Connect with us

Društvo

NIJE ZA SVAKOGA! Pogledajte cijene na popularnim planinama u BiH

Planine u BiH predstavljaju pravi raj za skijaše, a cijena ski-pasova na svakoj od njih razlikuju se u zavisnosti od uzrasta.

Na Jahorini je u funkciji 12 ski-staza, kao i gondole “Poljice” i “Partizan”, te šestosjed “Ogorjelica” i ski-lift “Oštra glava”, a nedavno je otvoren i ski-vrtić “Poljice”.

Što se cijena na Jahorini tiče, dnevna karta za ski-pas iznosi 72 KM za odrasle, dok je za djecu 61 KM, a za seniore karta košta 66 KM.

Jahorina, kao i druge planine, ima obezbijeđeno i noćno skijanje od 18 do 21 čas, a dnevno-noćna karta je naravno skuplja.

– Dnevno-noćna karta za odrasle je 107 KM, a za djecu je 91 KM – ističu iz Olimpijskog centra “Jahorina”.

Među posjetiocima popularna panoramska vožnja odrasle košta 15 KM, djecu 10 KM, dok seniori za ovo vožnju moraju izdvojiti 12 KM.

Skijalište na olimpijskoj ljepotici Bjelašnici raspolaže sa osam ski-staza i pet dječjih staza, te sa tri žičare i pet ski-liftova koji voze i do samog vrha planine na 2.067 metara nadmorske visine.

– Dio staza je osvijetljen visokokvalitetnom takmičarskom rasvjetom za noćno skijanje, a Ski-centar posjeduje i instaliran sistem za vještačko osnježavanje staza – ističu oni.

Cijene ski-pasova na Bjelašnici se takođe razlikuju u zavisnosti od uzrasta, pa će tako roditelji za djecu od šest do 12 godina morati da izdvoje od 15 KM do 28 KM, a karta za uzrast od 13 do 18 godina iznosi 33 KM.

Odrasle na Bjelašnici pojednična karta košta 15 KM, dok je dnevna karta 42 KM.

Što se noćnog skijanja tiče, cijene se kreću između 20 i 30 KM, dok za bejbi lift roditelji moraju da plate 15 KM.

Pored Bjelašnice, među skijašima je veoma popularno i skijalište na Igmanu, a cijene ski-pasova ovdje su nešto niže.

Dnevna karta za djecu od šest do 12 godina je 20 KM, a za mlade od 13 do 18 godina je 25 KM. Dalje, dnevna karta za odrasle je 28 KM, a oni mogu kupiti kartu za pojedinačno skijanje koja košta 10 KM. Pojedinačne karte se mogu naći između osam i 10 KM, a dvodnevne su 48 KM.

Nemoguće je otići na planinu bez adekvatne opreme, a kada je riječ o cijenama opreme za skijanje na Bjelašnici, iznajmljivanje kompletne opreme za odrasle za dnevno skijanje iznosi 25 KM, dok je cijena opreme za noćno skijanje 20 KM.

Iznajmljivanje skija košta 15 KM za dnevno skijanje, za noćno 10 KM, dok je cijena pancerica 10 KM.

Među skijašima je veoma popularna i planina Vlašić, a ukoliko se odlučite da provedete dan skijajući na ovoj planini, za ski-pas moraćete da izdvojite 30 KM.

Na ovoj planini za skijaše su dostupne četiri staze, i to ski-lift “Babnovac”, ski-lift “Markovac”, ski-lift “Eko-Fis”, te bejbi ski-lift.

Dnevna karta na stazama Babanovac i Markovac iznosi 30 KM, poludnevna 20 KM, dok je cijena noćnog skijanja ista kao i cijena poludnevnog, odnosno 20 KM.

Cijena dnevne karte na ski-liftu “Eko- Fis iznosi 20 KM, dok je cijena poludnevnog i noćnog pasa 15 KM.

Nezavisne

Društvo

BRAVO MALENA! Violeta Krajišnik prva u Srpskoj počela da svira i pjeva uz gusle

Dok mnogi njeni vršnjaci biraju moderne trendove, dvadesetjednogodišnja Violeta Krajišnik iz Bijeljine odlučila je da gaji ono što je vijekovima čuvalo srpski identitet – gusle.

Prva je djevojka iz Republike Srpske koja pjeva i svira uz ovaj tradicionalni instrument, a danas, kroz svoju školu gusala, prenosi znanje i ljubav prema kulturi i vjeri novim generacijama.

“Običaji, tradicija, kultura i jezik neprocjenjivi su za identitet bilo kog naroda, a posebno srpskog, koji se vijekovima suočava sa brojnim teškoćama. Njegovanje i očuvanje ovih tekovina uvijek su važni, a naročito kada proslavljamo velike praznike kao što su ovi vaskršnji. Zato su povećanje svijesti o poznavanju naše istorije, ali i svega onog na šta su Srbi ponosni, izuzetno važni za mlade ljude”, upozorava mlada bijeljinska umjetnica Violeta Krajišnik.
Kako kaže gusle je zavolјela još od malih nogu slušajući priče o pokojnom djedu, koji je takođe svirao i pravio ovaj instrument.

