Connect with us

Društvo

Meoteorolozi objavili VELIKU PROGNOZU za proljeće: Šta nas očekuje?

Meteorolozi “AccuWeathera” objavili su veliku prognozu za proljeće za Evropu.

Kako pišu, u nekim će se zemljama zadržati dugotrajan zimski obrazac, dok će se druge morati nositi s potencijalno opasnim vremenskim nepogodama kasnije tokom proljeća.

Kada su u pitanju naši krajevi, večeras stiže proljeće , a prema najava meteorologa ono će početi uz promjenjivo vrijeme i prolaznu kišu.

Ljepše vrijeme očekuje se u toku sedmice, uz znatan porast temperature, međutim novo naoblačenje očekuje se već za vikend, uz mjestimičnu kišu.

Prema riječima stručnjaka, rano proljeće u našim krajevima ali i ostatku Balkana biće obilježeno olujama.

“Oluje u jugozapadnoj Europi i povećanje proljetnih oborina u južnim regijama izazivaju zabrinutost među prognostičarima zbog opasnosti od poplava na lokacijama kao što su Italija i Balkan.  S obzirom na to koliko je Sredozemno more toplo, oluje bi mogle osigurati dodatnu vlagu i dovesti do povećanja prijetnji od poplava. To je posebno zabrinjavajuće za zapadne padine Apenina i Dinarskih Alpa”, objasnio je Tajler Rojs, viši meteorolog “AccuWeathera”.

U Italiji bi dotok vlage tokom prve polovine proljeća takođe mogao dovesti do povećane opasnosti od vremenskih nepogoda, koje bi pak mogle dovesti do raznih prijetnji poput razornih vjetrova, tuče i bujičnih poplava.

Kako će biti sve toplije, rast će i opasnost od vremenskih nepogoda.

Kako će učinci iznenadnog stratosferskog zagrijavanja postupno prestajati širom sjeverozapadne  Evrope do kraja marta, trend visoke temperature će preuzeti kontrolu nad regijom i zavladaće sušniji uslovi. Međutim, i dalje će biti mogući kišni prodori, zbog čega prognostičari vjeruju da bi ukupne količine oborina ovog proljeća mogle biti blizu prosjeka.

Prognostičari su posebno istakli Njemačku i Poljsku kao dvije zemlje koje će ovog proljeća biti suočene sa značajnim rizikom od velikih oluja, zajedno sa susjednim područjima sjeverno i istočno od alpskih regija.

Dijelovi zapadne Španijee i Portugala takođe će se suočiti s nestabilnim početkom proljeća.

“Kako proljeće počinje, možemo vidjeti pojavu nestabilnih uslova na Pirinejskom poluotoku. Uslovii će postati suši i topliji u drugom dijelu proljeća”, objasnio je viši meteorolog “AccuWeathera” Alan Repert.

Velik dio jugoistočne Europe će se u drugom dijelu proljeća suočavati s iznadprosječnim temperaturama. Lokacije od Rima do Bukurešta su sredinom ožujka imale temperature tipične za kasni travanj, a ovaj trend zagrijavanja zadržat će se i tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, praćen povremenim kišama.

Kada je u pitanju ostatak Evrope, očekuje  se da će se temperature širom Velike Britanije približiti istorijskom prosjeku do kraja aprila, ali se očekuje da ovaj prelaz neće doći kao glatko, postupno povećanje prema toplijim danima.

“U Velikoj Britaniji i Irskoj očekuju se velike promjene temperature koje će se ujednačiti tek krajem aprila”, .

Temperature bi mogle biti iznad istorijskog prosjeka duže vrijeme u Engleskoj, Valesu, Sjevernoj Irskoj i dijelovima Škotske; međutim, valovi frontalnih prolaza mogu poremetiti trend proljetnog zagrijavanja i na neko vrijeme spustiti uslove na nešto ispod prosjeka.

Očekuje se da će se opasnost od mraza ili smrzavanja zadržati do sredine aprila u dijelovima Velikoj Britaniji, protežući se daleko na jug. Šanse za snježne padavine koje će pasti u proljeće vjerojatno će biti izolovane na višim terenima širom Škotske, Engleske i Valesa, dok će se nizine suočiti s manjom prijetnjom od proljetnih pljuskova kako temperature počnu padati.

Sve u svemu, vrijednosti oborina u Velikoj Britaniji mogle bi biti nešto iznad istorijskog prosjeka tokom aprila i maja. U tipičnoj godini, najsušniji mjeseci za London uključuju razdoblje od februara do maja.

