabu kišu

U ponedjeljak se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Povremeno slaba kiša moguća je u sjevernim, centralnim i istočnim područjima Bosne.

Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno sjevernog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka biće većinom između 6 i 11°C, dok će na jugu zemlje dosezati i do 15°C.

Najviša dnevna temperatura kretala bi se uglavnom između 14 i 20°C, a na jugu zemlje do 25°C.

Nastavi čitati

Društvo

MAJOR MILAN TEPIĆ! Sjećanje na posljednjeg narodnog HEROJA

Major Milan Tepić /1957-1991/ poginuo je 29. septembra 1991. godine, kada je tokom borbi sa hrvatskim paravojnim jedinicama digao u vazduh kasarnu JNA u Bjelovaru, ne želeći da neprijatelju preda skladište sa oružjem.
Zbog ovog čina, Tepić je postuhmno odlikovan Ordenom narodnog heroja Jugoslavije i proglašen je za narodnog heroja. Ovo je poslednji put da je neko ovjenčan tim zvanjem koja je bila karakteristična za period komunističke Jugoslavije.

Tepićevo ime danas nose ulice u gradovima širom Srbije i Republike Srpske, a u njegovu čast Vojska Republike Srpske ustanovila je poseban Orden za zasluge u ratu “Milan Tepić”.

Dok je trajala borba za kasarnu na Vojnoviću, major JNA Milan Tepić, komandant skladišta borbenih sredstava “Barutana” u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, radi sprečavanja predaje oružja i municije pripadnicima hrvatske paravojne formacije ZNG /zenge/, raznio je magacin sa 170 tona eksplozivnih sredstava.

Tom prilikom, poginuo je i on i devetnaestogodišnji vojnik Stojadin Mirković, koji, uprkos Tepićevoj naredbi, nije htio da se preda.

“Jednom ljudi daju riječ – ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško”, napisao je u posljednjem pismu major Milan Tepić.

U Komlencu, kod Kozarske Dubice, Tepićevom rodnom mjestu, svake godine se obilježava dan njegove herojske pogibije.

Vojnik Stojadin Mirković 1999. godine odlikovan je posthumno Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena.

Njegovi posmrtni ostaci su u julu 1995. godine sahranjeni u rodnom selu Donje Leskovce, kod Valjeva, gdje mu je 2013. otkrivena i spomen-bista.

Grad Valjevo posthumno je Mirkoviću dodijelio najveće priznanje “Septembarsku povelju”, a i jedna ulica u tom gradu nosi njegovo ime.

Hrvatska strana potvrdila je gubitak 11 vojnika tokom eksplozije na Bedeniku, zbog čega su iz osvete strijeljali komandanta straže na tom objektu starijeg vodnika Ranka Stevanovića.

Za zločine nad pripadnicima JNA, u to vrijeme jedine legalne i regularne vojske u SFRJ, u čijem je sastavu tada formalnopravno bila i Hrvatska, gotovo niko nije osuđen.

Nastavi čitati

Aktuelno