Connect with us

Društvo

SJEĆANJE NA BITKU: U Dubici smo porazili Hrvatsku vojsku, Armiju BiH i snage NATO-a

Odbrana Kozarske Dubice prije 28 godina najsudbonosnija pobjeda Vojske Republike Srpske u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, rekao je omandant odbrane ove opštine Pantelija Ćurguz.

Ćurguz kaže da je tada poražen mnogobrojniji i savremenije opremljen neprijatelj – Hrvatska vojska, dio snaga takozvane Armije BiH, ali i Snage za brze intervencije NATO-a, izjavio je komandant odbrane ove opštine Pantelija Ćurguz.

Ćurguz je tokom obilježavanja 28 godina od odbrane od hrvatske agresije rekao novinarima da je tada odbranjena Kozarska Dubica i regija, a ukupno posmatrano i Republika Srpska.

“Pripadnici 11. Dubičke brigade u to vrijeme bili su angažovani na odbrani Koridora, a ovdje smo imali rezervni sastav, pa je ova pobjeda tim više značajnija i šalje snažniju poruku da možemo sve kada nešto želimo, kad smo jedinstveni i međusobno se poštujemo”, naglasio je Ćurguz.

Načelnik opštine Kozarska Dubica Radenko Reljić rekao je da je 18. septembar jedan od najznačajnijih datuma u novijoj istoriji Kozarske Dubice, koja je 1995. godine odbranjena zahvaljujući hrabrosti i upornosti Vojske Republike Srpske, policije, ali i naroda.

“Na današnji dan 1995. godine Kozarska Dubica i Republika Srpska su napadnute od hrvatske vojske čiji je cilj bio da se ovo područje zapali, uništi i stanovništvo protjera. Zahvaljujući upornosti naših boraca, naroda, policije i Vojske i komandnog sastava, oficira koji su upravljali odbranom grada, spasena je Kozarska Dubica i zaustavljeno napredovanje neprijateljske vojske”, rekao je Reljić novinarima.

On je naveo da je došlo do velikog i direktnog borbenog okršaja, a da su u nepunih 48 časova donesene sudbonosne odluke ne samo za Kozarsku Dubicu nego i za Republiku Srpsku.

“Da je neprijatelj uspio u svojoj namjeri, da su pali Novi Grad i Kozarska Dubica, stvorila bi se ogromna rupa na frontu, bili bi ugroženi i Prijedor i Banjaluka i kompletan zapadni dio Republika Srpska. Zahvaljujući našem junaštvu i ponosu Kozarčana, Kozarska Dubica se odbranila, a odbranjena je i kompletna Republika Srpska, a mi smo dužni vječno pominjati ljude koji su dali živote i naše iskustvo i znanje prenijeti na djecu koja će jednog dana upravljati ovim gradom”, rekao je Reljić.

Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Nenad Bulić rekao je da se danas, kao i svih prethodnih godina 18. i 19. septembra, sjeću svojih stradalih i veličanstvene odbrane od hrvatske agresije.

“Sutra ćemo obilježiti i Dan pobjede u Donjoj Gradini. To je bila veličanstvena pobjeda naših jedinica nad brojčano mnogo nadmoćnijim neprijateljem. Danas se sjećamo i svih naših stradalih vojnika i civila u odbrani našeg grada jer je to vrlo važno za mlađe generacije da se gaji kultura sjećanja i nastave obilježavati ovi važni datumi koji su za nas sve mnogo bitni i koji ne smiju biti zaboravljeni. Pamtimo i poštujemo sve koji su dali svoje živote, dali žrtvu za nas i otadžbinu da bismo danas mogli živjeti mirno”, rekao je Bulić.

Kod Spomen-krsta u porti Spomen-hrama Sveta Petka u Kozarskoj Dubici danas je služen parastos povodom 28 godina od odbrane od hrvatske agresije u kojoj su za dva dana ubijena 32 pripadnika Dubičke brigade i 14 civila.

Pomenu, kojem su poginulim vojnicima i civilima služili sveštenici Dubičke parohije, prisustvovali su komandant odbrane Kozarske Dubice u septembru 1995. godine Pantelija Ćurguz, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dragan Brdar i Bobana Ćibić, veliki broj boraca, učesnika odbrane i pripadnika 11. Dubičke brigade Vojske Republike Srpske, kao i porodice palih boraca i učenici.

Vijenac kod Spomen-krsta u pomen stradalim vojnicima i civilima položio je i načelnik opštine Kozarska Dubica Radenko Reljić sa saradnicima, kao i rukovodstvo i članovi Opštinske boračke organizacije, delegacija Policijske stanice, predstavnici političkih partija, te brojni građani.

U nastavku obilježavanja 28 godina od odbrane Kozarske Dubice od hrvatske agresije izveden je i prigodan umjetnički program koji su pripremili članovi Srpskog pjevačkog društva “Višnjić” i dramskog studija “Artist”.

U Spomen-hramu Svete Petke služena je zaupokojena liturgija za sve stradale borce u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

U okviru programa “Septembarski dani odbrane” u Donjoj Gradini sutra će kod spomen-obilježja Zoranu Bulić biti obilježen i Dan pobjede.

U agresiji hrvatske vojske 18. i 19. septembra 1995. godine na području četiri pogranične opštine Republike Srpske – Kozarske Dubice, Novog Grada, Kostajnice i Gradiške, na izuzetno brutalan način ubijena su 104 civila i vojnika, te pričinjena ogromna materijalna šteta.

Društvo

PUTEVI U SRPSKOJ ODNOSE ŽIVOTE: Broj saobraćajnih nesreća u porastu

Putevi u Srpskoj i dalje odnose živote, a od početka ove godine u saobraćajnim nesrećama poginulo je 25 osoba.

Prema podacima kojima raspolaže MUP RS u periodu od januara do aprila ove godine desilo se 3.338 saobraćajnih nesreća, što je za 8 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine.

– Poginulo je 25 osoba. Teže je povrijeđeno 163, što je za 10 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. 880 osoba je lakše povrijeđeno što je za 15,2 odsto više u odnosu na 2023. godinu, dok broj nesreća samo sa materijalnom štetom iznosi 2.598 i veći je za 7,1 odsto – kažu iz MUP Republike Srpske.

Pogoršanje stanja
Milija Radović, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske ističe u razgovoru za Srpskainfo da je došlo do pogoršanja stanja kada je riječ o brzini i vožnji pod dejstvom alkohola.

– Došlo je do pogoršanja stanja kada je riječ o prekoračenju brzine sa 55 na 63 odsto. Takođe, povećao se i udio vozača koji voze pod dejstvom alkohola – kaže Radović

Ističe da Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske tokom cijele godine ima niz preventivnih aktivnosti za unapređenje bezbjednosti u saobraćaju.

– U skladu sa našim budžetom, koji je nedovoljan, tokom cijele godine provodimo nekoliko aktivnosti i kampanja. Imamo kampanju za alkohol, gdje obilazimo Srpsku i dijeljenjem letaka upoznajemo građane na opasnost od vožnje pod uticajem alkohola. Zatim imamo i kampanju za pješake gdje ih usmjeravamo na korišćenje bezbjednosnog prsluka i drugih sredstava za osvjetljavanje tokom noći. Za najmlađu populaciju imamo predstavu “Mirka i drugari” gdje učimo mališane o osnovnim pravilima u saobraćaju. Ne smijemo zaboraviti ni akciju za srednjoškolce, kada zajedno sa ljudima koji su teško povrijeđeni u saobraćajnim nesrećama idemo u škole, gdje im oni pričaju svoja iskustva. Tu su naravno i kampanje za vezanje pojasa, kampanje za traktore i slično – dodaje Radović.

“Potrebno je analizirati najopasnije puteve”
Radović naglašava da Zakon o bezbjednosti saobraćaja predviđa da se svake godine radi analiza bezbjednosti saobraćaja.

Ako zakon predviđa tako, onda je to potrebno raditi svake godine. Potrebno je izvršiti analizu lokacija koje su najopasnije, gdje se najviše dešavaju saobraćajne nesreće. Tamo gdje je problem brzina, treba da se realizuje mjerenje brzine. A ako se brzina prekorači, onda je potrebno poduzeti mjere. Ne trebamo čekati da opet neko pogine, pa da tek onda preduzmemo nešto – kaže on.

Smatra da je osim, preventivnih aktivnosti, potrebno i da se vozači ponašaju odgovorno tako što će poštovati saobraćajne propise i tako zaštiti svoj, ali i život drugih učesnika u saobraćaju.

Dodaje i da je neophodno izdvojiti više novca kako bi se unaprijedio kvalitet saobraćajnica.

Sankcionisano 4.309 vozača
MUP RS je u periodu od 5. do 10. maja realizovao republičku akciju pojačana kontrola učesnika u saobraćaju sa akcentom na sankcionisanje nedozvoljene brzine kretanja motornih vozila i upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola.

Tokom akcije testirano je 18.857 učesnika u saobraćaju, a sankcionisano je 4.309 vozača.

-Zbog nedozvoljene koncentracije alkohola u organizmu sankcionisano je 810 vozača, a evidentirano je 2.650 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine – kažu iz MUP RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Aktuelno