Connect with us

Društvo

Arbitraži Mittala teškoj 400 miliona dolara se ne nazire kraj, BIH PRIPREMA ODBRANU

Arbitražni postupak koji je indijski biznismen Pramod Mittal pokrenuo protiv Bosne i Hercegovine još uvijek je bez konkretnog pomaka, dok Koksno-hemijski kombinat (KHK) u stečaju nije uspio prodati svojih 49 odsto udjela u Koksari, poznatoj kao GIKIL.

Pramod Mittal koji je optužen za višemilionski kriminal u BiH, skupa sa svojim saradnicima postao je nedostupan domaćim pravosudnim organima, ali se odvažio za pokretanje arbitražnog postupka protiv BiH, u cilju borbe za GIKIL koji odnedavno nosi novi naziv Koksara.

Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Klix, ovaj predmet još nije blizu okončanja, a bh. strana trenutno vrši pripremu dokumentacije koju će koristiti u svrhu svoje odbrane.

KHK se želi riješiti svoja udjela
Svog dijela u današnjoj Koksari pokušava se riješiti KHK u stečaju, koji u prvom krugu prodaje nije uspio prodati svojih 49 posto udjela.

Druga prodaja bi mogla biti održana koncem augusta, a početna cijena u usmenom javnom nadmetanju će biti manja za okvirno 15 miliona KM u odnosu na prvobitnu, što je približno 37 miliona maraka za koliko kupac može dobiti dio Koksare.

GIKIL je osnovan 2003. godine kao zajednička kompanija između državnog KHK i Mittalove firme GSHL (Global Steel Holdings Limited). Vlada Tuzlanskog kantona, tada u ime KHK, potpisala je strateški ugovor s GSHL-om i dodijelila partnerima upravljačka prava nad 67 posto udjela u GIKIL-u.

Iako je GSHL dobio kontrolu, nikada nije ispunio svoje obaveze ulaganja, dok je KHK u potpunosti izvršio svoje. Zbog toga je uprava GIKIL-a 2020. godine iz upravljačke strukture isključila GSHL, koji je u međuvremenu ušao u proces likvidacije te imenovala novu upravu bez Mittalovih kadrova. Međutim, pravna borba nije završena.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je 2023. godine optužilo osam osoba, uključujući i samog Pramoda Mittala, za organizovani finansijski kriminal u GIKIL-u. Optuženi se terete da su oštetili kompaniju za više od 66 miliona KM, kroz neizvršene obaveze i nezakonito izvlačenje sredstava preko eksternih menadžerskih ugovora.

Naime, optužnicom je obuhvaćen period od 2003. do 2019. godine, a optuženi su, između ostalog, za neispunjavanje ugovornih obaveza u GIKIL-u u iznosu od otprilike 45 miliona KM, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz kompanije, na osnovu eksternih menadžerskih ugovora, čime je protivpravno prisvojeno više od 21 milion KM.

Moguća šteta po BiH
Paralelno s tim, Mittal i saradnici pokrenuli su međunarodni arbitražni postupak protiv države Bosne i Hercegovine. Ishod je i dalje neizvjestan, a u slučaju negativne presude, štetu bi snosio državni budžet.

Inače, Mittal i saradnici se pozivaju na bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, koji je, prema njihovim navodima, grubo prekršen. Mittal tvrdi da je tokom godina finansijski održavao GIKIL, čak i u periodima velike krize kada je jedino zahvaljujući njegovim garancijama kompanija opstala.

Kako tvrdi njegov pravni tim, kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, isključen je iz procesa odlučivanja, uprkos činjenici da GSHL i dalje ima 51 posto upravljačkih prava upisanih u sudskom registru.

Situacija je dodatno zakomplikovana dugovima GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate). Naime, nakon što GIKIL nije ispunio ugovorne obaveze, arbitražni sud je 2017. godine naložio isplatu više od 166 miliona dolara.

Kako dug nije plaćen, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je odvelo u stečaj. Mittalovi advokati sada tvrde da je sve ovo posljedica neodgovornog i nezakonitog ponašanja KHK-a, koji je, pod kontrolom Vlade TK, pokušao izbjeći odgovornost i prebaciti finansijski teret na GSHL.

U tužbi protiv BiH navode da je GSHL izbačen iz GIKIL-a upravo kada je firma postala profitabilna, a da nova uprava raspolaže dobiti mimo znanja i saglasnosti vlasnika. Pošto GIKIL sada funkcioniše bez učešća GSHL-a u upravi, iako se oni formalno i dalje vode kao većinski partner, Mittal smatra da je odgovornost na državi Bosni i Hercegovini, koja je, kako tvrdi, dopustila ovakvo postupanje.

U slučaju da Mittal dobije tužbu protiv BiH, naša država bi bila u obavezi isplatiti 400 miliona dolara, što bi bio veliki finansijski udarac na ionako krhku domaću ekonomiju.

Prikupljanje dokumentacije
S druge strane, trenutno arbitraža tapka u mjestu, a konačna odluka nije donesena. Prema posljednjim informacijama, Vlada Tuzlanskog kantona se upoznala s trenutnim stanjem arbitraže i zadužila Radnu grupu da od Pravobranilaštva BiH zatraži sve informacije o dosadašnjim i planiranim aktivnostima.

Takođe je naloženo svim kantonalnim institucijama da u što kraćem roku dostave svu dokumentaciju i informacije relevantne za ovaj slučaj.

“Vlada TK u svakom slučaju je opredijeljenja da će u započetom arbitražnom postupku Pravobranilaštvu BiH pružiti formalno-pravnu, tehničku i svaku drugu pomoć prema dostavljenim zahtjevima te je u tom smislu zadužila sve kantonalne organe, preduzeća, ustanove i druge institucije da po zahtjevu Radne grupe dostave svu raspoloživu dokumentaciju ukoliko se ista nalazi pod njihovim nadzorom, kao i sve raspoložive informacije relevantne za predmetni postupak”, kazali su iz Vlade TK.

Uprkos svim problemima, Koksara i dalje zapošljava više od 900 radnika i ostaje među najvećim izvozno-uvoznim kompanijama u Bosni i Hercegovini.

Društvo

NOĆENJE U VAGONU TITA I KRALJICE ELIZABETE: Čuveni Plavi voz ponovo ide ka moru, evo koliko košta karta

Vagoni čuvenog Titovog Plavog voza ponovo idu ka moru. U luksuzu u kom su nekada uživali svjetski lideri danas možete prespavati i vi, jer su salon kola postala dio redovne linije za Bar.

Nekada su u ovim vagonima sjedeli predsjednici, kraljice, diplomate i najmoćniji ljudi 20. vijeka, a danas u njima možete da kupite kartu, legnete u kabinu i probudite se negdje između planina, tunela i mostova na putu prema Jadranu.

Plavi voz, jedan od najprepoznatljivijih simbola nekadašnje Jugoslavije i voz kojim je Josip Broz Tito prešao više od 600.000 kilometara, ponovo je dio putničkog iskustva na pruzi prema Baru.

I to nije samo muzejska vožnja za fotografisanje.

Salon kola iz sastava Plavog voza priključuju se međunarodnim kompozicijama prema Crnoj Gori, pa putnici mogu da rezervišu kabinu i dio puta provedu u enterijeru koji je decenijama bio rezervisan za državni vrh.

Doplata za dvokrevetnu kabinu u salon kolima iznosi 20 evra, dok je doplata za jednokrevetnu 45 evra, uz odgovarajuću voznu kartu.

Koliko zapravo košta putovanje?
Ovdje je važno napraviti razliku između vozne karte i doplate za kabinu.

Karta na relaciji prema Baru zavisi od polazne stanice i razreda, dok se za korišćenje postelje plaća dodatna rezervacija. Za salon kola Plavog voza doplata je trenutno 20 evra za “dubl”, odnosno dvokrevetnu kabinu, i 45 evra za “singl” kabinu.

Jednosmjerna karta od Zemuna do Bara košta 23,80 evra u drugom i 35,60 evra u prvom razredu, dok rezervacija običnog sjedišta iznosi tri evra.

To znači da istorijsko iskustvo nije rezervisano samo za turiste sa velikim budžetom – za cijenu regularne karte i doplatu za kabinu možete provesti noć u vagonima koji su nekada bili dio predsjedničkog voza.

Mahagoni, orah, pliš i svila – unutrašnjost je ostala gotovo netaknuta
Plavi voz nije bio zamišljen samo kao prevozno sredstvo.

Bio je pokretna rezidencija.

Njegovu unutrašnjost projektovali su arhitekte Vladeta Maksimović i Nikola Radanović, a u enterijeru su korišćeni mahagoni, kruška i orah, dok su saloni i hodnici ukrašavani intarzijama.

Vuneni tepisi, pliš, svila i elementi art dekoa činili su prostor dovoljno luksuznim da u njemu mogu da se organizuju državnički razgovori, večere i višednevna putovanja.

U kompoziciji su se nalazili predsjednički salon sa apartmanima, svečana trpezarija, kuhinja, salon za goste, restoran i spavaća kola.

Sve je bilo projektovano tako da Tito tokom putovanja praktično ne mora da prekida svakodnevne obaveze.

Sama pruga prema Baru posebna je priča.

Prolazi kroz planinske predjele, preko mostova i kroz veliki broj tunela, pa mnogi upravo putovanje vozom smatraju jednim od najljepših načina da se stigne do crnogorskog primorja.

A kada tome dodate činjenicu da dio puta možete provesti u vagonu koji izgleda gotovo isto kao prije više od pola vijeka, putovanje dobija potpuno drugačiji karakter.

U kuhinji se moglo pripremiti čak 300 obroka
Jedan od detalja koji možda najbolje pokazuje koliko je voz bio ozbiljno projektovan jeste njegova kuhinja.

U njoj je bilo moguće pripremiti do 300 obroka, a hranu su spremali vrhunski domaći i strani kuvari.

Posebno se vodilo računa i o udobnosti vožnje.

Vagoni su bili tako konstruisani i ogibljeni da se, prema podacima o Plavom vozu, iz čaša tokom putovanja nije prosipalo piće.

Drugim riječima, kada se govorilo o “salonskom vozu”, to nije bila samo zgodna titula.

Njime su putovali kraljica Elizabeta, Hruščov, Brežnjev i Gandi
Tokom decenija u Plavom vozu boravile su neke od najpoznatijih političkih ličnosti 20. vijeka.

Među gostima se navode Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Gamal Abdel Naser, Indira Gandi, ali i britanska kraljica Elizabeta II, princ Filip i princeza Ana, kao i brojni drugi državnici i članovi kraljevskih porodica.

Tito je ovim vozom putovao kroz Jugoslaviju, ali i van njenih granica – prema Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj i tadašnjem Sovjetskom Savezu.

Procjene govore o više od 600.000 pređenih kilometara.

Plavi voz bio je i posljednji Titov voz
Plavi voz vezan je i za jedan od najsnažnijih prizora jugoslovenske istorije.

Nakon Titove smrti 1980. godine, upravo njime je njegovo tijelo prevezeno iz Ljubljane u Beograd, gdje je potom sahranjen u Kući cvijeća.

Tako je voz koji je decenijama služio za državne posjete, protokol i putovanja postao dio i posljednjeg putovanja čovjeka zbog kojeg je prvobitno i napravljen.

Danas možete i samo da ga obiđete
Ako vam put do Bara nije u planu, Plavi voz moguće je upoznati i drugačije.

Kompozicija se koristi u turističke i komercijalne svrhe, a pojedina kola ili cio voz mogu se iznajmljivati za događaje, snimanja, sastanke i druge prilike.

Postoje i organizovane posjete, pa je ovo danas istovremeno i istorijski eksponat i prostor koji još živi.

I možda je upravo to najzanimljiviji dio priče.

Nekada je običnom čovjeku bilo gotovo nezamislivo da zakorači u vagon kojim su putovali Tito, kraljica Elizabeta i najveći državnici tog vremena.

Danas možete da kupite kartu, rezervišete krevet i provedete noć u njemu dok voz ponovo ide prema moru.

Nastavi čitati

Društvo

NATO STIŽE NA MANJAČU! Hiljadu vojnika, helikopteri…

Na Glavnom poligonu za obuku Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) na Manjači od 19. do 23. oktobra biće održana vojna vježba “Trenutni odgovor 26”, u kojoj će učestvovati više od 1.200 pripadnika OSBiH i NATO snaga, saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH.

Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najkompleksnijih vježbi OSBiH u 2026. godini, čiji je cilj provjera operativnih sposobnosti deklarisanih jedinica i njihove spremnosti za djelovanje u skladu sa NATO standardima.

U samoj vježbi učestvovaće 881 pripadnik deklarisanih jedinica, dok će u Direktorijatu vježbe i ocjenjivačkoj strukturi biti angažovano dodatnih 330 pripadnika OSBiH i NATO Savezničke komande združenih snaga iz Napulja (JFC Naples).

Rukovodilac i direktor vježbe biće brigadni general dr Jasmin Čajić, zamjenik komandanta Komande za podršku OSBiH za operacije.

Tokom petodnevnih aktivnosti na terenu biće korišćeno naoružanje i oprema predviđena formacijom jedinica, uključujući oklopne transportere OT M113 A1, savremena sanitetska vozila, kao i helikoptere Brigade vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane OSBiH.

Nakon faze obuke uz računarske simulacije (JCATS sistem), pripadnici jedinica učestvovaće u terenskoj vježbi (FTX) uz angažovanje protivničkih snaga (OPFOR), čime će se u realističnim uslovima provjeriti sposobnosti komandovanja i izvođenja operacija podrške miru.

U okviru vježbe biće sprovedena i ponovna evaluacija deklarisanih jedinica na nivou NEL-2 (NATO koncept OCC E&F), koja obuhvata ocjenjivanje u sedam ključnih područja sposobnosti.

Eksterno ocjenjivanje sprovodiće mješoviti timovi NATO evaluatora iz Napulja, pod vođstvom višeg NATO mentora Roberta Marčijana, i sertifikovanih ocjenjivača iz sastava OSBiH.

Iz Ministarstva odbrane BiH ističu da vježba “Trenutni odgovor 26” predstavlja jedan od ključnih prioriteta Oružanih snaga BiH u oblasti obuke i međunarodne vojne saradnje u ovoj godini.

(Vijesti.ba) Foto: OSBiH

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, na istoku hladnije

U Bosni i Hercegovini  će biti pretežno sunčano i toplo uz promjenljivu oblačnost, na istoku veći dio dana oblačno i svježije.

Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, u Hercegovini slab jugozapadni vjetar, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Jutro uglavnom vedro uz prolaznu oblačnost, na istoku oblačnije. Oko rijeka i po kotlinama maglovito.

Minimalna temperatura vazduha od tri do devet stepeni, u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

Maksimalna temperatura vazduha od 17 na istoku do 23 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 14 stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno