Britansko-indijski milijarder Pramod Mital i menadžment “Global Ispat koksne industrije” (GIKIL) Lukavac optuženi su da su organizovanim kriminalom tu firmu oštetili za 21 milion maraka.

Optužnicu. koju je protiv njih podiglo tuzlansko Kantonalno tužilaštvo, potvrdio je Kantonalni sud u Tuzli.

Osim Mitala optuženi su Rajib Das, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić.

Mital je označen kao vođa grupe za organozovani kriminal i osnivač i vlasnik pravnog lica GSHL (Global Stil Holding Limitid London) koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u.

Mital, te Das, Batačarija, Bunoza, Pavković i Mehmedović terete za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja i ovlaštenja, dok su nekadašnji direktori GIKIL-a i Koksno hemijskog kombinata (KHK) Mešić i Bušovac optuženi za sklapanje štetnog ugovora.

Krivična djela su počinjena od 2003. do 2019. godine i optuženima se na teret stavljaju neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, firme GSHL, u iznosu od oko 45 miliona KM u GIKIL-u, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a na osnovu takozvanih eksternih menadžerskih ugovora koje je navodno pružao GSHL društvu GIKIL.

Kako se navodi na taj način je protivpravno prisvojeno oko 21 milion KM u cilju nezakonitog povrata uloženog kapitala stranog ulagača GSHL-a.

Bivši menadžeri u GIKIL-u i KHK Mešić i Bušovac su optuženi za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora, koji je potpisan 2004. godine, a koji je bio suprotan interesima domaćeg člana društva KHK, kao i generalno za društvo GIKIL.

Na na osnovu tog ugovora je omogućeno preuzimanje apsolutne upravljačke strukture GSHL-a u GIKIL-u, kao i da GSHL ne ispuni svoje ugovorne obaveze u ulaganju 45 miliona KM u društvo.

Ivana Bunoza i Mate Pavković, članovi Nadzornog odbora GIKIL-a od januara 2017. godine, te Erna Mehmedović bivši sekretar u GIKIL-u, su optuženi da su svjesno djelovali u cilju daljeg sticanja protivpravne imovinske koristi vođi grupe Mitalu u iznosu od 12,9 miliona američkih dolara.

Terete ih i su mu pomogli da on i dalje ostvaruje potpunu kontrolu nad imovinom GIKIL-a iako je bio pod mjerama zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti u GIKIL-u, ali i da sebi pribave korist na način da su im u 2019. godini enormno povećana primanja i naknade za obavljanje funkcija u GIKIL-u.

– Mada su znali da je nad firmom GSHL otvoren likvidacioni postupak i da je postavljen stalni likvidator koji jedino može zastupati GSHL, svjesni također da je Mital pod istragom Tužilaštva kao vođa grupe za organizovani kriminal, u septembru 2019. godine su nezakonito sazvali Skupštinu Društva, imenovali NO i donosili nezakonite odluke po nalogu Mitala i na taj način dodatno ugrožavali poslovanje GIKIL-a, uz to svjesni i da je Opštinski sud Tuzla donio privremene mjere o zabrani provođenja odluka Skupštine Društva-stoji između ostalog u optužnici.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva TK Mittal, Das i Batačarija još nisu ispitani na okolnosti proširenja istrage, te je optužnica protiv njih podignuta samo za radnje i okolnosti za koje su ranije ispitani.

– Branioci ove trojice su na mnoštvo poziva Tužilaštva za istražno ročište u prethodnih nekoliko godina dostavljali medicinsku dokumentaciju za njih, pravdajući na taj način njihovo odsustvo. Medicinska dokumentacija je više puta vještačena, a nalazi vještačenja ne opravdavaju odsustvo osumnjičenih i nedolazak na istražna ročišta. Zbog toga je Tužilaštvo je nadležnom sudu predložilo da se mjera jemstva za trojicu optuženih ukine i realizuje u korist Budžeta FBiH, te da im se ponovo odredi mjera pritvora – navodi se u saopštenju tužilaštva.

Takođe, optužnicom je predloženo da se u vezi sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom u korist GIKIL-a izvedu potrebni dokazi te da sud presudom obaveže osumnjičenog Pramod Mitala i pravno lice GSHL da u cjelosti ispune svoje obaveze prema oštećenom, kako su one određene postavljenim zahtjevom.

Prethodne mjere zabrane
Mital, Das i Batačarija su uhapšeni u julu 2019. godine i tada im je Kantonalni sud u Tuzli odredio pritvor. Međutim nedugo poslije toga sud je uvažio prijedloge njihovih branioca i umjesto pritvora prihvatio ponuđeno jemstvo od tri miliona KM.

Tada je sud odredio i privremenu mjeru osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva u korist GIKIL-a na osnovu kojeg je Pramod Mital uplatio 11 miliona evra na otvoreni namjenski račun u korist oštećenog društva GIKIL, a kojim je zabranjeno raspolagati do okončanja krivičnog postupka.

Umjesto mjere pritvora tada su Mitalu, Dasu i Batačariji određene mjere zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti i dužnosti u GIKIL-u, članstvo u NO ili bilo koje druge dužnosti u GIKIL-u, a u slučaju kršenja ovih mjera im se ponovo može odrediti mjera pritvora. Te mjere su na snazi i danas.

Glas Srpske