Connect with us

Društvo

Hrvatska dovela u probleme izvoznike iz BiH

Kraće radno vrijeme hrvatskih carinika stvorilo je probleme domaćim prevoznicima, ali i proizvođačima, pogotovo lako kvarljive robe jer će zbog nove odluke susjedne zemlje kamioni satima biti zarobljeni na granici i sabirati štetu usljed propadanja hrane.

Na to upozoravaju predstavnici prevoznika i privrede nakon što je ulaskom u Šengen zonu Hrvatska radno vrijeme carinskih službi sa 15 skratila na 14 časova. Privrednicima u BiH naruku nije išao ni stari režim rada i problem višesatnog čekanja kamiona na granicama prisutan je posljednjih nekoliko godina. Uprkos brojnim apelima da susjedi produže radno vrijeme carinskih službi, naročito fitosanitarnih inspektora, te molbe su prolazile neopaženo.

Predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić kaže za “Glas” da će stanje na granicama zbog najnovijeg poteza Hrvatske biti katastrofalno po privredu BiH, naglašavajući da već sada bilježe kolone kamiona na prelazu u Gradišci.

– Mi već godinama tražimo da njihova carina radi duže, čak 24 sata na najprometnijim graničnim prelazima, ali kraćem radu se nikako nismo nadali. Zbog toga ćemo definitivno imati kolaps na prelazima, kamioni će danima biti zarobljeni na carini, već sada su velike gužve. Naše nadležne institucije tu ništa ne mogu uraditi jer je to vjerovatno direktiva Evropske unije – rekao je Grbić.

On je dodao da će zbog kraćeg radnog vremena hrvatskih carinika najveću štetu trpjeti proizvođači koji izvoze lako kvarljivu robu.

– Po novim uslovima roba će u kamionima čekati dva dana najmanje, a na primjer, šljive, kornišoni i slični proizvodi usljed tolikog čekanja na granici će truniti i kalirati. Prevoznik kojem treba fitosanitarni inspektor mora predati papire najmanje sat prije isteka radnog vremena, tako da onaj ko stigne u pola dva, moraće čekati do sljedećeg jutra da bi ocarinio robu – rekao je Grbić.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kazao je za “Glas” da će skraćeno radno vrijeme carinskih službi Hrvatske izazvati ogroman problem privredi u globalu.

– Granica je i do sada bila problem, evropski prevoznici koji dolaze po našu robu konstantno se žale da troše puno vremena na granici sa BiH. Skraćenje radnog vremena će napraviti još veće gužve i samim tim dovesti do dodatnog gubljenja vremena. To će ugroziti i redovnost isporuka. Izuzetno je nepovoljna situacija i za prevoznike i privrednike u cjelini – kategoričan je Ćorić.

Smatra da bi prema ekonomskoj logici najracionalnije bilo da je Hrvatska produžila rad carine do 20 časova.

– Dobro bi bilo da se javno o tome porazgovara, da se uputi apel nadležnim institucijama, prije svega Savjetu ministara BiH da pokušaju u direktnoj komunikaciji sa Hrvatskom ili Evropskom unijom usaglasiti radno vrijeme u realnim okvirima – rekao je Ćorić.

Spoljnotrgovinska komora BiH pokretala je niz inicijativa prema nadležnim institucijama kako bi ova problematika bila riješena, a na rješavanju problema vezanih za izvoz lako kvarljive robe konstantno radi i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH s nadležnim organima Hrvatske, ali do sada bez uspjeha.

Prijedlozi

BiH s Hrvatskom ima 17 graničnih prelaza, od kojih posebne statuse imaju Gradiška i Bijača jer se preko njih prevoze sve vrste robe i na njima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi. U Spoljnotrgovinskoj komori BiH ranije su isticali da bi jedno od rješenja bilo da se uspostavi barem još jedan prelaz na kojem će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata upravo zbog transporta lako kvarljive robe.

Društvo

Obućari ostaju bez narudžbi, PLJUŠTE OTKAZI

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj nalazi se u velikom problemu, jer im je smanjena potražnja, ali i prodaja njihovih proizvoda, došlo je do otpuštanja radnika, ističu naši sagovornici iz ove oblasti te dodaju da je ova privredna grana dotakla dno.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je za “Nezavisne novine” da je veoma smanjena prodaja, a samim tim i narudžbe, te dodao, što se tiče ove grane privrede, da je dotakla dno.

