Društvo
Arbitraži Mittala teškoj 400 miliona dolara se ne nazire kraj, BIH PRIPREMA ODBRANU
Arbitražni postupak koji je indijski biznismen Pramod Mittal pokrenuo protiv Bosne i Hercegovine još uvijek je bez konkretnog pomaka, dok Koksno-hemijski kombinat (KHK) u stečaju nije uspio prodati svojih 49 odsto udjela u Koksari, poznatoj kao GIKIL.
Pramod Mittal koji je optužen za višemilionski kriminal u BiH, skupa sa svojim saradnicima postao je nedostupan domaćim pravosudnim organima, ali se odvažio za pokretanje arbitražnog postupka protiv BiH, u cilju borbe za GIKIL koji odnedavno nosi novi naziv Koksara.
Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Klix, ovaj predmet još nije blizu okončanja, a bh. strana trenutno vrši pripremu dokumentacije koju će koristiti u svrhu svoje odbrane.
KHK se želi riješiti svoja udjela
Svog dijela u današnjoj Koksari pokušava se riješiti KHK u stečaju, koji u prvom krugu prodaje nije uspio prodati svojih 49 posto udjela.
Druga prodaja bi mogla biti održana koncem augusta, a početna cijena u usmenom javnom nadmetanju će biti manja za okvirno 15 miliona KM u odnosu na prvobitnu, što je približno 37 miliona maraka za koliko kupac može dobiti dio Koksare.
GIKIL je osnovan 2003. godine kao zajednička kompanija između državnog KHK i Mittalove firme GSHL (Global Steel Holdings Limited). Vlada Tuzlanskog kantona, tada u ime KHK, potpisala je strateški ugovor s GSHL-om i dodijelila partnerima upravljačka prava nad 67 posto udjela u GIKIL-u.
Iako je GSHL dobio kontrolu, nikada nije ispunio svoje obaveze ulaganja, dok je KHK u potpunosti izvršio svoje. Zbog toga je uprava GIKIL-a 2020. godine iz upravljačke strukture isključila GSHL, koji je u međuvremenu ušao u proces likvidacije te imenovala novu upravu bez Mittalovih kadrova. Međutim, pravna borba nije završena.
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je 2023. godine optužilo osam osoba, uključujući i samog Pramoda Mittala, za organizovani finansijski kriminal u GIKIL-u. Optuženi se terete da su oštetili kompaniju za više od 66 miliona KM, kroz neizvršene obaveze i nezakonito izvlačenje sredstava preko eksternih menadžerskih ugovora.
Naime, optužnicom je obuhvaćen period od 2003. do 2019. godine, a optuženi su, između ostalog, za neispunjavanje ugovornih obaveza u GIKIL-u u iznosu od otprilike 45 miliona KM, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz kompanije, na osnovu eksternih menadžerskih ugovora, čime je protivpravno prisvojeno više od 21 milion KM.
Moguća šteta po BiH
Paralelno s tim, Mittal i saradnici pokrenuli su međunarodni arbitražni postupak protiv države Bosne i Hercegovine. Ishod je i dalje neizvjestan, a u slučaju negativne presude, štetu bi snosio državni budžet.
Inače, Mittal i saradnici se pozivaju na bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, koji je, prema njihovim navodima, grubo prekršen. Mittal tvrdi da je tokom godina finansijski održavao GIKIL, čak i u periodima velike krize kada je jedino zahvaljujući njegovim garancijama kompanija opstala.
Kako tvrdi njegov pravni tim, kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, isključen je iz procesa odlučivanja, uprkos činjenici da GSHL i dalje ima 51 posto upravljačkih prava upisanih u sudskom registru.
Situacija je dodatno zakomplikovana dugovima GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate). Naime, nakon što GIKIL nije ispunio ugovorne obaveze, arbitražni sud je 2017. godine naložio isplatu više od 166 miliona dolara.
Kako dug nije plaćen, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je odvelo u stečaj. Mittalovi advokati sada tvrde da je sve ovo posljedica neodgovornog i nezakonitog ponašanja KHK-a, koji je, pod kontrolom Vlade TK, pokušao izbjeći odgovornost i prebaciti finansijski teret na GSHL.
U tužbi protiv BiH navode da je GSHL izbačen iz GIKIL-a upravo kada je firma postala profitabilna, a da nova uprava raspolaže dobiti mimo znanja i saglasnosti vlasnika. Pošto GIKIL sada funkcioniše bez učešća GSHL-a u upravi, iako se oni formalno i dalje vode kao većinski partner, Mittal smatra da je odgovornost na državi Bosni i Hercegovini, koja je, kako tvrdi, dopustila ovakvo postupanje.
U slučaju da Mittal dobije tužbu protiv BiH, naša država bi bila u obavezi isplatiti 400 miliona dolara, što bi bio veliki finansijski udarac na ionako krhku domaću ekonomiju.
Prikupljanje dokumentacije
S druge strane, trenutno arbitraža tapka u mjestu, a konačna odluka nije donesena. Prema posljednjim informacijama, Vlada Tuzlanskog kantona se upoznala s trenutnim stanjem arbitraže i zadužila Radnu grupu da od Pravobranilaštva BiH zatraži sve informacije o dosadašnjim i planiranim aktivnostima.
Takođe je naloženo svim kantonalnim institucijama da u što kraćem roku dostave svu dokumentaciju i informacije relevantne za ovaj slučaj.
“Vlada TK u svakom slučaju je opredijeljenja da će u započetom arbitražnom postupku Pravobranilaštvu BiH pružiti formalno-pravnu, tehničku i svaku drugu pomoć prema dostavljenim zahtjevima te je u tom smislu zadužila sve kantonalne organe, preduzeća, ustanove i druge institucije da po zahtjevu Radne grupe dostave svu raspoloživu dokumentaciju ukoliko se ista nalazi pod njihovim nadzorom, kao i sve raspoložive informacije relevantne za predmetni postupak”, kazali su iz Vlade TK.
Uprkos svim problemima, Koksara i dalje zapošljava više od 900 radnika i ostaje među najvećim izvozno-uvoznim kompanijama u Bosni i Hercegovini.
Društvo
TEŠKI DANI ZA DRVNU INDUSTRIJU U SRPSKOJ: Pad proizvodnje i izvoza sve dublji, kriza traje godinama
Drvoprerađivački sektor u Republici Srpskoj i u ovoj godini suočava se s višestrukim problemima – od zatvorenog tržišta, rasta troškova i pada konkurentnosti, do sve izraženijeg nedostatka radne snage, ističu sagovornici.
Oni upozoravaju da se sektor nalazi u teškom periodu, uz ograničene mogućnosti povećanja cijena i sve izraženiji pritisak na poslovanje.
Situacija i dalje teška
Darko Partalo, direktor banjalučke kompanije “Drvoprodex”, kazao je za “Nezavisne novine” da je situacija u drvoprerađivačkom sektoru i dalje izuzetno teška, a tržište je u velikoj mjeri zatvoreno.
Prema njegovim riječima, situacija se razlikuje od proizvoda do proizvoda, a stabilnost u poslovanju trenutno diktiraju dugoročni aranžmani.
Dobra stvar je što smo prije nekoliko dana sa našim partnerima potpisali petogodišnje ugovore. Kada je riječ o plasmanu, pelet se traži i dobro se prodaje, dok prodaja ostalih drvnih proizvoda zavisi od slučaja do slučaja. Sve varira u zavisnosti od proizvoda i kupaca, nema pravila, ali je situacija generalno veoma teška – ističe Partalo.
Nova rješenja van granica Evrope
On objašnjava da se s vremena na vrijeme pojave sporadični partneri, zbog čega ova kompanija aktivno traži nova rješenja van granica Evrope.
– Širimo se na američko tržište, mada i dalje najviše izvozimo u zemlje Evropske unije – naglašava Partalo.
Kako je pojasnio, veliki izazov za drvoprerađivače predstavlja i globalna nestabilnost, koja direktno utiče na troškove proizvodnje. Ipak, prostor za korekciju prodajnih cijena na tržištu trenutno ne postoji.
Cijene goriva i nafte u velikom porastu
– Cijene goriva i nafte su u velikom porastu, što vrši ogroman pritisak na konačnu kalkulaciju i troškove poslovanja. S druge strane, naše cijene se nisu mijenjale jer ih je u trenutnim okolnostima veoma teško pomjeriti nagore – pojasnio je Partalo.
Zaključio je da se kompletna privreda nada smirivanju geopolitičkih tenzija koje diktiraju ekonomska kretanja.
– Generalno se nadamo da će se konačno završiti sukobi, kako na Bliskom istoku, tako i u Ukrajini, što bi donijelo stabilizaciju i oporavak tržišta – poručio Partalo.
Blagi oporavak
Iako statistički podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju blagi oporavak u sektoru šumarstva i drvoprerade u odnosu na isti period prošle godine, ta je slika u praksi prividna, ocijenio je za “Nezavisne novine” Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske.
– Kada se poredimo sa prošlom godinom, koja je bila izuzetno loša, taj statistički plus zapravo ne znači mnogo – upozorava Andrić.
Nagomilani problemi
Ističe da se domaći drvoprerađivači suočavaju sa čitavim nizom nagomilanih problema – od nedostatka radne snage, preko gubitka narudžbi, pa sve do zatvaranja tradicionalnih tržišta.
– Domaći proizvođači jednostavno ne mogu povećati cijene svojih finalnih proizvoda na inostranom tržištu, dok sa druge strane cijene svega ostalog u lancu proizvodnje nezaustavljivo rastu – objašnjava Andrić.
Logističke barijere
U potrazi za izlazom iz krize, mnoga preduzeća pokušavaju da se okrenu trećim tržištima, izvan granica Evropske unije, ali taj proces ide veoma teško i nailazi na logističke barijere.
– Mi smo tradicionalno i geografski naslonjeni na tržišta koja su nam najbliža, prije svega na Evropsku uniju. Izlazak na nova, daleka tržišta je komplikovan jer poluproizvodi ne mogu da podnesu visoke troškove transporta. Zbog toga mi gubimo konkurentnost ako pokušamo da izvozimo na Bliski istok, a o Americi da i ne govorimo – pojasnio je Andrić.
Učešće transporta u konačnoj cijeni robe
Prema njegovim riječima, ključni faktor u ovoj računici je učešće transporta u konačnoj cijeni robe.
– Samo skup i visokofinalizovan proizvod može da prođe na dalekim tržištima jer njegova vrijednost može da istrpi visoke troškove prevoza. Za sve jeftinije proizvode i poluproizvode to je potpuno neisplativo. Zbog toga se u trenutnim okolnostima svi ponovo okreću regionalnom i domaćem tržištu – zaključio je Andrić.
Društvo
CRVENI ALARM: U Hrvatsku stigao insekt koji uništava stotine biljnih vrsta
U Park-šumi Maksimir 23. januara 2026. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen nalaz karantinskog štetnog organizma Popillia japonica Newman, poznatijeg kao japanski pivac, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.
Nalaz je potvrđen u sklopu službenog nadziranja, nakon što je jedna jedinka pronađena u feromonskoj lovki, a identifikaciju je potvrdila referentna laboratorijska analiza Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Kako će Hrvatska spriječiti širenje japanskog pivca?
S obzirom na nalaz u Maksimiru te mogućnost slučajnog unosa putem ljudi, opreme ili vozila, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske izradilo je Akcijski plan za sprečavanje njegova daljeg širenja i mogućeg udomaćivanja u toj zemlji.
“Planom su predviđene mjere nadzora, praćenja i, po potrebi, iskorjenjivanja štetnog organizma. Aktivnosti uključuju dodatno postavljanje feromonskih lovki, vizualne preglede terena te kontinuirano praćenje pojave štetnika”, navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.
Akcijski plan, navode iz ministarstva, biće fleksibilan i prema potrebi ažuriran u skladu s novim nalazima i rezultatima nadzora.
Šta građani treba da urade ako primijete japanskog pivca?
Ministarstvo je pozvalo građane, posjetioce i šetače u Maksimiru na saradnju tokom provođenja pojačanog nadgledanja.
Na području parka već su postavljene feromonske lovke koje služe za praćenje prisutnosti štetnika. Građani se mole da lovke ne diraju, ne premještaju i ne oštećuju kako bi se praćenje bilo što bolje.
