Connect with us

Društvo

AFRIČKA KUGA KRIVA Zbog tanke ponude i porasta cijena mesa

Zbog sve siromašnijeg stočnog fonda u Srpskoj farmeri će biti primorani da se okrenu uvozu svinja, čija je cijena u Evropi već skočila i do 40 odsto, što će dovesti i do poskupljenja mesnih prerađevina.

U proteklom periodu u Srpskoj je eutanazirano više od 45.000 svinja zbog afričke kuge. Farmeri i prerađivači kažu da je poskupljenje sve izvjesnije, jer je na tržištu Srpske sve tanja ponuda živih svinja, mesa i prerađevina od domaćih životinja. Taj rast će, tvrde oni, pogurati nagore i cijene drugih vrsta mesa, jer će se koristiti kao zamjena za svinjetinu.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić istakao je za “Glas Srpske” da je proizvodnja gotovo stala, jer je znatno smanjen broj krmača, zbog čega će ponuda biti jako tanka.

“Sve to će se odraziti na cijenu i to u narednih mjesec dana. Cijene će ići nagore, ali u razumnom nivou, imajući u vidu kontinuirani pad kupovne moći građana”, rekao je Maljčić i dodao da će se na jesen u Srpskoj osjetiti drastične promjene u svinjogojstvu.

Nešto što se dešava u regionu i Evropskoj uniji sigurno neće, kaže, zaobići Srpsku.

“Naši klaoničari će prije kupiti uvozno skuplje nego nešto domaće što bi sad poskupjelo primjera radi 20 odsto”, tvrdi Maljčić.

Vlasnik Mesne industrije “ZP komerc” Đorđe Rosić kazao je da do poskupljenja svinja, kao i mesa i prerađevina, mora doći jer je stočni fond u Srpskoj prepolovljen.

“Za sada ide provjereno i prerađeno meso sa domaćih farmi, a koliko će ga još biti niko ne može garantovati. Što se tiče cijena, izvjesno je da će u narednim danima doći do korekcije, jer to diktira situacija u regionu”, kazao je Rosić.

Zamjenik direktora Mesne industrije “Tulumović” Jovana Tulumović kazala je da je meso berzanska roba, čija se ponuda i potražnja mijenjaju na sedmičnom nivou.

“Cijena mesa zavisi od mnogo faktora, od energenata do stočne hrane. Na to ne možemo uticati i cijene prilagođavamo stanju na berzi”, kazala je Tulumovićeva i dodala da meso za dalju preradu uvoze iz Evrope.

Vlasnik lanca banjalučkih mesnica “Kod Laze” Lazo Šešić tvrdi da ne bi trebalo doći do drastičnog poskupljenja mesa u radnjama, zbog slabe kupovne moći stanovnika.

“U mesnici se za deset dana ne može prodati jedno prase”, kazao je Šešić i dodao da su trenutne cijene svinja 4,20 KM po kilogramu žive vage bez PDV-a, prasića do 25 kilograma sedam maraka, a težih šest maraka.

Predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Toper” iz Doboja Snežana Šešlija istakla je za “Glas” da ne opravdava nikakva poskupljenja živih svinja, mesa i prerađevina te poziva nadležne da se uključe i kroz dodatne podsticaje za farmere to spriječe.

“Znam da je stočni fond prepolovljen zbog afričke kuge svinja i da je proizvodnja pod upitnikom, ali zato bi nadležni trebalo da prilikom uvoza svinja na neki način stimulišu farmere da cijene u Srpskoj ostanu na novu od prije nekoliko mjeseci. Dođe li do poskupljenja, a sve su prilike, građani će se odricati tradicionalne hrane i svinjokolja, koji se približava. Više neće praviti zalihe slanine i suvog mesa za zimu, nego će živjeti od danas do sutra”, kazala je Šešlija.

Odšteta
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske saopštilo je da su farmerima u petak isplaćene 1.666.833 KM za sanaciju štete uzrokovane afričkom kugom kroz otkup zdravih svinja na zaraženom i ugroženom području.

“Sredstva su isplaćena po osnovu zaključka Kompenzacionog fonda i nastavak su isplate sredstava u ukupnom iznosu od četiri miliona KM, koja su, sa ovom uplatom, ukupno isplaćena proizvođačima za otkup zdravih svinja”, naveli su iz ministarstva i dodali da je na ovaj način otkupljeno oko 7.500 zdravih svinja, čime je u znatnoj mjeri spašen stočni fond.

Vlada Srpske je ranije odobrila i isplatila tri miliona KM proizvođačima svinja za štetu nastalu eutanazijom svinja.

Related Topics:

Društvo

Rafinerija Brod ulazi u novi biznis, NEMA VEZE SA NAFTOM

Da li će se Rafinerija nafte u Brodu vratiti poput “feniksa”?

Ovo preduzeće planira da u svom krugu gradi postrojenje za reciklažu plastike sa dnevnim kapacitetom od 32 tone. Od te sirovine bi se kasnije proizvodili kanisteri za Rafineriju ulja u Modriči.

U fabrici bi bila uspostavljena linija za tretman PET ambalaže i linija za tretman plastičnih folija koje bi pojedinačno imale kapacitet prerade od 1.000 kilograma po satu, izvijestio je Capital.

Realizacija predmetnog projekta neće proizvoditi elemente značajnih uticaja na životnu sredinu koji bi mogli da dovedu do značajnog zagađenja u odnosu na postojeće stanje na lokaciji, a samim tim niti elemente negativnog prekograničnog uticaja – navode oni u elaboratu koji su uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu poslali Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

U ovom dokumentu se navodi da reciklaža plastike predstavlja jedan od ključnih koraka ka održivom upravljanju otpadom i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ne rade već godinama

– Njeno sporo razlaganje čini je velikim ekološkim izazovom. Udio plastičnog otpada u ukupnoj količini mješovitog komunalnog otpada iznosi 12 do 15 posto težinski, dok zapreminski gledano ovaj udio se kreće od 30 do 40 posto zbog niske molekularne težine plastike – navodi se u elaboratu.

Zanimljivo je da je rafinerija početkom avgusta u Brodu postavila spremnik za prikupljanje PET ambalaže u Gradskom parku u Brodu.

Podsjećamo, Rafinerija nafte Brod je obustavila preradu nafte nakon eksplozije koja se dogodila u oktobru 2018. i od tada više nije pokretala ovaj proces.

Iako su vlasnici, ruski investitori u više navrata najavljivali remont, modernizaciju i prelazak na gas kao energent to se do danas nije desilo.

Preduzeće je za šest mjeseci ove godine napravilo minus od 31,17 miliona maraka sa čime je akumulirani gubitak narastao na preko 914 miliona maraka.

Nastavi čitati

Društvo

SKUPLJA REGISTRACIJA: Gdje ide ogromni novac od građana?

Građani u Republici Srpskoj će za registraciju vozila ove godine će plaćati 50 do 200 KM, više u odnosu na prošlu godinu. Pitanje je gdje se troše ogromne sume novca koje se naplaćuju od građana?

Građani Republike Srpske će za registraciju vozila ove godine plaćati u prosjeku 100 KM više u odnosu na prošlu godinu. Poskupjelo je nekoliko stavki jer svima izgleda fali novca, a sve opet ide po džepu građana.

Da biste registrovali svoje vozilo, trebaće vam između 600- 650 KM. Većina građana kaže da “pojma nemaju” šta plaćaju.

Suma novca koji liježu na račun osiguravajućih kuća i u budžet Srpske izazivaju vrtoglavicu. Ilustrovano, to izgleda ovako.

U Srpskoj je u 2024. godine registrovano 518.586 vozila.

Za premiju osiguranja za prosječno vozilo građani godišnje plate više od 199.000.000 KM. Za putarine na ovakvim putevima kojima vozimo, u budžet uplatimo 70 KM po vozilu, što je ukupno više od 36,3 miliona KM.

