Društvo

Prelazak na grijanje na struju može dovesti i do požara

Stambene zgrade koje koriste sistem daljinskog grijanja “Eko toplana”, ili centralnih kotlovnica na pelet, drvnu sječku i slično, nisu elektroenergetski projektovane, odnosno nisu tehnički predviđene za grijanje korištenjem električne energije, pa prelazak većine, a pogotovo svih stanova unutar jedne zgrade, na grijanje na struju izvjesno bi doveo do preopterećenja lokalne elektrodistributivne mreže.

Na to su upozorili iz “Elektrokrajine” i dodali da bi to za posljedicu imalo često iskakanje osigurača na niskonaponskim izlazima u pripadajućim trafostanicama, uz veliku mogućnost kvarova na elektroinstalacijama unutar tih zgrada i pregorijevanja priključnih podzemnih kablova (od trafostanice do zgrade).

“Naravno, u tim situacijama postoji mogućnost požara na elektromreži, te instalacijama unutar zgrada”, istakli su iz “Elektrokrajine”.

Kako ističu, u nizu proteklih sezona je konstantno dolazilo do prelaska određenog broja korisnika “Eko toplana” na sisteme individualnog grijanja električnom energijom, ali u nivou koji je lokalna elektrodistributivna mreža mogla podnijeti bez značajnijih poremećaja u isporuci električne energije.

“‘Elektrokrajina’ ne raspolaže informacijama da će ove zimske sezone u Banjaluci doći do značajnijeg porasta broja korisnika grijanja na električnu energiju usljed odjave korisnika daljinskog grijanja preduzeća ‘Eko toplane'”, naglasili su iz “Elektrokrajine”.

Bojan Kresojević, gradski menadžer grada Banjaluka, ističe da je u prethodne dvije godine bilježeno povećanje broja korisnika na sistemu daljinskog grijanja, a takva su, dodaje, očekivanja i za ovu godinu.

“S druge strane, pojedini korisnici nisu zadovoljni kvalitetom grijanja, a mi smo taj problem namjeravali da riješimo kroz projekat rekonstrukcije sistema daljinskog grijanja, ali za realizaciju ovog projekta nismo dobili podršku Skupštine grada”, rekao je Kresojević, te dodao da će se ostati na nastojanjima da se, korak po korak, ide ka tome da sistem daljinskog grijanja bude što bolji.

I on je potvrdio da bilo koji prelazak na grijanje na električnu energiju opterećuje elektroenergetski sistem.

“Očekivano je bilo da će ‘Elektroprenos’ izgraditi novu trafostanicu uz koju bi se kapacitet povećao, ali iz nekog razloga još uvijek nema realizacije. Mi nemamo informacije da postoje prijetnje u zgradama, već informacije koje se odnose na elektroenergetsku mrežu, a obaveza ‘Elektroprenosa’ je da izvrši investicije i poveća kapacitete. Mi ćemo svakako učiniti sve da zadržimo korisnike zbog samog sistema daljinskog grijanja, njegove profitabilnosti i sigurnosti korisnika”, poručio je Kresojević.

Iz “Eko toplana” kažu da je prilikom isključenja pojedinačnih korisnika sa sistema daljinskog grijanja neminovno narušavanje termičke ravnoteže (komfora) prostorija koje su u neposrednom kontaktu sa stanom isključenim iz sistema, s obzirom na činjenicu da se prilikom projektovanja objekat posmatra kao termotehnička cjelina.

Preciziraju da će isključenjem jedne stambene jedinice stanari u susjednim stambenim jedinicama osjetiti posljedice tog isključenja.

“Na kvalitet grijanja ne utiče samo funkcionisanje sistema daljinskog grijanja, odnosno distributivne mreže, nego i kvalitet stambenih objekata, toplotna izolacija, stolarija, kao i redovno održavanje unutrašnjih i zajedničkih unutrašnjih instalacija, što nažalost nije dovoljno poznato svim korisnicima, pa se odgovornost za nezadovoljavajući kvalitet grijanja često prebacuje isključivo na isporučioca toplotne energije, iako je veliki dio odgovornosti i na zajednicama etažnih vlasnika, kao i na pojedinačnim korisnicima”, navode iz “Eko toplana”.

Nezavisne

Društvo

Rafinerija Brod ulazi u novi biznis, NEMA VEZE SA NAFTOM

Da li će se Rafinerija nafte u Brodu vratiti poput “feniksa”?

Ovo preduzeće planira da u svom krugu gradi postrojenje za reciklažu plastike sa dnevnim kapacitetom od 32 tone. Od te sirovine bi se kasnije proizvodili kanisteri za Rafineriju ulja u Modriči.

U fabrici bi bila uspostavljena linija za tretman PET ambalaže i linija za tretman plastičnih folija koje bi pojedinačno imale kapacitet prerade od 1.000 kilograma po satu, izvijestio je Capital.

Realizacija predmetnog projekta neće proizvoditi elemente značajnih uticaja na životnu sredinu koji bi mogli da dovedu do značajnog zagađenja u odnosu na postojeće stanje na lokaciji, a samim tim niti elemente negativnog prekograničnog uticaja – navode oni u elaboratu koji su uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu poslali Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

U ovom dokumentu se navodi da reciklaža plastike predstavlja jedan od ključnih koraka ka održivom upravljanju otpadom i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ne rade već godinama

– Njeno sporo razlaganje čini je velikim ekološkim izazovom. Udio plastičnog otpada u ukupnoj količini mješovitog komunalnog otpada iznosi 12 do 15 posto težinski, dok zapreminski gledano ovaj udio se kreće od 30 do 40 posto zbog niske molekularne težine plastike – navodi se u elaboratu.