Južnu Evropu u prvom dijelu proljeća takođe bi opet mogla zadesiti suša, piše “AccuWeather”.

Prema Météo Franceu, niz od 32 uzastopna dana bez mjerljivih padavina opažen je od 20. januara 2023. do 21. februara 2023. Time je postavljen novi rekord za najduži uzastopni niz dana bez mjerljivih padalina od 1959. Još jedan značajan dio bio je 2020. od 17. marta do 16. aprila, kada je zabilježen 31 uzastopni dan bez mjerljivih oborina, piše Index.

Related Topics:

Društvo

PAKLENO TOPLO, ALI STIŽE I OBRT: Evo kakvo vrijeme očekuje građane u nedjelju

Nakon sunčanog i veoma toplog dana, građane Banjaluke i okoline u nedjelju, 26. jula, očekuju temperature do 32 stepena Celzijusa, uz sparno vrijeme i mogućnost kratkotrajnih pljuskova i grmljavine u večernjim satima.

Jutro će biti svježe, sa temperaturama oko 16 stepeni, dok će tokom dana preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Najtopliji dio dana biće između 14 i 17 časova, kada će živa u termometru dostići oko 32°C.

Meteorolozi upozoravaju da će zbog visokih temperatura i sparine subjektivni osjećaj biti još topliji, pa se građanima savjetuje da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i zaštite se od UV zračenja.

U večernjim časovima postoji mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, ali se ne očekuju dugotrajne padavine.

Nastavi čitati

Društvo

PAKLENE VRUĆINE PRED NAMA: Sladić najavio temperature i do 41°C

 Povratak izrazito visokih temperatura vazduha očekuje se od 29. jula uz maksimalne vrijednosti od 34 do 41 stepen Celzijusov, najavio je meteorolog Nedim Sladić.

Prema njegovim riječima, malo kiše još možemo očekivati u noći na ponedjeljak, nakon čega prognozira duži period bez značajnijih padavina.

Novi toplotni talas

“Budući da će naredni period ispuniti kriterij prema kojem će prosječne dnevne temperature zraka najmanje pet dana zaredom odstupati za 5 i više stepeni od prosjeka, možemo konstatovati da slijedi novi toplotni val u našem regionu. Prema trenutnim prognoznim modelima trajao bi najmanje jednu sedmicu, a signali su jednoglasni za natprosječne temperature zraka do 5. avgusta”, naveo je Sladić.

Vazdušna masa iz Afrike

Prema njegovim riječima, vazdušna masa porijeklom sa sjevera Afrike najprije će zahvatiti zapadni i sjeverozapadni dio Evrope, prije nego što se premjesti nad centralnu Evropu i Balkan.

“Važan faktor u cijeloj priči bit će nedostatak površinske vlage, koji može značajno izmijeniti karakteristike same zračne mase pa bi izraženiji osjećaj sparine tokom dana uglavnom trebao izostati. S obzirom na isušeno tlo, u narednom periodu obratiti pažnju na odnos prema prirodi jer će rizik od nastanka šumskih požara sve više rasti”, naveo je Sladić na Facebooku.

Temperature mora

Meteorolog se osvrnuo i na očekivane temperature mora u narednom periodu.

“Temperature mora u daljem porastu pa početkom augusta nemojte se iznenaditi ukoliko vam more bude neugodno toplo za kupanje”, istakao je Sladić.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

GODINAMA UPOZORAVAJU UZALUD: Domovima zdravlja u Srpskoj prijeti slom

Privremena reorganizacija rada pojedinih ambulanti porodične medicine u Domu zdravlja Banja Luka zbog godišnjih odmora, odlazaka ljekara u penziju i upućivanja na specijalizacije, ponovo je otvorila pitanje hroničnog nedostatka doktora porodične medicine u Republici Srpskoj, na koji zdravstvene ustanove i struka upozoravaju godinama.

Dom zdravlja Banjaluka saopštio je da će izmijenjen režim rada u dijelu ambulanti trajati najkasnije do 1. septembra, naglašavajući da dostupnost zdravstvene zaštite građanima neće biti ugrožena.

Načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka Anastasija Stokanović navela je da je tokom ljetnih mjeseci, zbog korištenja godišnjih odmora, odlazaka doktora u penziju i upućivanja na specijalizacije, nemoguće održati dosadašnji obim rada.