“Novih partnera nemamo, ne pamtim kada nam je neko pokucao na vrata u vezi s tim pitanju”, kazao je Pazurević i dodaje da nemaju čak ni poziva da se neko interesuje za njihove usluge i proizvode.

Kako je rekao, što se tiče narudžbi koje imaju od inostranih partnera, taj broj, barem kod njih, nije se mijenjao.

“Nažalost, smanjio se broj zaposlenih radnika u ovoj grani. Mi nismo nikoga otpuštali, međutim jedan broj radnika je otišao, neko u penziju, neko u inostranstvo, ali mi zbog nedostatka posla nismo nikog otpustili”, kazao je Pazurević i dodao da je broj zaposlenih radnika sada u odnosu na godinu i po ranije manji za više od 120.

“Kada počne nova sezona, od kraja septembra i oktobra, možda bi mogla biti malo bolja situacija, samo zbog činjenice da su u proteklom periodu ispražnjena skladišta u Evropi”, kazao je Pazurević.

Da je vrlo teška situacija u ovoj oblasti, saglasan je i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, koji ističe da je kriza u Evropi uticala na takvo stanje.

“Nedavno nam je jedan naš partner za kojeg radimo javio da prekidamo saradnju, jer zatvaraju fabrike, dvije u Slovačkoj, jednu u Albaniji, jer nema prodaje obuće”, kazao je Umičević.

Kako je pojasnio, dok ne prestane sukob u Ukrajini, obućari iz Republike Srpske imaće velike probleme.

“Prodaja je stala kompletno, budući da mi u Njemačku izvozimo najviše, a oni su sada u najvećoj krizi”, kazao je Umičević i istakao da on misli da će se ova industrija ugasiti za pet-šest godina.

Pojasnio je da nema novih narudžbi, što je najveći problem ove grane.

Dodao je da je jako zabrinut šta će sve biti u narednim mjesecima.

Prema njegovim riječima, veoma je teško predvidjeti šta će se dešavati te istakao da privrednici iz ove grane na to ne mogu uticati.

Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Republike Srpske, kazala je da još nema naznaka za oporavak ove industrije.

“Smanjene su narudžbe, neka preduzeća čak su smanjila i broj radnika”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Ističe da će, poboljšanje situacije u ovoj grani privrede zavisiti od globalnih lanaca vrijednosti.

“Još nema naznaka poboljšanja. S obzirom na to da naše kompanije zavise od stranih preduzeća za koja rade usluge, odnosno lon poslove, ona prvenstveno zavise i od ponude i potražnje na stranom tržištu”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Nastavi čitati

Društvo

USPORAVANJE EKONOMIJE: Povećanje plata nije urodilo željenim rezultatom

Podaci ukazuju na usporavanje ekonomije BiH početkom godine, industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji takođe opao, navedeno je u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja.

Kako ističu, Centralna banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekciju rasta ekonomije za 2025. godinu na 2,4 odsto, uglavnom zbog očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istovremeno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 odsto za 2025. godinu, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene, proisteklih iz snažnog rasta plata.

Iz ovoga se može zaključiti da Evropska komisija indirektno kritikuje odluku o povećanju plata, za koju su mnogi ekonomski stručnjaci upozoravali da nije zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima.

“U četvrtom kvartalu 2024. godine sezonski prilagođen kvartalni rast realnog bruto domaćeg proizvoda ostao je nešto ispod jedan odsto, dok je na godišnjem nivou iznosio 2,5 odsto, nakon rasta od 2,6 odsto u prethodna tri mjeseca. Glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bili su trgovina, transport i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti, zabilježio pad deseti uzastopni kvartal”, navedeno je u izvještaju.

Podsjećaju da su vlasti BiH 18. marta predale Evropskoj komisiji svoj Program ekonomskih reformi za period 2025-2027. godine, u kojem se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a sa 2,5 odsto u 2025. na 3,3 odsto do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.

“ERP cilja fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na prihodima, koja bi od budžetskog deficita od 1,3 odsto BDP-a u 2025. prešla u suficit od 0,7 odsto u 2027. godini. Takođe, predviđa se nastavak pada javnog duga sa 24,5 odsto BDP-a u 2024. na 22,8 odsto u 2027”, naglašavaju oni.