U slučaju uočavanja sumnjivih jedinki ili znakova prisutnosti japanskog pivca, građani se pozivaju da jave, po mogućnosti uz fotografiju i lokaciju, dostave na e-mail Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Odjel za biljno zdravstvo: HR_plant.health@mps.hr ili Državnog inspektorata Republike Hrvatske fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr.
Nadležne institucije ističu kako su pravodobna dojava i saradnja javnosti ključne za rano otkrivanje i sprečavanje širenja ove opasne invazivne štetočine.
Zašto je japanski pivac jedna od najopasnijih invazivnih štetočina
Inače, japanski pivac svrstan je među prioritetne karantinske štetne organizme Evropske unije zbog potencijalno velikih ekonomskih, okolišnih i društvenih posljedica. Riječ je o izrazito polifagnoj štetočini koji napada više od 400 biljnih vrsta, uključujući poljoprivredne, voćarske, povrtlarske i ukrasne kulture.
Odrasli oblici hrane se lišćem, cvjetovima i plodovima, dok larve oštećuju korijenov sistem, što može dovesti do slabljenja biljaka, propadanja travnjaka te značajnih gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji.
Odakle dolazi japanski pivac i gdje je već pronađen?
Štetočina potiče iz istočne Azije, a u posljednjim decenijama proširio se na Sjevernu Ameriku te pojedine dijelove Evrope, gdje se smatra ozbiljnom prijetnjom biljnim kulturama i ekosistemima.
Prije dvije godine pronađen je u Sloveniji.
Društvo
NIJE BANJALUKA: Ovaj grad u Srpskoj ima najskuplje stanove
Tržište nekretnina u 2026. godini ispisuje nove, rekorderke stranice, a najnoviji podaci o cijenama novogradnje donijeli su iznenađenje koje niko nije očekivao.
Prema zvaničnim podacima za prvi kvartal 2026. godine, cijene u pojedinim gradovima drastično odskaču od republičkog prosjeka.
Banjaluka nije na prvom mjestu
Prosječna cijena kvadrata novog stana u Trebinju u prva tri mjeseca ove godine dostigla je nevjerovatnih 4.577 KM.
Ovaj podatak potvrđuje da potražnja za nekretninama u najjužnijem gradu Republike Srpske ne jenjava, uprkos tome što su cijene za prosječnog građanina postale misaona imenica.
Stanje u ostalim gradovima i rast tržišta
Dok Trebinje drži rekord, ni ostali veći centri u Republici Srpskoj ne zaostaju mnogo, piše “Buka”.
Banjaluka se ustalila na visokih 3.881 KM po kvadratu, dok se Istočno Novo Sarajevo pozicioniralo sa prosječnom cijenom od 2.875 KM.
Statistika pokazuje nevjerovatnu aktivnost:
- Rast prodaje: U Republici Srpskoj je u prva tri mjeseca prodato 957 stanova, što je nevjerovatan skok od 80,9% u odnosu na isti period prošle godine.
- Ukupna vrijednost: Prodaja stanova u Srpskoj “teška” je oko 146,4 miliona KM.
- Najaktivniji gradovi: Banjaluka (189 stanova), Prnjavor (118), Trebinje (94), Prijedor (89) i Istočna Ilidža (87).
-
Društvo1 dan agoRODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece
-
Hronika2 dana agoAUTOMOBIL ZAVRŠIO U RIJECI: Teška nesreća u Banjaluci, ima povrijeđenih
-
Društvo2 dana agoLEGALIZACIJA BESPRAVLJA: Umjesto rušenja, za gradnju uz rijeke plaćaće se naknada?
-
Politika2 dana agoHERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE
-
Politika3 dana agoAMERIKA PONOVO STEŽE OBRUČ: Dodiku zaprijećeno novim sankcijama!
-
Politika2 dana agoPUKOTINE U ČOVIĆEVOM TABORU: Procurio audio sa sjednice najužeg rukovodstva HNS-a
-
Banjaluka2 dana agoGRAD DISAO KAO JEDAN: Završen deveti Moto-fest (FOTO)
-
Hronika2 dana agoALARMANTAN PORAST SLUČAJEVA: Sve više djece na meti predatora u Srpskoj