-Ove organizacione mjere imaju za cilj da raspoloživi doktori budu ravnomjerno raspoređeni u mreži od 33 ambulante koje pokrivaju gradska, prigradska i seoska područja, kako bi se očuvao kontinuitet zdravstvene zaštite’, navela je Stokanović.

Istakla je da doktori porodične medicine rade pod velikim opterećenjem, često pokrivajući dva ili više timova istovremeno, uz veliki broj pacijenata, obimnu administraciju i otežan rad u elektronskom zdravstvenom sistemu.

Pacijentima je preporučeno da prije dolaska u ambulantu kontaktiraju timsku medicinsku sestru, koja će ih informisati o radnom vremenu njihove ili zamjenske ambulante, dok će rasporedi rada biti dostupni i na ulazima u ambulante te na internet stranici Doma zdravlja.

Problem nedostatka kadra mogao bi dodatno biti izražen u narednom periodu. Prema podacima Doma zdravlja Banjaluka, ova ustanova će do kraja godine ostati bez još 11 doktora porodične medicine zbog odlaska u penziju, dok bi u naredne tri godine mogla ostati bez dodatna 22 specijalista porodične medicine.

Istovremeno, interesovanje mladih ljekara za ovu specijalizaciju je slabo. Na posljednjem konkursu bilo je raspisano deset specijalizacija iz porodične medicine, ali se prijavilo svega pet kandidata, dok za specijalizaciju iz urgentne medicine nije pristigla nijedna prijava.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić kaže da mladi doktori češće biraju kliničke specijalizacije.

-Sve ono što je možda profitabilnije, poput pojedinih kliničkih specijalnosti, mladi ljekari radije biraju, dok su manje zainteresovani za primarnu zdravstvenu zaštitu. Resorno ministarstvo mora pronaći način da se taj problem prevaziđe, a Medicinski fakultet će nastaviti da kvalitetno priprema kadar koji domovi zdravlja upućuju na specijalizaciju- poručuje Škrbić.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Jovica Mišić za Fenu upozorava da se s istim problemima već suočavaju i druge lokalne zajednice.

-Koliko znam, i u Trebinju jedna ambulanta porodične medicine trenutno uopšte ne radi, pa ostali timovi preuzimaju njene pacijente. To pokazuje da ovo nije problem samo Banjaluke’, rekao je Mišić.

On smatra da mladi ljekari izbjegavaju porodičnu medicinu prije svega zbog slabijeg materijalnog položaja u odnosu na bolničke specijaliste.

-Doktori porodične medicine imaju najniže koeficijente. Ljekar koji radi u bolnici ili na kliničkom centru ima oko 320 KM veću početnu platu od doktora porodične medicine, pa je sasvim razumljivo zašto mladi biraju druge specijalizacije-rekao je Mišić.

Ocijenio je da bi država trebalo da učini porodičnu i urgentnu medicinu atraktivnijim kroz veće plate ili druge pogodnosti, podsjećajući da su pojedine evropske zemlje, poput Rumunije, uspjele vratiti dio ljekara koji su radili u inostranstvu.

Mišić upozorava da zdravstveni sistem nema dugoročnu kadrovsku strategiju, zbog čega nije moguće precizno planirati potrebe za ljekarima.

-Nama nije potrebna samo reforma zdravstva, nego nova zdravstvena politika. Porodični ljekar može riješiti oko 80 odsto zdravstvenih problema, ali danas nema dovoljno vremena za prevenciju jer je preopterećen velikim brojem pacijenata i administracijom- rekao je Mišić.

Tako, kako kaže, porodični ljekar bi, po normativima, trebalo da u smjeni ima do 25 pacijenata od kojih bi petoro dolazilo samo na preventivne preglede i konsultacije.

-Međutim, naši ljekari porodične medicine u smjeni imaju i po 80 pacijenata i nemaju vremena da se posvete. Zato pacijenti porodične ambulante doživljavaju kao mjesto gdje samo idu po uputnicu za specijalistu-objašnjava Mišić.

Prema njegovim riječima, ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu znači ulaganje u zdravlje stanovništva, ali i u ekonomiju, jer kvalitetna prevencija smanjuje broj bolovanja i potrebu za skupljim bolničkim liječenjem.

Ocijenio je da je neophodno sistemski jačati porodičnu medicinu kako bi se spriječio dalji odlazak ljekara i osigurao kvalitet zdravstvene zaštite građana u narednim godinama.

Buka

Nastavi čitati

Aktuelno