Connect with us

Društvo

ZLATNE RUKE: Trebinjac Nikola Šišić klesarski zanat naslijedio od djeda (VIDEO)

Nikola Šišić iz Trebinja uporedo studira i održava porodičinu tradiciju obrade kamena.

Klesarski zanat naslijedio je od djeda, poznatog majstora. Nastavio je njegovim stopama, pa se i danas iz radionice na imanju u selu Do čuju mašine i zvuk dlijeta i čekića.

Malo ko u Trebinju nije čuo za Nikolu Šišića, klesara iz Popovog polja koji je šest decenija život pisao kamenom i stvarao sve što oči vide. Prošlo je godinu od upokojenja djeda Nikole, a na njegovo mjesto u radionici došao je unuk Nikola.

Osim imena i prezimena dvadesetdvogodišnji Nikola Šišić od djeda je naslijedio ljubav prema kamenu, majstorske ruke, čvrst karakter; Bučne mašine za kamen na seoskom imanju u Dolu nisu dugo stajale ugašene.

– Poslije djedove smrti žao mi je bilo da ostavim mašine da propadaju da ovo sve trune,odlučio sam se na teži korak jer ovaj posao nije baš lagan ni psihički ni fizički, da obnovim te mašine i da nastavim dalje da okrećem taj točak koji je djeda započeo – priča Nikola.

Sa majstorlukom u genima Nikola je imao priliku da zanat „peče“ učeći od najboljeg. Gledao je i pamtio sve.

– Naučio sam najviše kako se obrađuje kamen, kako prepoznati koji kamen je zdrav koji nije, obrađivanje štokovanog kamena, špicanog kamena, izrada spomenika, on me najviše naučio kako da budem dobar čovjek i kako da se ponašam sa ljudima da prema svakom gajim prijateljska i ljudska osjećanja – dodao je Nikola Šišić.

Najveća nagrada za rad, kaže mladi klesar nije novac, već ohrabrenja i komplimenti ljudi koji kažu da u njemu prepoznaju rad i lik djeda Nikole.

– Poručio bih mladim da se ne stide svoje tradicije, da je njeguju i čuvaju jer će doći vrijeme kada će to biti od velikog značaja, žuljeva na rukama ima, ali ne smeta mi – zaključio je Nikola Šišić.

Iz svake pore ovog mladog Trebinjca isijava radost, dobrota i vaspitanje koje je dobio u nasljeđe. Ne prođe ni dan, a da se Nikola ne prisjeti djedovih riječi, savjeta, zajedničkih trenutaka i dana kada mu je ova radionica bila igraonica. Njegov, ali i zadatak svih budućih Šišića, kaže, biće očuvanje porodične tradicije.

(RTRS)

Related Topics:

Društvo

DEMOGRAFI KRITIKUJU: Dodikov plan nema nikakvo uporište

Ideja o formiranju fonda dječije štednje, kao jednoj od mjera pronatalitetne politike, ima smisla, ali je u startu obezvrijeđena pričom da će imetak svakog djeteta koje u narednom periodu bude rođeno u Srpskoj, za 18 godina porasti za 140 puta!

To poručuju demografi, reagujući na obećanje Milorada Dodika da će u Srpskoj biti evidentirano svako novorođenče, na čije će ime država u pomenuti fond uplatiti 1.000 KM.

Demografi ističu da se ovakvim obećanjima uništava povjerenje u javne politike.

Ne spore da bi, kao pojedinačna mjera ili prijedlog, ova ideja možda i imala nekog smisla, naravno, kad se zanemari pomenuta računica koja, naglašavaju, nema nikakvo matematičko-ekonomsko uporište.

– Podsjetio bih da ovo nije prvi put da Milora Dodik poseže za nekim čarobnim rješenjma, a da veći dio njih nikada nije zaživio. To je, u principu, neki mamac koji bude ispaljen, računajući na zaboravnost biračkog tijela i cjelokupne ne samo stručne, nego i šire zajednice.

I ova parola je, prije svega, potpuno matematički i ekonomski netačna dok, s druge strane, ne bi odgovorila na probleme sa kojim se mi susrećemo – ističe za Srpskainfo demograf Aleksandar Čavić.

Kako kaže, odsustvo strateškog i sistemskog pristupa problem je u upravljanju mnogim stvarima, a naročito u upravljanju demografskim trendovima i demografskim razvojem.

Čavić naglašava da su, s druge strane, jedan od osnovnih postulata pronatalitetne politike stabilne prilike i stabilno okruženje.

– Ovo što, trenutno, Milorad Dodik proizvodi, može se nazvati svime, osim stabilnim prilikama. Mi smo konstantno u stanju neke institucionalne krize i stalno imamo neke prelome, konstantno se zadužujemo kako bi se mogli servisirati i alimentirati javni troškovi koji su predviđeni budžetom.

Dakle, mi nemamo stabilne prilike, a to je prvi i osnovni element u kojem donosioci odluka, odnosno vlast, mogu da stvaraju stabilno okruženje i predvidivu budućnost, u kojoj ljudi mogu da donesu jednu racionalnu odluku da se na nekom području nasele, zaposle, vjenčaju, steknu djecu – objašnjava Čavić za Srpskuinfo.

Prema njegovim riječima, pomenuta ideja o uspostavljanju odgovarajućeg fonda, te ulaganja Republike u ostanak na ovim prostorima, nije u potpunosti za odbaciti.

– Govorimo o nekoj ideji u nacrtu, u nekoj magli, koja nije loša. Problem je, međutim, što vi ovdje možete da ispalite neku parolu, neko tzv. čarobno rješenje, koja će biti u vidu neke pojedinačne mjere, koja treba da preokrene tok stvari koje su uslovljene hiljadama različitih faktora. To se neće desiti – kaže Čavić.

Ističe da je Dodikova računica obezvrijedila ideju o eventualnoj pomoći građanima Srpske.

– Prinos na državne obveznice kod nas je prilično visok. Međutim, i sa stopom prinosa na obveznice Srpske od 6 odsto, na uloženih 1.000 KM za 18 godina dobiće se 2.850 KM. Riječ je o povećanju od 2,85, a ne 140 puta – ističe Čavić.

BN

Nastavi čitati

Društvo

“VODE SRPSKE” KREĆU U BORBU: Stihijska nelegalna gradnja prijeti rijekama i jezerima

Javna ustanova “Vode Srpske” započinje identifikaciju i evidentiranje nelegalno izgrađenih stambenih i poslovnih objekata na javnom vodnom dobru, s ciljem zaštite životne sredine, vodnih resursa i bezbjednosti građana, dok stručnjaci iz ove oblasti pozdravljaju ovakvu odluku i ističu da smo sve češće svjedoci bespravne gradnje ovakvih objekata.

Nenad Spasojević, načelnik Odjeljenja za pravne i imovinske poslove u “Vodama Srpske”, kazao je da će evidentirati sve nelegalne stambene i poslovne objekte izgrađene na javnom vodnom dobru i o tome informisati nadležna ministarstva, uz prijedloge mogućih rješenja ovog sve izraženijeg društvenog problema.

Istakao je da nelegalna gradnja na vodnim površinama predstavlja ozbiljnu prijetnju za životnu sredinu, ekosistem i bezbjednost građana, budući da su rijeke, jezera, izvori i druge vodne površine od opšteg interesa i kao takve u isključivom vlasništvu Republike Srpske.

“Ovaj problem posebno je izražen u srednjem toku rijeke Drine, gdje su primjetne čitave zone nelegalno izgrađenih vikendica, naročito u okolini Zvorničkog i Višegradskog jezera. Slična situacija zabilježena je i na Vrbasu, Uni, Sani i drugim vodotocima”, naglasio je Spasojević.

Prema njegovim riječima, nelegalni objekti su svi objekti izgrađeni bez odgovarajućih dozvola ili suprotno pozitivno-pravnim propisima Republike Srpske.

Dodaje da Zakon o vodama jasno propisuje da je zemljište javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike i da je gradnja dozvoljena isključivo u posebnim slučajevima, kao što su objekti javne infrastrukture, zaštitni objekti i sadržaji iz oblasti sporta, turizma i rekreacije, koji su usklađeni sa planskom dokumentacijom.

“Gradnja na vodnom dobru bez dozvole ima višestruke posljedice. Ugrožava se snabdijevanje vodom, narušava prirodna ravnoteža, degradira životna sredina i smanjuje bioraznolikost. Poseban problem predstavljaju objekti bez kanalizacije, jer otpadne vode često završavaju direktno u rijekama i jezerima”,rekao je Spasojević.

Dodao je da ovakva gradnja može dovesti i do promjene toka rijeka, oštećenja riječnih korita i povećanja rizika od poplava tokom visokih vodostaja.

Spasojević pojašnjava da, iako Zakon o vodama ostavlja mogućnost da dio zemljišta izgubi status javnog vodnog dobra, te, kako navodi, ako je riječ o starom koritu koje više nije u funkciji, to se ne odnosi na objekte koji su podignuti bez ikakvog odobrenja, saglasnosti i uvida nadležnih institucija.

“Imajući u vidu da je riječ o stotinama nelegalnih objekata, prvi korak ka rješavanju problema biće njihovo evidentiranje i eventualno formiranje jedinstvenog digitalnog registra, sa odgovarajućim mapama i katastarskim podlogama”, istakao je Spasojević.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da godinama iz Centra upozoravaju na brojne probleme koji pogađaju naše rijeke, bilo da je riječ o zagađenju, izgradnji hidroelektrana, brana ili o sve prisutnijoj nelegalnoj gradnji.

“U posljednje vrijeme svjedočimo stihijskom povećanju broja objekata na riječnim obalama, od kuća i vikendica do betonskih konstrukcija koje se grade direktno u koritima rijeka. Ova pojava ne samo da narušava prirodni ambijent, već dugoročno stvara ozbiljne probleme, posebno u kontekstu poplava i regulacije vodotoka”, kazao je Topić.

Pojasnio je da rijeka nije samo vodotok, ona obuhvata čitav riječni pojas koji ima ključnu ulogu u očuvanju ekosistema i regulisanju tokova vode.

“Izgradnjom u tim zonama, posebno kada se koriste čvrsti materijali poput betona, mijenja se prirodna dinamika rijeke. Umjesto živog riječnog sistema, stvaramo protočne kanale koji gube svoju funkciju i otpornost na prirodne nepogode”, pojašnjava Topić.

Kako je rekao, zakonski je jasno definisano da u pojasu od osam do 15 metara od obale, u zavisnosti od veličine rijeke, nije dozvoljena gradnja objekata koji se ne mogu ukloniti brzo i jednostavno, posebno ako nisu građeni od prirodnih materijala.

“Nažalost, praksa pokazuje suprotno, sve češće svjedočimo bespravnoj gradnji, naročito na rijekama poput Une, gdje gotovo svakog mjeseca, niču novi nelegalni objekti, naročito u rejonima Novog Grada, Kostajnice i Dubice.

Nastavi čitati

Društvo

GORIVO U EVROPI: Velike razlike između istoka i zapada, najjeftinije je u jednoj zemlji regiona

Iako se cijene goriva u Evropi drastično razlikuju, Bosna i Hercegovina i Crna Gora se pozicioniraju kao jedne od najpovoljnijih destinacija za vozače u regionu

Cijena goriva u Crnoj Gori je među najnižim u regionu, pokazuju najnoviji podaci portala GlobalPetrolPrices. Tako litar benzina od 95 oktana košta 1,42 EUR, što je niže nego u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Niže cijene benzina od Crne Gore, kada govorimo o regionu, imaju Bugarska i Bosna i Hercegovina.

Kako piše Seebiz, najnoviji podaci o cijenama goriva u Evropi pokazuju velike razlike među državama. Prema analizi portala GlobalPetrolPrices, na dan 18. avgusta 2025. litar benzina od 95 oktana najskuplja je na Islandu, gdje stoji čak 2,097 EUR.

Odmah iza Islanda nalaze se Danska s 1,941 EUR i Holandija s 1,904 EUR. Visoke cijene bilježe i Švajcarska (1,793), Albanija (1,786) te Grčka (1,744 EUR po litru).

S druge strane, najjeftinije gorivo u Evropi imaju Bjelorusija (0,666 EUR) i Rusija (0,672 EUR), što je gotovo triput manje nego u državama s najvišim cijenama.

U Hrvatskoj litar benzina stoji 1,482 EUR, što zemlju svrstava u sredinu europske ljestvice. Cijena je viša nego u Sloveniji (1,443) i Crnoj Gori (1,430), ali niža nego u Austriji (1,498) ili Srbiji (1,519). Najbliže Hrvatskoj po cijeni su Mađarska s 1,483 EUR i Slovenija s 1,443 EUR.

Dok su u većini zapadnoeuropskih zemalja cijene goriva iznad 1,7 EUR, srednja i jugoistočna Europa bilježe znatno niže cijene, koje se u prosjeku kreću oko 1,3 do 1,5 EUR. Posebno se ističu Bugarska (1,218) i Bosna i Hercegovina (1,201), gdje su cijene znatno niže od prosjeka Evropske unije.

(eKapija)

Nastavi čitati

Aktuelno