Connect with us

Društvo

PORAŽAVAJUĆA STATISTIKA: Spoljnotrgovinski deficit BiH veći od sedam milijardi KM

Prema podacima Agencije za statistiku BiH koji su objavljeni u srijedu, spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je više od sedam milijardi KM.

Kako se navodi u ovim podacima, izvoz BiH za osam mjeseci iznosio je 11,2 milijarde KM i manji je za 5,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

S druge strane, uvoz je za osam mjeseci iznosio 18,2 milijarde KM i manji je za 1,3 odsto u odnosu na posmatrani period.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,4 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 7,056 milijardi KM”, navodi se u objavi Agencije za statistiku BiH.

Naveli su da je izvoz u zemlje CEFTA za osam mjeseci iznosio 2,1 milijardu KM, što je manje za 5,3 odsto u odnosu na isti period 2022. godine, dok je uvoz manji za 4,9 odsto, a iznosio je 2,1 milijardu KM.

“Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA iznosila je 97,7 odsto. Izvoz u zemlje EU za osam mjeseci iznosio je 8,259 milijardi KM i manji je za šest odsto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz iznosio 10,651 milijardu KM i veći je za 2,4 odsto u odnosu na isti period 2022.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 77,5 odsto”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne novine” da se neke statistički pozitivne promjene u prethodnoj godini, kada je zbog rekordnih cijena električne energije i drugih vodećih izvoznih proizvoda naš izvoz značajno povećan, nisu bile odraz održivih pozitivnih trendova.

“To se vidi sada kada su cijene nekih od naših izvoznih proizvoda ponovo niže, a nismo povećali količinski izvoz ni tih ni drugih proizvoda, niti osvojili nova tržišta. S druge strane, i dalje prekomjerno uvozimo mnogo toga što nam uopšte nije potrebno i možemo pokriti domaćom proizvodnjom, a nema adekvatne podrške vlasti domaćoj privredi da unaprijedi konkurentnost. Negativan trend, koji također pogađa naš izvoz, jeste recesija i općenito slabljenje ekonomije u Njemačkoj i drugim dijelovima EU gdje tradicionalno izvozimo, što umanjuje tražnju i za našim proizvodima”, kazao je Gavran.

Istakao je da su ključni načini da se ovo popravi podrška domaćoj proizvodnji, poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti i osvajanje novih tržišta.

“Dokle god smo potpuno ovisni o dešavanjima u EU i regiji, ne možemo biti sigurni i moramo proširiti lepezu naših trgovinskih partnera. Također, dok domaće firme nemaju barem slične uslove poslovanja kao konkurencija izvana, teško mogu biti konkurentne na svjetskom tržištu. Jedna konkretna i jednostavna mjera pomoći je da ni slučajno ne smije biti poskupljenja električne energije u narednoj godini jer jedna od rijetkih konkurentskih prednosti BiH je relativno niska cijena električne energije”, naveo je Gavran.

Ekonomista Slaviša Raković smatra da će teško doći do poboljšanja spoljnotrgovinskog deficita dok god struktura bh. privrede ostane takva kakva je.

“Naprotiv, postaće izazov održati deficit na održivom nivou. Ne treba zaboraviti da doznake dijaspore čine barem pedeset posto održivosti trenutne pozicije, a ostatak treba pripisati prilivima od investicija i kredita. Ovo je, naravno, gledano sa platnobilansne pozicije. Dakle, imperativ je zaustaviti trenutni trend pogoršanja i nastojati održati spoljnotrgovinski deficit u razumnim okvirima. Dugoročno je potrebno raditi na investicijama i poboljšanju strukture, ali to je zaista dugoročno”, zaključio je Raković.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje pretežno sunčano i malo toplije vrijeme, uz dnevni razvoj oblačnosti i moguću slabu kišu ponegdje.

U ranijim jutarnjim časovima uz rijeke i po kotlinama moguća je magla, dok se tokom noći i jutra na nedjelju očekuje porast oblačnosti, prvo na zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, a u Hercegovini slaba do umjerena bura, povremeno pojačana.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 13, u višim predjelima od pet, a dnevna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeniCelzijusovih .

Nastavi čitati

Društvo

POKAŽIMO DA NAM JE SRPSKA U SRCU I MISLIMA: Podsjetnik da to što se desilo ne smije nikad da nam se ponovi

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, Isidora Graorac istakla je kolik je važno da Banjaluka ali i čitava Srpska dobije centalno spomen-obilježje.

– Jako je važno da postoji spomen obilježje za sve poginule u proteklom odbrambeno otadžbinskom ratu. Ne sam zabog onih koji su izgubili svoje najmilije nego i zbog ljudi koji će doći u Republiku Srpsku, jer je to način da im se prenese priča o stradanju srpskog naroda. To je jedan podsjetnik da to što se desilo ne smije nikad da nam se ponovi – istakla je Graorac za Blink.

Ona je pozvala sve građane da dođu sutra na obilazak radova na ovom važnom spomeniku.

– Pozivam građane čitave Republike Srpske da dođu i obiđu radove. Da na taj način iskažu jedinstvo i pokažu da je Srpska svima nama i srcu i mislima – zaključila je Graorac.

