Connect with us

Hronika

INDIJSKA SAPUNICA “Milijarder Pramod Mital optužen za izvlačenja novca iz BiH”

Britansko-indijski milijarder Pramod Mital i menadžment “Global Ispat koksne industrije” (GIKIL) Lukavac optuženi su da su organizovanim kriminalom tu firmu oštetili za 21 milion maraka.

Optužnicu. koju je protiv njih podiglo tuzlansko Kantonalno tužilaštvo, potvrdio je Kantonalni sud u Tuzli.

Osim Mitala optuženi su Rajib Das, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić.

Mital je označen kao vođa grupe za organozovani kriminal i osnivač i vlasnik pravnog lica GSHL (Global Stil Holding Limitid London) koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u.

Mital, te Das, Batačarija, Bunoza, Pavković i Mehmedović terete za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja i ovlaštenja, dok su nekadašnji direktori GIKIL-a i Koksno hemijskog kombinata (KHK) Mešić i Bušovac optuženi za sklapanje štetnog ugovora.

Krivična djela su počinjena od 2003. do 2019. godine i optuženima se na teret stavljaju neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, firme GSHL, u iznosu od oko 45 miliona KM u GIKIL-u, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a na osnovu takozvanih eksternih menadžerskih ugovora koje je navodno pružao GSHL društvu GIKIL.

Kako se navodi na taj način je protivpravno prisvojeno oko 21 milion KM u cilju nezakonitog povrata uloženog kapitala stranog ulagača GSHL-a.

Bivši menadžeri u GIKIL-u i KHK Mešić i Bušovac su optuženi za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora, koji je potpisan 2004. godine, a koji je bio suprotan interesima domaćeg člana društva KHK, kao i generalno za društvo GIKIL.

Na na osnovu tog ugovora je omogućeno preuzimanje apsolutne upravljačke strukture GSHL-a u GIKIL-u, kao i da GSHL ne ispuni svoje ugovorne obaveze u ulaganju 45 miliona KM u društvo.

Ivana Bunoza i Mate Pavković, članovi Nadzornog odbora GIKIL-a od januara 2017. godine, te Erna Mehmedović bivši sekretar u GIKIL-u, su optuženi da su svjesno djelovali u cilju daljeg sticanja protivpravne imovinske koristi vođi grupe Mitalu u iznosu od 12,9 miliona američkih dolara.

Terete ih i su mu pomogli da on i dalje ostvaruje potpunu kontrolu nad imovinom GIKIL-a iako je bio pod mjerama zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti u GIKIL-u, ali i da sebi pribave korist na način da su im u 2019. godini enormno povećana primanja i naknade za obavljanje funkcija u GIKIL-u.

– Mada su znali da je nad firmom GSHL otvoren likvidacioni postupak i da je postavljen stalni likvidator koji jedino može zastupati GSHL, svjesni također da je Mital pod istragom Tužilaštva kao vođa grupe za organizovani kriminal, u septembru 2019. godine su nezakonito sazvali Skupštinu Društva, imenovali NO i donosili nezakonite odluke po nalogu Mitala i na taj način dodatno ugrožavali poslovanje GIKIL-a, uz to svjesni i da je Opštinski sud Tuzla donio privremene mjere o zabrani provođenja odluka Skupštine Društva-stoji između ostalog u optužnici.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva TK Mittal, Das i Batačarija još nisu ispitani na okolnosti proširenja istrage, te je optužnica protiv njih podignuta samo za radnje i okolnosti za koje su ranije ispitani.

– Branioci ove trojice su na mnoštvo poziva Tužilaštva za istražno ročište u prethodnih nekoliko godina dostavljali medicinsku dokumentaciju za njih, pravdajući na taj način njihovo odsustvo. Medicinska dokumentacija je više puta vještačena, a nalazi vještačenja ne opravdavaju odsustvo osumnjičenih i nedolazak na istražna ročišta. Zbog toga je Tužilaštvo je nadležnom sudu predložilo da se mjera jemstva za trojicu optuženih ukine i realizuje u korist Budžeta FBiH, te da im se ponovo odredi mjera pritvora – navodi se u saopštenju tužilaštva.

Takođe, optužnicom je predloženo da se u vezi sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom u korist GIKIL-a izvedu potrebni dokazi te da sud presudom obaveže osumnjičenog Pramod Mitala i pravno lice GSHL da u cjelosti ispune svoje obaveze prema oštećenom, kako su one određene postavljenim zahtjevom.

Prethodne mjere zabrane
Mital, Das i Batačarija su uhapšeni u julu 2019. godine i tada im je Kantonalni sud u Tuzli odredio pritvor. Međutim nedugo poslije toga sud je uvažio prijedloge njihovih branioca i umjesto pritvora prihvatio ponuđeno jemstvo od tri miliona KM.

Tada je sud odredio i privremenu mjeru osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva u korist GIKIL-a na osnovu kojeg je Pramod Mital uplatio 11 miliona evra na otvoreni namjenski račun u korist oštećenog društva GIKIL, a kojim je zabranjeno raspolagati do okončanja krivičnog postupka.

