Connect with us

Društvo

U Srpskoj kroz cijevi i krađe “iscuri” 40% pitke vode

Ukupni gubici u vodovnoj mreži u Republici Srpskoj su iznosili 41.351.000 kubnih metara ili 41,2 odsto od ukupno zahvaćene vode, a dok se aktivnije ne bude radilo na rješavanju problema, ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou, ističe Predrag Duduković, direktor banjalučkog “Vodovoda”.

Ovo su podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, a iako su određeni gubici opravdani, kako za “Nezavisne” kažu iz banjalučkog “Vodovoda”, ovaj procenat bi mogao biti značajno manji izgradnjom cjevovoda i boljom kontrolom krađe vode.

Kako je kazao Duduković, njihovi gubici za 2021. godinu su za 0,62 odsto manji u odnosu na godinu prije, no, kako kaže, oni su i dalje preveliki.

“Uspjeli smo smanjiti gubitke za 0,62 odsto, što, iako ne zvuči mnogo, ipak iznosi 200.000 kubnih metara vode, što svakako nije beznačajno”, kazao je Duduković.

Kako je dalje istakao, problem prevelikih gubitaka vode je nešto sa čim se nosi cijela Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, a ni susjedne zemlje ga nisu najbolje riješile.

“Prvi i možda najznačajniji razlog prevelikog gubitka vode su stare ili dotrajale cjevovodne mreže”, ističe Duduković.

Prema standardima Evropske unije svake godine bi trebalo rekonstruisati dva odsto postojeće mreže, što, kako kaže Duduković, mi ne poštujemo, jer nam je oduvijek bio fokus da provedemo vodu u naselja koja je nemaju, te kada dođe do sanacije postojećih cijevi nemamo više sredstava.

“Sve dok aktivnije ne uzmemo učešće u rješavanju ovog problema ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou”, zaključuje Duduković.

Drugi razlog, kako ističe, je učestala krađe vode na naših područjima, što podrazumijeva potrošače koji se direktno i nelegalno priključe na cijev i na taj način kradu vodu.

“Zbog ovoga je i došlo do suše u ljetnom periodu, jer kradu radi navodnjavanja, što iziskuje velike količine vode”, kaže direktor “Vodovoda”.

Treći razlog su određene radnje koje preduzeće sprovodi u sklopu redovnih procesa, kao što su dezinfekcija cijevi, dostavljanje cisterni stanovništvu bez vode te otpuštanje određenog dijela vode radi boljeg pristiska u cijevima.

“Na smanjenje gubitka se značajno može uticati. Primjer su nam države koje su svoje gubitke uspjele svesti na pet do osam odsto i to zamjenom i rekonstrukcijom cjevovoda”, kazao je Duduković.

Prema njegovim riječima, kod nas je praksa da popravljamo kvarove na dotrajalim cijevima, ali kada se svaki dan dešavaju kvarovi popravljanje više nema smisla te je potrebna potpuna rekonstrukcija.

Za rješenje ovog problema je potrebno izdvojiti značajna sredstva, kako kod rekonstruisanja mreže, tako i kod otkrivanja nevidljivih kvarova, koji takođe utiču na gubitke.

“Kada ne vidimo kvar, nismo ni svjesni vode koja se gubi. Prošle godine smo uspjeli duplo smanjiti potrošnju vode samo vodeći računa o nevidljivim kvarovima”, kazao je Duduković.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, javni vodovodi su prošle godine zahvatili ukupno 100.373.000 kubnih metara vode, što je za 1,2 odsto više nego u 2020. godini.

“Prošle godine je ukupna količina isporučene vode veća za 4,9 odsto u odnosu na godinu prije, a samo je domaćinstvima ustupljeno 4,7 odsto više nego 2020. godine”, saopšteno je u Zavodu za statistiku Republike Srpske.

U 2021. godini je zabilježeno 279.982 vodovodnih priključaka, 32 uređaja za pripremu vode za piće, 30 taložnika, 54 filtera, 142 hlorinatora i sedam ostalih uređaja.

Društvo

PATRIJARH PORFIRIJE na Vaskrs u Pećkoj patrijaršiji

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije najavio je danas da će Vaskrs proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, gdje će se, kako je istakao, moliti za radost i mir u svakom čovjeku i među svim ljudima.