Porez na upotrebu motornih vozila državi donosi preko 18 miliona KM, a posebna vodna naknada skoro 18 miliona KM. Za tablice dajemo više od 10 miliona KM. Tu su i naknade, potvrde i takse od oko 15 miliona KM.

Kad se sve sabere, građani Srpske za godinu dana za registraciju uplate skoro 332 miliona KM, od čega u budžet Republike Srpske više od 103,5 miliona KM!

Sume su impozantne ali problema ne bi bilo kada bi se dio tih sredstava vraćao građanima kroz javne usluge, što je i osnovna funkcija države, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

“Vidimo koliku sumu građani plaćaju prilikom registracije automobila, a kakvi su nam putevi. Svakodnevno slušamo o putevima u Hercegovini, put smrti je put Foča – Sarajevo, gdje skoro svake sedmice skoro da neko pogine.

Zatim, kad vidimo naše lokalne puteve u Bijeljini, kad je nešto urađeno? Pogledajmo bilo koje puteve. Mi u Republici Srpskoj se zapravo još uvijek vozimo putevima i cestama koje su napravljeni za vrijeme bivšeg Jugoslavije. Šta nam je sa nasipima, sa zaštitom od poplava?”, pita Orašanin.

Primjećuju to i građani, kako kažu, svakodnevno.

“Rupe su svuda po putu. Nekim putevima noću ne biste smjeli da idete. Registracija je skuplja od toga koliko vrijedi auto”, ističu oni.

Problemi puteva i katastrofalnih popolava kakvu smo imali 2014. godine traju godinama, iako građani redovno pune budžet, ističe Orašanin, objašnjavajući ko se tu, kako kaže, okoristio.

“Jasno je da je budžetu, koliko god da se uplati sve malo. Za pokriće budžetskih rupa i deficita, javne potrošnje, potreban je ogroman novac, a da ne govorim o nelegalnom izvlačenju para iz javnog budžeta. Sve to treba da finansiraju građani, a kad pogledamo vodoprivredu, Fond zaštite životne sredine, vidimokoliko građani finansiraju zaposlene radnike odnosno neradnike u svim tim fondovima i institucijama, a koji ništa ne doprinose ništa Srpskoj niti njenim građanima”, objašnjava Orašanin.

Orašanin dodaje da ova vlast pokazuje stalni nemar prema građanima, te da zato nikad u javnosti nismo dobili precizan izvještaj u šta su utrošena uplaćena sredstva. Šta na kraju ostaje građanima, sem da plate nove namete? Njima je jasno.

“Plaćaćemo na kredit, ko bude htio da vozi, ko ne bude…parkiraj i u žaru”, poručuju oni.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITI ZA “MIR U KUĆI”: ERS krpi rupe u poslovanju novim milionskim zaduženjem

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) nastavila je da se zadužuje kod komercijalnih banaka kako bi krpila rupe u poslovanju. Banka poštanska štedionica im je pozajmila 10 miliona maraka uz kamatu od dva miliona KM, otkriva portal CAPITAL.

Odluku o novom kreditu uprava preduzeća na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem je donijela danas.

U njoj se ne navodi na koji period je novac posuđen, odnosno koji je rok za njegovo vraćanje kao ni u koje će svrhe biti iskorišten.

Podsjećamo, ERS se ove godine zadužio oko 200 miliona maraka, a novac su pozajmljivali i od trgovaca dugovima, odnosno društava za faktoring.

Riječ je o izuzetno nepovoljnim kreditima. Primjera radi NLB Banka Banjaluka im je sredinom godine pozajmila 18 miliona maraka uz obavezu da vrate kamatu od čak 7,5 miliona KM.

Uprava zaduženja pokušava da opravda lošom hidrološkom godinom i izgubljenim arbitražama.

Procjene su da će ovu godinu ERS završiti u minusu od oko 30 miliona maraka.

Nastavi čitati

Aktuelno