Umjesto mjere pritvora tada su Mitalu, Dasu i Batačariji određene mjere zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti i dužnosti u GIKIL-u, članstvo u NO ili bilo koje druge dužnosti u GIKIL-u, a u slučaju kršenja ovih mjera im se ponovo može odrediti mjera pritvora. Te mjere su na snazi i danas.

Glas Srpske

Hronika

Dijete zadobilo teške povrede u UDESU TRI VOZILA

Ljekari Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu konstatovali su teške tjelesne povrede kod djeteta povrijeđenog u saobraćajnoj nezgodi u mjestu Potkrajevi, u opštini Pale, saopšteno je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.

U ovoj nezgodi koja se dogodila juče na magistralnom putu Podromanija-Sumbulovac povrijeđeno je ukupno pet osoba.

U nezgodi su učestvovali vozači automobila “reno” A.K. iz Sarajeva, teretnog vozila “volvo” V.DŽ. iz Istočnog Sarajeva i automobila “opel” G.V. iz Šekovića.

Uviđaj su izvršili pripadnici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Pale i nakon dokumentovanja predmeta Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, protiv A.K. biće dostavljen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu ugrožavanje javnog saobraćaja.

Nastavi čitati

Hronika

POŽAR U VRTIĆU U BIJELJINI: Na terenu vatrogasci i policija

U bijeljinskom vrtiću „Dragan i Zoran“ izbio je požar, četiri vatrogasne ekipe su na terenu, a djeca su napolju, na bezbjednom.

Ovaj vrtić nalazi se u Ulici neznanih junaka, a na fotografijama se vidi dim koji izbija iz jednog dijela objekta, piše Infobijeljina.

Brzom reakcijom Teritorijalne vatrogasne jedinice Bijeljina spriječeno je dalje širenje požara u objektu.

Osim vatrogasaca, na terenu je policija.

Goran Gašić, direktor bijeljinskog Vrtića „Dragan i Zoran“, izjavio je da je požar koji je izbio jutros u ovom obdaništu izazvan kvarom na elektroinstalacijama u vešeraju.

“U pitanju su bile električne instalacije u vešeraju, ali blagovremenom intervencijom svih zaposlenih, zatim Teritorijalne vatrogasne jedinice i Policijske uprave Bijeljina, regulisali smo i riješili problem. Ono što je najbitnije, jeste da su djeca pravovremenom intervencijom evakuisana u dvorište”, istakao je Gašić.

On je naglasio da vatra nije prijetila da zahvati druge prostorije, ali da su djeca i svi zaposleni odmah izašli u dvorište.

“Roditelji ne treba da brinu, djeca su na sigurnom. Uputili bismo apel, ako danas mogu po svoje mališane da dođu ranije, kako bismo mogli da sredimo prostorije i da već sutra radimo u punom kapacitetu. Zahvalio bih i roditeljima koji su se našli u objektu u vrijeme požara i pružili nesebičnu podršku da potencijalnu štetu svedemo na minimum”, dodao je Gašić.

Nastavi čitati

Hronika

VLAST GURA POD TEPIH SKANDAL GODINE: Mjesec dana od hapšenja zbog povezanosti sa narko-kartelom

Iako se sutra navršava puni mjesec dana otkako je u BiH izvedena velika policijska akcija “Black Tie 2”, na čijoj su meti osumnjičeni za povezanost sa opasnim narko-kartelom Edina Gačanina “Tito i Dino”, institucije države pokazuju potpunu rezervisanost od ovog, moglo bi se slobodno reći, skandala godine.

“Kolateralna šteta” za sada je jedino Fatih Kol, koji je, tek nakon što je Tužilaštvo BiH potvrdilo da je osumnjičen u ovom predmetu, razriješen sa pozicije počasnog konzula BiH u Panami, ali je on za sada usamljen primjer i niko ne preuzima odgovornost, niti, čini se, razmišlja o ostavci.

Ostavku, recimo, nismo vidjeli ni od Vahidina Munjića, koji je hapšen i osumnjičen u ovom predmetu, ali to nije bila prepreka za federalnu Vladu da mu produži mandat na mjestu v.d. direktora Federalne uprave policije (FUP). I to jednoglasno.

U međuvremenu, o kompletnom ovom slučaju stižu informacije koje bi se, doslovno, mogle svrstati u rubriku “vjerovali ili ne”.

Tako je tužilac Sanjin Kulenović ranije potvrdio da je Gačanina zanimalo kako da preuzme kontrolu nad državom, pa se tako razmatralo osnivanje neke stranke koju bi finansirao kartel.

Ali ni to nije vrh ledenog brijega – najnovija saznanja govore da prepiske sa aplikacije Sky pokazuju da je taj narko-kartel iz Dubaija, preko osobe iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH, finansirao i namještao izbornu krađu u BiH.

Akademik Slavo Kukić smatra da pred BiH kao državom i društvom nema budućnosti sve dok se ona i njene institucije ne počnu otvoreno suprotstavljati kriminalu i korupciji, kojeg god oblika i manifestacije oni bili.

“Pri tome mislim prije svega na institucije pravosuđa i policije, kao i druge institucije koje su iz sfere represivnih organa države”, kaže Kukić za “Nezavisne novine”.

Ovih dana je, naglašava, dosta pratio kompletu priču u vezi sa predmetom “Tito i Dino”, te smatra da bi ta priča u javnom mnjenju morala biti podsticaj za one koji su za tu vrstu posla zaduženi i plaćeni.

“Ako se sutra ispostavi da tu ima nešto, onda poduzimati mjere iz svoje nadležnosti, a ako se ispostavi da nema, onda o tome izvijestiti javnost. Apsolutno, treba nam borba protiv svih vrsta kriminala i korupcije, da nema povlaštenih, ali pri tome mora se znati tko radi taj posao, tko je za to plaćen i tko za šta treba odgovarati”, poručuje Kukić.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je na sceni “gromoglasna šutnja” i skretanje pažnje na sve moguće druge teme kako se ova ne bi otvarala, ne računajući nemušte pokušaje odbrane pojedinaca. U drugim državama praksa je sasvim drugačija.

“Mi smo imali bezazlenije primjere iz zemalja razvijene demokratije gdje su pojedini funkcioneri morali podnositi ostavku zbog kašnjenja voza ili provlačenja službene kartice, odnosno plaćanja privatnih stvari. Znači, za puno manje, sitne stvari, ti ljudi su sami podnosili ostavke. To je taj osjećaj odgovornosti prema građanima, odnosno demokratski način razumijevanja”, poručuje Topićeva.

Istakla je da je kod nas izostala reakcija za još jedan primjer iz prošlosti.

“Moram da skrenem pažnju i na to da smo imali isto tako od strane SAD stavljanje na crnu listu ljudi zbog korupcije, a koji dijelom dolaze i iz svijeta politike, ali i pravosudnog sistema. I tu smo vidjeli ignorantski odnos. Sve to su stavili u prašnjave ladice, nadajući se kratkoj pameti i prebacujući nekada lopticu na to da je riječ o napadu na njihovu etničku skupinu”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Almir Sokolović, član Uređivačkog kolegijuma na portalu Radiosarajevo.ba, podsjeća da je vijest prema kojoj je kartel “Tito i Dino” namjeravao da preuzme državu objavljena u online medijima u BiH nekoliko sati nakon spektakularne akcije u nekoliko bh. gradova.

“Mi, novinari, odmah smo krenuli u ‘akciju’ i prenijeli je na svim portalima i medijskim platformama, ali su čelni ljudi koji vode ovu državu ostali nijemi na pouzdane informacije koje su stizale iz sata u sat nakon ekspresnog hapšenja 23 osobe, za koje se saznalo, uglavnom, iz dobro obaviještenih izvora Sky aplikacije. Ipak, sve to nije bio dovoljan alarm da se akcija ‘Black Tie 2’ nastavi i pokuša se doći do svih aktera iz ove svjetski zanimljive ‘priče’ o prijateljima narko-kartela Edina Gačanina Tita”, kaže Sokolović.

Ističe da nije problem u novinarima.

“Gdje je problem? U novinarima sigurno nije, jer mi smo ‘gladni’ i željni informacija o korupciji, kriminalu, hapšenjima svih onih koji su unazadili ovu državu u posljednjih 30 godina. Problem je u činjenici da se u Bosni i Hercegovini sve ono što počne nikada ne završi i sprovede u djelo. Akcija ‘Black Tie 2’ nije ni prva ni posljednja koja nije realizirana do kraja. Ko je zakazao? U krivce ne treba upirati prstom – dovoljno će biti prelistati dešavanja i sve će vam biti jasno. Borba protiv kriminala u Bosni i Hercegovini je kao sportski ribolov – uhvati, uslikaj i pusti. Pametnom, dosta”, poručuje Sokolović za “Nezavisne novine”.

Hadžiabdićeva podnijela prijavu
Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH, podnijela je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv N.N. lica, a nakon što su mediji objavili prepisku iz Sky aplikacije, u kojoj se tvrdi da narko-kartel “Tito i Dino” ima nekog u CIK-u.

Nakon što je citirala Sky prepisku, Hadžiabdićeva je napomenula da ta prepiska upućuje na moguće krivično djelo.

“S obzirom na to da ova prepiska upućuje na moguće počinjenje krivičnog djela, a u cilju zaštite integriteta izbornog procesa i sprečavanja zloupotreba i manipulacija u izbornom procesu, podnosimo ovu krivičnu prijavu radi potreba provedbe hitne istrage i ispitivanja navoda iz medija. Molimo vas da nas blagovremeno obavijestite o preduzetim radnjama, odnosno rezultatima istrage. Centralna izborna komisija BiH stoji na raspolaganju za sva pitanja bitna za istragu”, navodi ona.

Nastavi čitati

Aktuelno