Connect with us

Banjaluka

ZAŠTO SE TEMA KOLEKTORA uporno skida sa DNEVNOG REDA SKUPŠTINE? Evo šta o tome kažu odbornici

Na posljednjem kolegijumu Skupštine grada Banjaluka skinuto je više tačaka sa dnevnog reda a jedna od njih je i izgradnja kolektora u gradu na Vrbasu.

Kolektori su skinuti sa dnevnog reda regulacionih planova, a budući da se Banjaluka enormno gradi, da raste broj stanovnika i da još uvijek najveći grad Srpske ima ispuštanje otpadnih voda direktno u Vrbas, ostaje pitanje da li zaista postoji opravdan razlog za skidanje ove tačke sa dnevnog reda.

Gradski menadžer Bojan Kresojević ističe da je jedan od najvećih problema u Banjaluci u ovom trenutku prečišćavanje otpadnih voda, te da se 20 godina čeka na ovaj projekta.

On je podsjetio da su se gradovi u Srpskoj poput Bijeljine davno pozabavili ovim problemom, a da Banjaluka još uvijek vodi ovu borbu.

“Mi smo obezbjedili 5,2 miliona KM za izgradnju kolektora da bi se iz slijeva rijeke Crkvene koja je u prethodnim godinama pretvorena u otvorenu kanalizaciju, sakupljala voda i prečišćavala. Za realizaciju ovog projekta potrebno je pored izrade projekta i tehničke dokumentacije neophodno je da se usvoji regulacioni plan koji je predložen na prethodnoj sjednici, međutim bez ikakvih argumenata skupština je to skinula sa dnevnog reda i mi to ne možemo prihvatiti nikako drugačije nego kao opstrukciju kako bi rezultati ove gradske administracije bili manji, nezavisno od toga što su građani Banjaluke žrtva tako nečega”, poručio je Kresojević.

Nakon održanog kolegijuma, predsjednik Skupštine Ljubo Ninković nije dao jasan odgovor novinarima na pitanje zašto su kolektori skinuti sa dnenog reda, a uz nejasan odgovor dao je i komentar kako nije siguran da li se iza ovog projekta krije neki kriminal.

Gradski menadžer Bojan Kresojević na ovaj komentar ističe da skupštinska većina nema drugi način da skrene pažnju sa problema osim da kreiraju imaginarne probleme.

“Mi stojimo otvoreni za bilo kakve primjedbe da nešto nije usklađeno sa zakonom, ali ovdje ne postoje nikakve primjedbe jer taj projekat je tek u završetku u svojstvu da je na Skupštini grada da usvoji regulacioni plan da bi nakon toga realizacija projekta tekla kako je zamišljeno i planirano”, rekao je Kresojević.

Gradski menadžer je dodao da je gradska administracija u saradnji sa međunarodnim donatorima i Evropskom investicionom bankom obezbjedila milion KM za izradu studije za prečišćavanje otpadnih voda.

“Upravo to će za nas biti smjernice za rješavanje ovog problema i to znači da to nije razmišljanje Bojana Kresojevića ili Draška Stanivukovića već na principima kako se to radi u svijetu”, poručio je Kresojević.

Odbornik u Skupštini Grada Aleksandar Petković ističe da skidanje tačke kolektora sa dnevnog reda regulacionih planova nije jedini problem.

“Problem je ne samo skidanja te tačke s dnevnog reda. Naravno da Banjaluka po pitanju kolektora mora da krene tim pravcem kako bi zaštitila i rijeku Vrbas i naše stanovnike. To se mora ozbiljno započeti i da se ide ka tome da imamo što zdraviju sredinu. Nije samo to sporno, sve se tačke skidaju sa dnevnog reda”, rekao je Petković.

Odbornik dodaje da je više od pola tačaka skinuto sa dnevnog reda.

“Samim tim i svi regulacioni planovi koji ne dolaze na Skupštinu, a to gledam ne navijajući ni za koga, ali ogroman prihod grada je uskraćen jer ne mogu neke stvari da se rade. Oni koji su tu bili 20 godina nisu to radili ne znam zašto to sada rade. Ne znam koji je razlog i šta žele da kažu sa tim i zbog čega se ta tačka ne nalazi na dnevnom redu skupštine”, poručio je Petković.

Odbornik Slobodan Stanarević s druge strane poručuje da skupštinska većina nije protiv izgradnje kolektora, ali da su odbornici ali i stanovnici ostali uskraćeni za brojne informacije.

“Imamo od prije nekih 15 godina projekat o fabrici za preradu kanalizacionih i otpadnih voda ispod Perduovog groblja, i lokacija se čuvala za tu fabriku, i odjednom se pojavljuju druge varijante tih kolektora. Ja se slažem da su kolektori potrebni pogotovo na Crkvenoj, ali hoćemo da nam se prezentuje šta i kako, naročito tim građanima, Mislim da je to potrebno građanima”, poručuje Stanarević.

Odbornik poručuje da je pomenuto nekoliko lokacija za izgradnju kolektora, ali da građani nisu dovoljno upoznati sa ovim projektom.

“Kakvi su to objekti, šta to znači? To je odjednom palo s neba. Ja vjerujem da zbog ovakve situacije u gradu da je to potrebno bolje prezentovati. Svaki normalan čovjek neće reći stop kolektorima, samo smatramo da je potrebno i narodu i odbornicima objasniti o čemu se radi, kako će funkcionisati, kako će se prečišćavati da se stručno objasni i da narod shvati”, zaključio je Stanarević.

Insajder.in

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ ČESTITAO Džudo klubu Banja Luka na DVOSTRUKOJ TITULI EKIPNOG ŠAMPIONA Republike Srpske

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio je čestitke Džudo klubu Banja Luka povodom osvajanja dvostrukog naslova ekipnog šampiona Republike Srpske, ističući da je riječ o velikom sportskom uspjehu koji potvrđuje kvalitetan i predan rad.

– Čestitke Džudo klubu Banja Luka na dvostrukom naslovu ekipnog šampiona Republike Srpske! Ovaj uspjeh je najbolja potvrda da se predan rad, posvećenost i podrška sportu višestruko vraćaju. Naši sportisti svojim ponašanjem, rezultatima i uspjesima na najbolji način predstavljaju Banju Luku i Republiku Srpsku – poručio je Stanivuković.

Gradonačelnik je naglasio da su ovakvi rezultati snažan podsticaj mladima, ali i potvrda da ulaganje u sport ima dugoročne i višestruke koristi za cijelu zajednicu.

– Zato je ulaganje u sport ulaganje u zdravu, uspješnu i ponosnu budućnost, zaključio je Stanivuković.

Iz Gradske uprave poručuju da će Banja Luka i dalje nastaviti da pruža podršku sportskim kolektivima i sportistima koji svojim radom i rezultatima promovišu grad i doprinose razvoju sporta.

Nastavi čitati

Banjaluka

ZAGAĐENJE VAZDUHA U BANJALUCI: Grad nudi rješenja, Skupština ne daje zeleno svjetlo

Grad Banjaluka je jasno opredijeljen da sistemski pristupi unapređenju kvaliteta vazduha, kroz niz strateških i zakonski utemeljenih dokumenata i mjera, poručila je Milada Šukalo, projekt menadžer Grada.

Kako je istakla, Plan kratkoročnih mjera za smanjenje zagađenja vazduha i Rezolucija o poboljšanju kvaliteta vazduha na području grada predstavljaju ključne dokumente na kojima je gradska administracija, u saradnji sa relevantnim institucijama, ustanovama i stručnim licima, temeljno radila, a koji čine osnovu za sve naredne korake.

Ključne mjere bez podrške odbornika

Šukalo je podsjetila da su iz ovih dokumenata proistekle i konkretne odluke, poput zabrane upotrebe pirotehničkih sredstava, ograničavanja korištenja energenata koji proizvode visoke emisije zagađujućih čestica, kao i obavezno uvođenje filtera na dimnjake, koje, nažalost, nisu dobile podršku u Skupštini grada.

„Naše evidencije potvrđuju da najveće zagađenje dolazi upravo iz individualnih ložišta, zbog čega smo i predložili obaveznu ugradnju filtera na dimnjake. Već smo započeli aktivnosti na pronalasku optimalnih rješenja i otvoreni smo za razgovor o svim modelima koji bi bili prihvatljivi za građane“, rekla je Šukalo.

Jasni pragovi reagovanja i stručno tijelo

Govoreći o sadržaju Plana kratkoročnih mjera, Šukalo je naglasila da dokument jasno definiše prag upozorenja, prag obavještavanja i prag uzbune, u zavisnosti od stepena zagađenja, te mjere koje se primjenjuju u svakoj od tih faza.

„Predviđeno je da implementaciju Plana prati stručno tijelo, u koje će biti uključeni pulmolozi, kao i predstavnici svih relevantnih institucija i ustanova“, pojasnila je ona.

Podaci o vazduhu dostupni u realnom vremenu

Projekt menadžer Grada podsjetila je da Banjaluka već omogućava uvid u podatke o kvalitetu vazduha u realnom vremenu, koji su dostupni građanima na zvaničnoj internet stranici Grada.

Potrebna podrška republičkih institucija

Šukalo je naglasila da Grad paralelno radi i na izradi katastra zagađivača, koji će biti ključni dokument za buduće aktivnosti, ali je upozorila da se problem kvaliteta vazduha ne može rješavati isključivo na lokalnom nivou.

„Kvalitet vazduha nije političko pitanje i Grad Banjaluka ga ne može sam riješiti. Neophodna je podrška republičkih institucija, prvenstveno kroz unapređenje zakonodavstva koje trenutno nije u potpunosti adekvatno“, rekla je ona.

Dodala je da se sve dosadašnje aktivnosti Grada oslanjaju na Zakon o zaštiti vazduha i direktive Evropske unije, te pozvala sve relevantne institucije da se uključe u rješavanje ovog pitanja od vitalnog značaja za Banjaluku i cijelu Republiku Srpsku.

Nastavi čitati

Banjaluka

GRAD BANJALUKA PODRŽAO AKCIJU „S LJUBAVLJU HRABRIM SRCIMA“: Fokus na centre za djecu sa smetnjama u razvoju

Grad Banjaluka je i ove godine pružio podršku humanitarnoj akciji „S ljubavlju hrabrim srcima“, koja je posvećena prikupljanju sredstava za osnivanje centara za specijalističke socijalne usluge za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju u Banjaluci, Derventi i Foči.

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara prisustvovala je donatorskoj večeri, gdje je podržala akciju i učestvovala u pozivima na humanitarni broj 1411.

Solidarnost koja donosi sistemska rješenja

Basara je istakla da je ova humanitarna akcija tokom godina pokazala kako solidarnost može prerasti u trajna i sistemska rješenja.

„Posebno mjesto među rezultatima ove akcije zauzima Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje djece u inostranstvu, čiji sam zagovarač bila godinama. Taj fond danas predstavlja siguran oslonac brojnim porodicama“, poručila je Basara.

Dodala je da ovogodišnji fokus na razvoj specijalističkih centara predstavlja značajan korak ka dostupnijoj i kvalitetnijoj podršci djeci i omladini, ali i jasan signal da bi ovakvi centri u budućnosti trebalo da budu osnivani i u drugim gradovima, kako bi usluge bile ravnomjerno dostupne svim porodicama.

Upozorenje na nedovršene projekte

Istovremeno, Basara je upozorila da je neophodno obezbijediti kontinuitet i institucionalnu odgovornost u realizaciji započetih inicijativa.

„Pojedini projekti iz prethodnih godina, poput izgradnje dnevnog centra u Banjaluci, još uvijek nisu završeni, iako su ranije najavljeni. Takođe, skrining na SMA kod novorođenčadi još nije uveden“, navela je ona.

Briga o djeci kao trajni prioritet

Zaključila je da akcija „S ljubavlju hrabrim srcima“ predstavlja mnogo više od jedne donatorske večeri.

„Ova inicijativa je trajni podsjetnik da briga o djeci i porodicama kojima je pomoć najpotrebnija mora biti institucionalni prioritet, zasnovan na konkretnim mjerama, jasnim rokovima i vidljivim rezultatima“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno