Svijet
DEMOKRATE U “DUBIOZI”! Bajdenu opada podrška i kod Afroamerikanaca

Bahta Mekonen, 28-godišnji kapetan američke vojske iz Džordžije, jedne od ključnih država za ishod izbora, među milionima je građana čiji su glasovi doprinijeli da Džo Bajden (Joe Biden) 2020. pobijedi na predsjedničkim izborima.
Međutim, tri godine kasnije, demokrate strahuju da bi upravo on mogao biti jedan od glasača koji će Bajdena koštati reizbora 2024.
Razočaran zaokretom demokrata
Razočaran zaokretom demokrata ka ljevici, većom potrošnjom i, kako ih označava, praznim obećanjima, Mekonen ukazuje da ne vidi adekvatnu opciju koju bi podržao na sljedećem glasanju, piše Glas Amerike.
– U njihovim nastupima uviđam mnogo verbalne privrženosti afroameričkoj zajednici, kao da žele da ostave utisak da su partija za mlade crnce ili tu populaciju u cjelini. Ali, činjenica je da to potvrđuju svojim djelovanjem – kaže on.
Afroamerikanci važe za najlojalnije pristalice demokrata. Odigrali su važnu ulogu tokom Bajdenove kampanje 2020. u Južnoj Karolini. Uspjeh u Džoržiji, američkom predsjedniku otvorio je put ka Bijeloj kući i većini koju su demokrate osvojile u Senatu.

Zauzvrat, glasači su očekivali da će Bajden i demokrate inicirati promjenu restriktivnih zakona o glasanju, reformu policije i krivičnog pravosuđa, otplatu studentskih kredita i ekonomsko osnaživanje.
Nije, međutim, još pružio precizan putokaz za to.
LGBTQ populacija
Istovremeno, usredređenost na LGBTQ populaciju i temu abortusa kod birača poput Mekonena razvijaju osećaj otuđenosti.
– Ljevičarska orijentacija mi je odbojna, jer joj se demokrate sve više okreću – ukazuje Mekonen, navodeći da bi želio da se opcija koju je podržao 2020. više usredsredi na ekonomiju.
Istraživanja i ankete agencije Reuters pokazuju da glasači mlađi Afroamerikanci gube vjeru u demokrate i Bajdena, čak možda i u čitav politički proces – svega tri godine nakon najvećih protesta za rasnu ravnopravnost i građanska prava.
Međutim, uprkos tome očekuje se da će velika većina ipak podržati Bajdena naspram budućeg republikanskog kandidata.
Ipak, upitno je da li će dovoljno građana izaći na birališta u ključnim gradovima, poput Atlante, Milvokija i Detroita, da bi Bajden ostvario drugi predsjednički mandat.
– Demokrate treba da shvate da je sve masovnija populacija Afroamerikanaca kojima je dosta guranja i nadziranja. Neuspjeh demokrata da obezbijede veće olakšice za studentske kredite ili legalizuju marihuanu je razočaravajući. Agresivniji pristup republikanaca kada su na vlasti ostavlja utisak da rješavaju stvari – rekao je za Reuters Lelan Evans, kandidat za gradsko vijeće Nešvila..
Lojalnost demokratama
Afroamerikanci čine 14,2 posto američke populacije, što iznosi 42,7 miliona ljudi, što je porast od 30 posto u odnosu na 2000. godinu, pokazuje podaci nevladinog istraživačkog centra Pju. U poređenju s ostatkom američkog stanovništva – ta populacija je pet godina mlađa, prosječne starosti 33 godine.
Njihova lojalnost demokratama ključna je da ta partija nastavi da pobeđuje u Pensilvaniji, Mičigenu i Džordžiji i povrati okruge na jugu zemlje.
Međutim, dešava se suprotno.
Njihova izlaznost u 2022. manja je za gotovo 10 posto u poređenju sa 2018. godinom, pokazuju podaci koje je “Washington Post” objavio na osnovu ankete provedene prilikom popisa stanovništva.
Za to vrijeme, izlaznost bjelačkog stanovništva smanjena je za 1,5 procenata.
Zajednička anketa Reutersa i Ipsosa, sprovedena od 11. do 17. jula, pokazuje da bi 18 posto Afroamerikanaca prije izabralo Donalda Trampa nego aktuelnog predsjednika Bajdena.
Ukazali su takođe da su spremniji da podrže kandidata koji se zalaže za ograničavanje abortusa i povećanje izdataka za finansiranje policije.
U globalu demokrate podržavaju afroamerički glasači koji se zalažu za pravo glasa, legalan abortus i protive se rasizmu.