Na strani potrošnje, kako ističu, glavni pokretač rasta u četvrtom kvartalu je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala povećano je za 7,3 odsto na godišnjem nivou, dok je privatna potrošnja porasla za 1,9 odsto. Izvoz je porastao za 1,7 odsto nakon šest uzastopnih kvartala pada, dok je snažna domaća potražnja rezultirala rastom uvoza od 3,5 odsto.

Na tržištu rada, kako ističu, zaposlenost je u prosjeku bila za 0,6 odsto veća na godišnjem nivou u Q4, dok je broj nezaposlenih smanjen za 22.800. Godišnja stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi smanjena je sa 13,2 odsto u 2023. na 11,7 odsto u 2024. godini.

Rast nominalnih plata, kako se naglašava, ostao je snažan, sa povećanjem od 9,8 odsto u Q4-2024, dok su u prva dva mjeseca 2025. godine nominalne plate porasle za 13,9 odsto i 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni pokretači rasta plata su, kako navode, bile visoke plate u javnom sektoru i nedostatak radne snage u određenim industrijama.

Nastavi čitati

Društvo

ALARM ZA UZBUNU UPALJEN: Ovo su KLJUČNI FAKTORI koji sve više uništavaju pčele

Ratne zone, mikroplastika i ulična rasvjeta su među novim prijetnjama populaciji pčela, tvrde naučnici.

Stručnjaci za pčele sastavili su popis 12 najvećih prijetnji oprašivačima u sljedećoj deceniji, a objavljen je u izvještaju Univerziteta u Readingu pod nazivom Nove prijetnje i mogućnosti za očuvanje globalnih oprašivača.

Naučnici upozoravaju da sve veći rat i sukobi širomsvijeta štete pčelama. To uključuje i rat u Ukrajini, koji je prisilio zemlje da uzgajaju manje vrsta usjeva, ostavljajući oprašivače bez raznolike hrane tokom cijele sezone, piše Guardian.

Istraživači su otkrili da mikroplastične čestice kontaminiraju košnice širom Evrope, a testiranje 315 pčelinjih zajednica otkrilo je sintetičke materijale poput PET plastike u većini košnica. Utvrđeno je da umjetna svjetlost uličnih svjetiljki smanjuje posjete cvijeća noćnih oprašivača za 62%, a onečišćenje vazduha utiče na njihov opstanak, reprodukciju i rast.

Antibiotici, koji se koriste u poljoprivredi, našli su se u košnicama i medu. Takođe je utvrđeno da utiču na ponašanje oprašivača, uključujući smanjenje njihove potrage za hranom i posjeta cvijeću.

“Kokteli” pesticida takođe igraju značajnu i novu ulogu; iako su neki pesticidi sada regulisani tako da se smiju držati ispod “sigurnih” granica za pčele i druge divlje životinje, istraživanja su otkrila da mogu stupiti u interakciju s drugim hemikalijama i uzrokovati opasne učinke.

Profesor Simon Potts sa Univerziteta Reading, glavni autor izvještaja, rekao je:

– Rano prepoznavanje novih prijetnji i pronalaženje načina za zaštitu oprašivača ključno je za sprečavanje daljih velikih padova. Ovo nije samo pitanje očuvanja. Oprašivači su ključni za naše prehrambene sisteme, otpornost na klimatske promjene i ekonomsku sigurnost. Zaštita oprašivača znači zaštita nas samih – ističe se.

Autori su pozvali na niz mjera za zaštitu pčela, uključujući strože zakone koji ograničavaju onečišćenje antibioticima koje šteti zdravlju pčela, prelazak na električna vozila kako bi se smanjilo onečišćenje vazduha koje utiče na oprašivače, stvaranje staništa bogatih cvijećem unutar solarnih parkova i uzgoj usjeva s poboljšanim peludom i nektarom za bolju prehranu oprašivača.

Koautorica izvještaja, dr. Deepa Senapathi, također sa Univerziteta u Readingu, dodala je:

– Trebaće napor svih da se riješe ove prijetnje. Moramo održavati, upravljati i poboljšavati naša prirodna staništa kako bismo stvorili sigurne prostore za oprašivače. Pojedinačne akcije poput osiguravanja hrane i područja za gniježđenje u vlastitim vrtovima mogu uvelike pomoći. Ali promjene politika i pojedinačne akcije moraju djelovati zajedno kako bi sve, od vrtova i farmi do javnih prostora i širih krajolika, moglo postati staništa pogodna za oprašivače – navodi se, prenosi N1.

Nastavi čitati

Aktuelno