Arbitražni postupak koji je indijski biznismen Pramod Mittal pokrenuo protiv Bosne i Hercegovine još uvijek je bez konkretnog pomaka, dok Koksno-hemijski kombinat (KHK) u stečaju nije uspio prodati svojih 49 odsto udjela u Koksari, poznatoj kao GIKIL.

Pramod Mittal koji je optužen za višemilionski kriminal u BiH, skupa sa svojim saradnicima postao je nedostupan domaćim pravosudnim organima, ali se odvažio za pokretanje arbitražnog postupka protiv BiH, u cilju borbe za GIKIL koji odnedavno nosi novi naziv Koksara.

Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Klix, ovaj predmet još nije blizu okončanja, a bh. strana trenutno vrši pripremu dokumentacije koju će koristiti u svrhu svoje odbrane.

KHK se želi riješiti svoja udjela
Svog dijela u današnjoj Koksari pokušava se riješiti KHK u stečaju, koji u prvom krugu prodaje nije uspio prodati svojih 49 posto udjela.

Druga prodaja bi mogla biti održana koncem augusta, a početna cijena u usmenom javnom nadmetanju će biti manja za okvirno 15 miliona KM u odnosu na prvobitnu, što je približno 37 miliona maraka za koliko kupac može dobiti dio Koksare.

GIKIL je osnovan 2003. godine kao zajednička kompanija između državnog KHK i Mittalove firme GSHL (Global Steel Holdings Limited). Vlada Tuzlanskog kantona, tada u ime KHK, potpisala je strateški ugovor s GSHL-om i dodijelila partnerima upravljačka prava nad 67 posto udjela u GIKIL-u.

Iako je GSHL dobio kontrolu, nikada nije ispunio svoje obaveze ulaganja, dok je KHK u potpunosti izvršio svoje. Zbog toga je uprava GIKIL-a 2020. godine iz upravljačke strukture isključila GSHL, koji je u međuvremenu ušao u proces likvidacije te imenovala novu upravu bez Mittalovih kadrova. Međutim, pravna borba nije završena.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je 2023. godine optužilo osam osoba, uključujući i samog Pramoda Mittala, za organizovani finansijski kriminal u GIKIL-u. Optuženi se terete da su oštetili kompaniju za više od 66 miliona KM, kroz neizvršene obaveze i nezakonito izvlačenje sredstava preko eksternih menadžerskih ugovora.

Naime, optužnicom je obuhvaćen period od 2003. do 2019. godine, a optuženi su, između ostalog, za neispunjavanje ugovornih obaveza u GIKIL-u u iznosu od otprilike 45 miliona KM, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz kompanije, na osnovu eksternih menadžerskih ugovora, čime je protivpravno prisvojeno više od 21 milion KM.

Moguća šteta po BiH
Paralelno s tim, Mittal i saradnici pokrenuli su međunarodni arbitražni postupak protiv države Bosne i Hercegovine. Ishod je i dalje neizvjestan, a u slučaju negativne presude, štetu bi snosio državni budžet.

Inače, Mittal i saradnici se pozivaju na bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, koji je, prema njihovim navodima, grubo prekršen. Mittal tvrdi da je tokom godina finansijski održavao GIKIL, čak i u periodima velike krize kada je jedino zahvaljujući njegovim garancijama kompanija opstala.

Kako tvrdi njegov pravni tim, kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, isključen je iz procesa odlučivanja, uprkos činjenici da GSHL i dalje ima 51 posto upravljačkih prava upisanih u sudskom registru.

Situacija je dodatno zakomplikovana dugovima GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate). Naime, nakon što GIKIL nije ispunio ugovorne obaveze, arbitražni sud je 2017. godine naložio isplatu više od 166 miliona dolara.

Kako dug nije plaćen, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je odvelo u stečaj. Mittalovi advokati sada tvrde da je sve ovo posljedica neodgovornog i nezakonitog ponašanja KHK-a, koji je, pod kontrolom Vlade TK, pokušao izbjeći odgovornost i prebaciti finansijski teret na GSHL.

U tužbi protiv BiH navode da je GSHL izbačen iz GIKIL-a upravo kada je firma postala profitabilna, a da nova uprava raspolaže dobiti mimo znanja i saglasnosti vlasnika. Pošto GIKIL sada funkcioniše bez učešća GSHL-a u upravi, iako se oni formalno i dalje vode kao većinski partner, Mittal smatra da je odgovornost na državi Bosni i Hercegovini, koja je, kako tvrdi, dopustila ovakvo postupanje.

U slučaju da Mittal dobije tužbu protiv BiH, naša država bi bila u obavezi isplatiti 400 miliona dolara, što bi bio veliki finansijski udarac na ionako krhku domaću ekonomiju.

Prikupljanje dokumentacije
S druge strane, trenutno arbitraža tapka u mjestu, a konačna odluka nije donesena. Prema posljednjim informacijama, Vlada Tuzlanskog kantona se upoznala s trenutnim stanjem arbitraže i zadužila Radnu grupu da od Pravobranilaštva BiH zatraži sve informacije o dosadašnjim i planiranim aktivnostima.

Takođe je naloženo svim kantonalnim institucijama da u što kraćem roku dostave svu dokumentaciju i informacije relevantne za ovaj slučaj.

“Vlada TK u svakom slučaju je opredijeljenja da će u započetom arbitražnom postupku Pravobranilaštvu BiH pružiti formalno-pravnu, tehničku i svaku drugu pomoć prema dostavljenim zahtjevima te je u tom smislu zadužila sve kantonalne organe, preduzeća, ustanove i druge institucije da po zahtjevu Radne grupe dostave svu raspoloživu dokumentaciju ukoliko se ista nalazi pod njihovim nadzorom, kao i sve raspoložive informacije relevantne za predmetni postupak”, kazali su iz Vlade TK.

Uprkos svim problemima, Koksara i dalje zapošljava više od 900 radnika i ostaje među najvećim izvozno-uvoznim kompanijama u Bosni i Hercegovini.