Patrijarh je nakon liturgije u Hramu Svetog Save u Beogradu poručio da sutra ide na Kosovo i Metohiju, saopšteno je iz Informativne službe Srpske pravoslavne crkve /SPC/.

“U Pećkoj patrijaršiji ćemo služiti svetu liturgiju, proslaviti Vaskrsenje Hristovo, proslaviti život, pobedu nad grehom, smrću i najvećim našim neprijateljem – đavolom i moliti se za radost, za mir u svakom čoveku i među svim ljudima” naveo je patrijarh.

Njegova svetost je rekao da će se moliti za čitav srpski narod i sve ljude sa kojima Srbi žive gdje god da se nalaze, ali i za čitav svijet.

Povodom Velikog četvrtka, patrijarh Porfirije je rekao da je ovo dan kada je Gospod svim onim što jeste pokazao da je smirenje jedini put koji vodi punoći i smislu, ispunjava čovjeka kao pojedinca, ali i sve kao zajednicu

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je prevrtljiv dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno i sunčano, a ponegdje će padati kiša.

Ujutru će biti pretežno vedro, tokom dana u većini predjela mogući su lokalni razvoji oblačnosti uz prolaznu kišu ili pljusak, a uveče se očekuje prestanak padavina i postepeno razvedravanje.

Vjetar će biti slab do umjeren, u Krajini ujutru pojačan uz jake udare, južnih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 14, a najviša dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

IDE VASKRS, A SVE JE PRESKUPO! “Tanka” prodaja na banjalučkoj Tržnici

Prodavci voća, povrća, mesa i jaja na banjalučkoj Tržnici ovih dana imaju više posla nego obično, a sve zbog priprema za Vaskršnje praznike. Gužve ima, ali oni koji od ranog jutra stoje za tezgama za BL portal kažu da baš i nisu prezadovoljni, a ujedno priznaju da cijene jesu povisoke.

“Generalno je tanka prodaja, ali kao i pred svake praznike ove nedjelje narod kupuje sve vrste povrća. Očekujemo još posla ovih dana”, kaže za BL portal jedan od prodavaca.

Police sa povrćem su pune raznolikih i svježih plodova, a ekipa BL portala provjerila je njihove cijene, pa evo šta vas očekuje u vaskršnjoj kupovini.
Cijena krompira varira u odnosu na vrstu, pa glamočki krompir po kilogramu košta dvije marke, dok je mladi skuplji i potrebno je izdvojiti 3,5 KM po kilogramu. Vreća glamočkog krompira košta 10 maraka, dok vreća kvalitetnijeg krompira košta 13 maraka.

Luk takođe zavisi od kvaliteta i vrste, pa tako cijene idu od 1,5 KM do 3 marke po kilogramu. Za kilogram mrkve je takođe potrebno izdvojiti tri marke.
Cijena kupusa se takođe razlikuje u odnosu na kvalitet, pa tako kilogram ovog povrća košta od 3 do 4 marke.

Nešto skuplje su tikvice, krastavci i paradajz koji koštaju po sedam maraka za kilogram.

Najskuplje su paprike, zelene i crvene, a njihova cijena po kilogramu je osam maraka. Pasulj se takođe razlikuje po vrsti i kvaliteti pa je za kilogram potrebno izdvojiti od 7 do 10 maraka. Kilogram svježih šampinjona košta deset maraka.
Pored povrća, građani ovih dana više nego obično kupuju i meso. Ovo potvrđuju i prodavci u jednoj od mesara na Tržnici.

“Najviše se kupuje svježa i mlada prasetina, mljeveno meso za sarmu i teletina”, kaže u razgovoru za BL portal jedan od prodavaca mesa.

Tako kilogram svježe, mlade prasetine u zavisnosti od dijela košta od 12 do 16 maraka, a za kilogram pečene prasetine trebaće vam 30 maraka.

Kilogram svježe junetine košta od 18 do 22 marke, u zavisnosti koji komad birate. Najskuplja je, kao i uvijek, teletina koja košta od 28 do 35 maraka po kilogramu.

Kao i pred svaki Vaskrs najtraženija su jaja, a njihova cijena po komadu počinje od 35 feninga pa do pola marke, u zavisnosti od veličine, dok su domaća nešto skuplja.

Za one koji ne preskaču ni voće, kilogram jabuka, banana, narandži i jagoda košta između dvije i tri marke.

Srđan Banović, BL portal

Nastavi čitati

Aktuelno