Nastavi čitati

Društvo

Srpskoj prijeti gubitak pola MILIJARDE MARAKA

Energetski sektor u Republici Srpskoj trpi značajne finansijske udarce, a u prilog ovoj tvrdnji, govori činjenica da je Srpska u 2024. godini definitivno izgubila dva arbitražna spora, zbog kojih će dvjema slovenačkim kompanijama morati da isplati sa kamatama nešto manje od 340 miliona maraka.

Ali, tu nije kraj problemima, jer Republici prijeti još jedan arbitražni spor, ovoga puta sa Hrvatskom, a u igri je ponovo 200 miliona KM, koliko u vidu odštete od Rudnika i termoelektrane “Gacko” planira da traži “Hrvatska elektroprivreda” (HEP).

Prvo ćemo se ukratko posvetiti onome što je već izgubljeno.

Naime, 1. maja ove godine, Arbitražno vijeće u Londonu odbacilo je zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, da se poništi arbitražna odluka kojom je Srpska bila obavezana da isplati 90 miliona KM odštete slovenačkoj kompaniji “Vijadukt”, zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, a koji je potpisan 2004. godine.

Ovo je za portal “Capital” potvrdio Predrag Baroš, pravni zastupnik “Vijadukta”.

Kompletan slučaj datira iz 2004. godine, kada je Vlada Republike Srpske sa “HES Vrbas”, potpisala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju “HE Krupa” i HE “Banjaluka – Niska”, vrijedan 165 miliona KM.

Međutim, uslijedili su protesti građana Banjaluke, koji su se protivili projektu, što je dovelo do toga da se nije realizovao do 2015. godine, čime je ugovor raskinut.

Zbog raskida ugovora, kompanija “Vijadukt” iz Slovenije, koja je većinski vlasnik “HES Vrbas”, podnijela je Vladi Srpske odštetni zahtjev vrijedan 46 miliona evra (90 miliona KM). Pošto do dogovora nije došlo, “Vijadukt” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu.

Drugi poraz od Slovenaca potvrđen je u januaru ove godine.

Tada su predstavnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, “Elektrogospodarstva Slovenije” i Holdinga “Slovenske elektrane” potpisali tri ugovora povodom arbitražnog spora koji je trajao deceniju i po, između ugljevičkog preduzeća i slovenačke elektroprivrede, a kojim je traženo da RiTE, odnosno “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS), treba da plati 67 miliona evra (131 milion KM), na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene trećine proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. godine, do 31. decembra 2021. godine.

Srpska se ugovorima obavezala da će novac iz svojih sredstava platiti ERS u 14 polugodišnjih rata, kao i da će iz RiTE Ugljevik isporučivati trećinu proizvedene struje Sloveniji, sve dok bude radila. Međutim, to nije sve.

RiTE Ugljevik će takođe morati da plati i kamatu zbog neisporučene struje, a ona iznosi dodatna 58,2 miliona evra, odnosno oko 116 miliona KM.

Sličan problem sa neispunjenim obavezama koje se tiču isporuke struje ima i Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko, s tim da oni muku muče sa Hrvatima.

“Nezavisne novine” već su pisale o čemu se radi, ali nije zgoreg podsjetiti da “Hrvatska elektroprivreda” od RiTE Gacko traži 100 miliona evra (oko 200 miliona maraka) i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

Tada se RiTE obavezala da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

HEP je na tom planu 2017. godine, poslao zahtjev za mirno rješavanje spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona evra. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se hrvatska strana okrenula namjeri da pokrene međunarodni arbitražni spor.

“Nezavisne” od rukovodstva RiTE Gacko nisu uspjele saznati da li ima novih informacija u vezi s ovim pitanjem, a isto smo prošli u pokušaju da dobijemo stav od Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.

Vrijedi podsjetiti da je Radovan Višković, premijer Srpske, najavio da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Ekonomista Slaviša Raković ističe za “Nezavisne” da će Srpska preživjeti gubitak novca, ali da je šteta nenadoknadiva u smislu da su se tim parama mogli pokrenuti novi projekti. Stava je da u ovom slučaju ne možemo na isti način gledati na slučajeve u Ugljeviku, Gacku i Banjaluci, jer se radi o različitim periodima.

“Da se radilo po propisima, u Vrbasu nikad ne bismo došli u situaciju da imamo spor. To je zaista vrijedno istrage da se vidi zašto je došlo do toga i neko bi trebalo da odgovara”, smatra Raković, dodajući:

“Ugljevik je izgubio. Što se tiče RiTE Gacko, tu imamo mnogo kompleksnije odnose sa HEP-om, jer se u isti koš u taj slučaj mogu staviti i Hidroelektrane u Dubrovniku”.

Raković kaže da je ključ svega ispitati gdje godinama nestaju milioni maraka iz javnih energetskih preduzeća te da Srpska u bilo kom trenutku može biti suočena sa nekom arbitražom, ukoliko sa druge strane projekta stoji neki strani investitor.

“Uzmite samo Rašida Serdarova, evo, ja čekam da on počne da tuži za bilo šta. Ne bi me čudilo. Podsjetiću vas i na to da je kroz IRB RS nestalo 300-400 miliona KM, pa nikom ništa. Kad nestane neki novac, treba da se zapitamo gdje je on ispario, pa nije u termoelektrani. Kako vrijeme prolazi, trag novca se uništava, a niko ne odgovara za to”, upozorio je Raković.

Nastavi čitati

Aktuelno