Međutim, ta podrška slabi kada je riječ o ekonomiji.
– Tako da se brojke između 50 i 60 procenata smanjuju srazmjerno tvrdnjama anketiranih da su, kada je riječ o ekonomiji, republikanci za njih podjednako dobri kao i demokrate – rekao je Terens Vudberi, izvršni direktor kompanije za istraživanje javnog mnenja HIT Strategies.
Džulijan Sajlas, istraživač ulaganja pripadnika afroameričke zajednice, podvukao je da brojni njegovi prijatelji i članovi porodice preispituju lojalnost demokratama, analizirajući stepen poboljšanja kvaliteta njihovih života i ekonomski položaj.
“U suštini ništa se ne dešava”
On iznosi i tvrdnje da se na svake četiri godine demokratski kandidati pozivaju na značaj povećanja imovnog stanja Afroamerikanaca i smanjivanje jaza u poređenju sa bijelcima.
– U suštini se ništa ne dešava – podvlači on.
– Čini se da govore o temama koje djeluju dobro sa kojima mogu da se uskladim: smanjivanje studentskog kredita, ili duga za vlasništvo nad domom. Međutim, stvari se ne kreću dovoljno brzo – podvlači on.
Stopa nezaposlenosti Afroamerikanaca nalazi se na minimumu tokom mandata aktuelne američke administracije. Ipak u junu 2023. dostigla je desetomjesečni maksimum – mahom zbog toga što su Afroamerikanci napustili tržište rada.
– Ne preostaje niko osim Bajdena dok neko drugi ne dođe. Potrebno je da kao društvo prevaziđemo milje starijih bijelaca koji su zaduženi za sve u zemlji – zaključuje Andre Rasel mještanin Čikaga.
Inače, demokrate su uložile dosta novca i vremena u nastojanjima da prošire mogućnosti za glasanje Afroameričkoj populaciji, omoguće njihovu registraciju u državama važnim za ishod izbora, kao i kooptaciju u izbornu kampanju.
Uz to, prvi put u američkoj istoriji, potpredsjedničku funkciju obavlja pripadnica Afroameričke zajednice, Kamala Haris.
Ujedno je i najviše rangirana Afroamerikanka koja obavlja političku funkciju u državi.
Avaz
Svijet
VELIKE NOVOSTI U BRITANSKOJ OBAVJEŠTAJNOJ SLUŽBI! Uskoro žena na čelu MI6

Prvi put u istoriji žena će biti na čelu britanske obavještajne službe MI6, objavio je list “Tajms”.
Barbara Vudvord, bivši ambasador Britanije u Kini koja nikad nije bila špijun, jedna je od tri kandidatkinje za tu poziciju.
Intervjui za ovu poziciju održani su prošle sedmice, a posljednja tri kandidata bili su žene, od kojih su dvije bile agenti MI6, prenosi Srna.
Šef MI6, ser Ričard Mur, trebalo bi da se povuče na jesen nakon pet godina na dužnosti.
Međutim, imenovanje je kontroverzno jer kritičari kažu da je neizglednija osoba za ovaj posao previše naklonjena Kini i da nema prethodnog obavještajnog iskustva u vrijeme kada je Peking pokrenuo agresivne špijunske operacije u Velikoj Britaniji.
Svijet
PUTIN POZVAO UKRAJINU NA DIREKTNE PREGOVORE bez preduslova 15. maja u Istanbulu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin predložio je da Rusija i Ukrajina održe direktne pregovore, bez preduslova 15. maja u Istanbulu.
– Predlažemo da kijevske vlasti nastave pregovore koje su prekinule krajem 2022. godine, nastave direktne pregovore, i to bez ikakvih preduslova. Predlažemo da bez odlaganja počnu sljedećeg četvrtka, 15. maja, u Istanbulu, gdje su ranije održani i gdje su prekinuti – rekao je Putin u obraćanju medijima.
Kako je rekao, on će se lično obratiti predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu da organizuje pregovore.
Putin je zahvalio administraciji američkog predsednika Donalda Trampa za sve posredničke napore kada je riječ o rješavanju ukrajinskog konflikta, prenosi Sputnjik.
– Ko zaista želi mir, taj ne može da ne podrži prijedloge Rusije o pregovorima. Ponuda Moskve je na stolu, a odluka je sada na Kijevu i njegovim pokroviteljima – istakao je Putin.
Ruski lider je dodao da je Rusija usmjerena na to da sa Ukrajinom sprovede ozbiljne pregovore kako bi se otklonili osnovni uzroci sukoba.
– Nikome nije potreban svijet sa grozničavim kopanjem rovova. Moramo postići dugoročni mir. Trenutno su u toku vojne operacije, a mi predlažemo da se nastave pregovori koji su prekinuti, ne sa naše strane – istakao je Putin.
Rusija ne isključuje mogućnost produženja primirja u budućnosti, ali tek nakon analize šta će se desiti u narednih nekoliko dana, dodao je ruski lider, ističući da će Rusija težiti postizanju dugoročnog mira u Ukrajini tokom pregovora.
Putin je na konferenciji za novinare u Kremlju podsjetio da je Rusija u više navrata predlagala inicijativu prekida vatre, međutim, Kijev je stalno te inicijative kršio, kao što je slučaj bio i sa moratorijumom na gađanje energetskih objekata kako ukrajinskih, tako ruskih.
– Pored toga, tokom oiljležavanja Dana pobjede, koji je sveti dan za Rusiju, mi smo takođe uveli primirje. Međutim, kijevske vlasti uopšte nisu odgovorili na poziv Rusije da se uvede prekid vatre. Štaviše, nakon poziva Rusije da se to učini još 5. maja, kijevske vlasti su izveli masovne napade dronovima na ruske objekte. To se dešavalo i tokom obilježavanja praznika – rekao je Putin.
Kazao je i da je tokom tri dana primirja, proglašenog povodom proslave Dana pobjede, Ukrajina pretrpjela žestoke gubitke, a njeni pokušaji da prodre na teritoriju Rusije su osujećeni.
Tramp o Putinovom pozivu na pregovore: Potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, povodom predloga ruskog predsednika Vladimira Putina o direktnim pregovorima Moskve i Kijeva, da bi to bio “potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu”.
– Pomislite na stotine hiljada života koji će biti spašeni ako se ovo beskrajno “krvoproliće” nadamo se završi. Biće to potpuno novi i mnogo bolji svijet. Nastaviću da radim sa objema stranama kako bih obezbijedio da se to desi. SAD žele da se umjesto toga (rata) fokusiraju na obnovu i trgovinu. Pred nama je velika nedjelja – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži TruthSocial.
Svijet
MEDVEDEV “Ruska vojska se ne bavi terorizmom”

Ruske oružane snage se ne bave terorizmom, za razliku od ukrajinskih trupa, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
“Šta bi ta tifusarska vaš sa kokainom u nosu /ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski/ uradio kada bi mu rekli da naša zemlja više ne može ‘garantovati bezbjednost’ evropskih lidera koji su danas stigli u Kijev? Smiri se, pacove! Za razliku od banderovskih kopiladi, naša vojska se ne bavi terorizmom”, napisao je Medvedev na “Telegramu”.
Zelenski je zaprijetio svjetskim liderima koji su juče došli u Rusiju uoči Parade pobjede u Moskvi, nakon što je odbio ruski prijedlog o trodnevnom prekidu vatre.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, premijer Velike Britanije Kir Starmer i poljski premijer Donald Tusk danas su stigli u Kijev na samit “koalicije voljnih”.
Rusija je krajem aprila objavila prekid vatre koji će trajati od 8. do 10. maja u čast 80 godina od pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
Predsjednik Zelenski je umjesto toga zahtijevao tridesetodnevni prekid vatre.
-
Zdravlje1 dan ago
JELO KOJEM ĆETE SE VRAĆATI! Recept za carsku pitu koja je fantastična za doručak
-
Horoskop1 dan ago
HOROSKOPSKI ZNAKOVI KOJE PRATI SREĆA! Jeste li među njima?
-
Politika3 dana ago
DODIK OTVORENO PROTIV VUKANOVIĆA: Podržaću svakog ko ga napadne!
-
Politika1 dan ago
DRAMA U BRČKOM Specijalci pokušali UHAPSITI RADOVANA VIŠKOVIĆA, spremili sačekušu za njegovu pratnju
-
Zanimljivosti1 dan ago
BITNA JE MJERA! Ovo su znakovi da pijete previše vode
-
Svijet3 dana ago
FICO POLETIO ZA MOSKVU! Prelazi pola Evrope da bi prisustvovao Danu pobjede
-
Politika3 dana ago
HELEZ ZABRANJUJE zvaničnicima Srpske da pristupe lokacijama ORUŽANIH SNAGA BiH
-
Politika22 sata ago
“MOGU DA SE SMIJU ALI VIDJEĆE”: Dodik poručio da ukoliko Slovenija krene POLITIKOM SANKCIJA, slijedi odgovor iz Srpske