Zanimljivo je da je rafinerija početkom avgusta u Brodu postavila spremnik za prikupljanje PET ambalaže u Gradskom parku u Brodu.

Podsjećamo, Rafinerija nafte Brod je obustavila preradu nafte nakon eksplozije koja se dogodila u oktobru 2018. i od tada više nije pokretala ovaj proces.

Iako su vlasnici, ruski investitori u više navrata najavljivali remont, modernizaciju i prelazak na gas kao energent to se do danas nije desilo.

Preduzeće je za šest mjeseci ove godine napravilo minus od 31,17 miliona maraka sa čime je akumulirani gubitak narastao na preko 914 miliona maraka.

Nastavi čitati

Društvo

SKUPLJA REGISTRACIJA: Gdje ide ogromni novac od građana?

Građani u Republici Srpskoj će za registraciju vozila ove godine će plaćati 50 do 200 KM, više u odnosu na prošlu godinu. Pitanje je gdje se troše ogromne sume novca koje se naplaćuju od građana?

Građani Republike Srpske će za registraciju vozila ove godine plaćati u prosjeku 100 KM više u odnosu na prošlu godinu. Poskupjelo je nekoliko stavki jer svima izgleda fali novca, a sve opet ide po džepu građana.

Da biste registrovali svoje vozilo, trebaće vam između 600- 650 KM. Većina građana kaže da “pojma nemaju” šta plaćaju.

Suma novca koji liježu na račun osiguravajućih kuća i u budžet Srpske izazivaju vrtoglavicu. Ilustrovano, to izgleda ovako.

U Srpskoj je u 2024. godine registrovano 518.586 vozila.

Za premiju osiguranja za prosječno vozilo građani godišnje plate više od 199.000.000 KM. Za putarine na ovakvim putevima kojima vozimo, u budžet uplatimo 70 KM po vozilu, što je ukupno više od 36,3 miliona KM.

Porez na upotrebu motornih vozila državi donosi preko 18 miliona KM, a posebna vodna naknada skoro 18 miliona KM. Za tablice dajemo više od 10 miliona KM. Tu su i naknade, potvrde i takse od oko 15 miliona KM.

Kad se sve sabere, građani Srpske za godinu dana za registraciju uplate skoro 332 miliona KM, od čega u budžet Republike Srpske više od 103,5 miliona KM!

Sume su impozantne ali problema ne bi bilo kada bi se dio tih sredstava vraćao građanima kroz javne usluge, što je i osnovna funkcija države, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

“Vidimo koliku sumu građani plaćaju prilikom registracije automobila, a kakvi su nam putevi. Svakodnevno slušamo o putevima u Hercegovini, put smrti je put Foča – Sarajevo, gdje skoro svake sedmice skoro da neko pogine.

Zatim, kad vidimo naše lokalne puteve u Bijeljini, kad je nešto urađeno? Pogledajmo bilo koje puteve. Mi u Republici Srpskoj se zapravo još uvijek vozimo putevima i cestama koje su napravljeni za vrijeme bivšeg Jugoslavije. Šta nam je sa nasipima, sa zaštitom od poplava?”, pita Orašanin.

Primjećuju to i građani, kako kažu, svakodnevno.

“Rupe su svuda po putu. Nekim putevima noću ne biste smjeli da idete. Registracija je skuplja od toga koliko vrijedi auto”, ističu oni.

Problemi puteva i katastrofalnih popolava kakvu smo imali 2014. godine traju godinama, iako građani redovno pune budžet, ističe Orašanin, objašnjavajući ko se tu, kako kaže, okoristio.

“Jasno je da je budžetu, koliko god da se uplati sve malo. Za pokriće budžetskih rupa i deficita, javne potrošnje, potreban je ogroman novac, a da ne govorim o nelegalnom izvlačenju para iz javnog budžeta. Sve to treba da finansiraju građani, a kad pogledamo vodoprivredu, Fond zaštite životne sredine, vidimokoliko građani finansiraju zaposlene radnike odnosno neradnike u svim tim fondovima i institucijama, a koji ništa ne doprinose ništa Srpskoj niti njenim građanima”, objašnjava Orašanin.

Orašanin dodaje da ova vlast pokazuje stalni nemar prema građanima, te da zato nikad u javnosti nismo dobili precizan izvještaj u šta su utrošena uplaćena sredstva. Šta na kraju ostaje građanima, sem da plate nove namete? Njima je jasno.

“Plaćaćemo na kredit, ko bude htio da vozi, ko ne bude…parkiraj i u žaru”, poručuju oni.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITI ZA “MIR U KUĆI”: ERS krpi rupe u poslovanju novim milionskim zaduženjem

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) nastavila je da se zadužuje kod komercijalnih banaka kako bi krpila rupe u poslovanju. Banka poštanska štedionica im je pozajmila 10 miliona maraka uz kamatu od dva miliona KM, otkriva portal CAPITAL.

Odluku o novom kreditu uprava preduzeća na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem je donijela danas.

U njoj se ne navodi na koji period je novac posuđen, odnosno koji je rok za njegovo vraćanje kao ni u koje će svrhe biti iskorišten.

Podsjećamo, ERS se ove godine zadužio oko 200 miliona maraka, a novac su pozajmljivali i od trgovaca dugovima, odnosno društava za faktoring.

Riječ je o izuzetno nepovoljnim kreditima. Primjera radi NLB Banka Banjaluka im je sredinom godine pozajmila 18 miliona maraka uz obavezu da vrate kamatu od čak 7,5 miliona KM.

Uprava zaduženja pokušava da opravda lošom hidrološkom godinom i izgubljenim arbitražama.

Procjene su da će ovu godinu ERS završiti u minusu od oko 30 miliona maraka.

Nastavi čitati