“Gusle sam počela svirati iz radoznalosti, još u osnovnoj školi, te sam i epsku poeziju zavolјela sasvim spontano, kroz muziku. Bila sam samouka, a kasnije sam svoje znanje usavršavala na razne načine, pohađajući različite časove iz te oblasti. Gusle su moja prva lјubav, odnosno prvi instrument koji sam naučila da sviram”, kaže za InfoBijeljina ova svestrana djevojka.

Početaka se prisjeća sa sjetom.

“Nisam bila prihvaćena od svih kao ravnopravan guslar samo zato što sam djevojka, te sam mnogo truda i rada uložila u promociju ženskog guslarstva u Republici Srpskoj. Reakcije na žensko guslarstvo su i dan danas veoma različite, te se moje koleginice i ja susrećemo sa različitim komentarima. Gusle se godinama smatraju muškim instrumentom, iako to uopšte nije tako. Kroz istoriju, ali i u današnje vrijeme, imamo brojne zapise iz kojih se jasno može vidjeti da imamo i ženske interpretacije uz gusle. To znači da je pojam ženskog guslarstva samo neko vrijeme bio zaboravlјen, ali to sada, u vrijeme postojanja društvenih mreža i različitih tehnologija, više nije toliko skriveno”, kaže Violeta.

Svoje znanje rado dijeli sa drugima u sekciji škole gusala, gdje je edukator velikom broju polaznika koji žele da uče osnove ovog tradicionalnog instrumenta.

“Polaznicima najviše pažnje skrećem na pravilno ponašanje budućeg guslara. Ponajviše govorim o poštovanju gusala, jer su obično na njima izrađene različite slike srpskih svetinja i svetitelјa, te se uz takav instrument ne mogu pjevati bilo kakvi tekstovi. Gusle su smjerne, ozbilјne, istinite i takve tekstove treba da bira svaki guslar, jer da nije bilo gusala, dosta naše istorije ne bi bilo sačuvano. Takođe, nošnja je, bar za mene, jako važna. Veoma je bitno ponašati se u skladu sa kostimografijom koju nosimo, te treba imati poštovanje prema našim precima ne samo kroz tih 5 minuta na sceni, već i u stvarnom životu”, poručuje djevojka.

Studentkinja treće godine Pedagoškog fakulteta u Bijeljini, osim gusala, svira i harmoniku i klavir, piše duhovnu poeziju, a s majkom igra folklor i pjeva etno i izvorne pjesme.

S ponosom ističe da je učestvovala na brojnim etno i guslarskim festivalima i takmičenjima. Predsjednica je Udruženja za očuvanje kulturne baštine i pravoslavnog identiteta “Bogojavljenska noć”.

Udruženje Evropske akademije SNU iz Ljublјane odlikovalo je Violetu zlatnom značkom za ostvarivanje izuzetnih rezultata u oblasti očuvanja srpske kulturne baštine, a Grad Bijelјina srebrnom medalјom “Filip Višnjić”.

Ova priznanja su joj dodatan podstrek za budući rad.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE VELIKA SUBOTA i posljednji dan posta!

Danas je Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti poslije Velikog petka – dana raspeća Isusa Hrista. Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini.

Velika subota posvećena je uspomeni na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad. Dio je Strasne sedmice i uvod u vaskršnje praznike.

Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini, u crkvama, cjelivajući plaštanicu na simboličnom Hristovom grobu.

Na ovaj dan došao je kraj starom vijeku i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.

Svake godine na Veliku subotu, na dan između golgotskog raspeća na Veliki petak i Vaskrsa Sina Božjeg u nedjelju, pred pravoslavni Vaskrs, održava se ceremonija starija od 12 vijekova.

U hramu Svetog groba u Svetoj zemlji već vijekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na svijeće okupljenih vjernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.

Običaji i verovanja

U kućama se završavaju neophodni poslovi oko dočeka velikog praznika.

Sprema se i čisti kuća, priprema odjeća. Ko nije obojio jaja i to ujutru završava, prije izlaska sunca.

U pojedinim dijelovima mijesi se kolač vaskršnjak.

I dalje se strogo posti, na vodi. Propisano je suhojedenje, odnosno ne jede se kuvana hrana.

Najrašireniji naziv za današnji praznik je Velika subota, ali se u nekim krajevima ovaj dan zove i Strašna subota, Zavalita subota, Crvena subota i Dugačka subota. Svi ovi nazivi podsjećaju na duge Hristove muka na raspeću.

Stari vjeruju da se zbog toga na današnji dan obavezno treba učiniti neko dobro djelo ili udijeliti milostinja siromašnima. Vjeruje se da će se to višestruko vratiti dobročinitelju, piše RTS.

Na Veliku subotu se ne radi u polju i ne rade se nikakvi ručni radovi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano uz malu oblačnost

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i slabe padavine u prvom dijelu dana.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, na zapadu i krajnjem sjeveroistoku očekuje se više oblaka i slaba prolazna kiša, a na sjeveru i istoku po kotlinama i dolinama rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, južnih smjerova ili promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 11, u višim predjelima od dva, a dnevna od 18 do 24 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuelno