Connect with us

Društvo

Nezaposleni ciljaju samo javnu upravu

Za razliku od privatnih firmi na čije se oglase za zapošljavanje počesto mjesecima niko ne javi, javni sektor ne muče te brige, o čemu svjedoči podatak da u posljednjih pet godina nije bilo konkursa bez prijavljenih kandidata.

U Agenciji za državnu upravu, koja po zahtjevima republičkih organa objavljuje javne konkurse za upražnjena radna mjesta državnih službenika, kažu da manji broj prijava pristiže kada oglase upražnjena mjesta za rukovodeće pozicije, kao što su pomoćnici ministra i sekretari ministarstva, direktori republičkih uprava i upravnih organizacija, pomoćnici direktora i slično.

– Na takve konkurse u prosjeku stiže od tri do pet prijava, a prema našim podacima, u proteklih pet godina nije bilo situacija da na javni konkurs ne pristigne nijedna prijava. Dešavalo se da niko od prijavljenih kandidata ne ispunjava propisane uslove i u takvim slučajevima smo donosili zaključak o neuspjelom konkursu – naveli su iz Agencije.

Dodaju da veći broj prijava evidentiraju kod konkursa kojima se oglašava popuna upražnjenih radnih mjesta državnih službenika nižih kategorija i zvanja, kao što su stručni savjetnici i viši stručni saradnici.

– Veći broj prijava evidentiran je na konkursima organa kao što su Poreska uprava (PURS), Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Republička uprava za inspekcijske poslove, baš iz razloga većeg broja upražnjenih mjesta različitih kategorija, same organizacije organa koji imaju područne jedinice i slično – rekli su u Agenciji.

S druge strane, u prnjavorskom građevinskom preduzeću “Gradip” kažu da mjesecima imaju otvoren konkurs na sajtu firme na koji se niko ne javlja.

– Stalno imamo upražnjene pozicije za zidare, tesare, armirače jer radnika prosto nema. I nije to problem samo naš, već svih građevinskih firmi. Već sada je problem naći i podizvođača koji ima radnike, tako da smo posezali i za angažovanjem podizvođača iz Turske – priča izvršni direktor “Gradipa” Milan Bijelić.

Isti problem muči i metalsku industriju.

– Nama je problem naći kvalitetne zavarivače. Prije dva, tri mjeseca tražili smo pet ili šest zavarivača i nismo uspjeli naći nijednog. Nastojimo sarađivati sa Stručnom i tehničkom srednjom školom u Derventi, ali uprkos tome lani smo uspjeli dobiti tek jednog radnika, kojeg smo zaposlili odmah nakon završetka školovanja. Konkurse ni ne raspisujemo jer se niko ne javlja – kaže direktor i vlasnik preduzeća “Metalac MBM” iz Dervente Slobodan Golub i dodaje da zapošljavaju čak i radnike bez ikakvog zanimanja koje sami podučavaju zavarivanju, ali da je i tu riječ o malom procentu ljudi.

Direktor Unije udruženja poslodavaca Saša Aćić kaže da u gotovo svim privrednim sektorima postoji nedostatak radne snage, naročito u oblasti građevine, poljoprivrede i ugostiteljstva.

– Svi sektori u privredi narednih godina moraće uvoziti radnu snagu iz inostranstva jer je domaći radni potencijal usmjeren na rad u javnoj upravi, koja je ljudima atraktivna zbog previsokih plata koje ne prati adekvatan radni učinak. S druge strane, poslodavci u realnom sektoru traže ljude koji na radnom mjestu postižu produktivnost. Osnovni problem naše zajednice već 20 godina je što smo afirmisali nerad – priča Aćić.

Roboti

Slobodan Golub kaže da su zbog nedostatka radne snage u proizvodnju ubacili tri robota koji rade na poslovima zavarivanja.

– Sada smo u pregovorima za nabavku četvrtog robota jer je to izgleda jedino rješenje budući da radnika nema – kaže Golub.

Related Topics:

Društvo

GODINU DANA ČEKANJA: Građani još bez povrata PDV-a za prvu nekretninu

Više od godinu dana nakon usvajanja Zakona o povratu poreza na dodatu vrijednost za kupovinu prve nekretnine, građani u Bosni i Hercegovini i dalje čekaju da ostvare pravo koje im zakonski pripada.

Iako je zakon stupio na snagu 12. aprila 2025. godine, njegova primjena još nije počela, a ključni pravilnik bez kojeg povrat PDV-a nije moguć i dalje nije usvojen, pišu Nezavisne novine.

Na čelu procesa nalazi se Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kojim predsjedava ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić. Ovo pitanje do danas nije stavljeno na dnevni red sjednice UO UIO kako bi se konačno omogućio povrat PDV-a građanima koji su kupili svoju prvu nekretninu.

Ipak, Amidžić je prije nekoliko dana izjavio da će uskoro biti sazvana sjednica Upravnog odbora i da postoji saglasnost između njega, Zora Vidović i Toni Kraljević da se ovo pitanje konačno riješi.

Prema njegovim riječima, niko neće biti oštećen, te će svi građani koji su kupili prvu nekretninu nakon 12. aprila 2025. godine imati pravo na povrat PDV-a.

Podsjećanja radi, Upravni odbor UIO BiH je još u septembru prošle godine usvojio Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu. Nakon toga uslijedile su petnaestodnevne konsultacije tokom kojih su zainteresovani mogli dostaviti primjedbe i sugestije. Međutim, sjednica na kojoj bi pravilnik trebalo da bude konačno potvrđen ili izmijenjen nikada nije održana.

Zakon je usvojen s ciljem da građanima olakša kupovinu prve nekretnine u vrijeme rekordno visokih cijena stanova i kuća, kako bi novac vraćen kroz PDV mogao biti iskorišten za opremanje doma. Međutim, u međuvremenu su cijene nekretnina dodatno porasle, pa se danas sve češće postavlja pitanje koliko bi taj povrat uopšte mogao pomoći porodicama.

Dodatnu zabrinutost izaziva i pitanje da li će država, kada pravilnik konačno stupi na snagu, moći istovremeno isplatiti sve građane koji su u proteklih godinu dana kupili prvu nekretninu.

Želimir Nešković otvoreno je kritikovao višemjesečno odgađanje usvajanja pravilnika, poručivši da cijeli proces „putuje sporije od puža“.

Slične kritike uputio je i Saša Magazinović, jedan od predlagača zakona, koji je javno pozvao Amidžića riječima: „Vrati ljudima pare.“

„Zakon o povratu PDV-a za kupovinu prve nekretnine usvojen je u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, objavljen u ‘Službenom glasniku’ i stupio na snagu prije više od godinu dana. Međutim, ljudi i dalje ne mogu ostvariti svoje zakonsko pravo jer UO UIO, na čijem ste čelu, nije usvojio provedbene akte“, naveo je Magazinović u pismu upućenom Amidžiću.

Ekonomista Admir Čavalić upozorio je da građani zbog dugotrajnog čekanja trpe direktnu finansijsku štetu.

„Vrijednost novca kontinuirano pada. Na gubitku su svi oni koji očekuju povrat PDV-a, posebno građani koji su računali da će taj novac dobiti još prošle godine i na osnovu toga planirali opremanje stana, kredite ili posudbe“, istakao je Čavalić.

I predstavnici potrošača dijele isto mišljenje. Dušan Srdić upozorio je da novac koji je prošle godine mogao značajno pomoći porodicama danas vrijedi znatno manje.

„Iznos od 15.000 do 20.000 KM, na koji su porodice računale kroz povrat PDV-a, danas može pokriti mnogo manji dio opremanja stana ili kuće nego prije godinu dana. Zato kašnjenje usvajanja pravilnika nije samo administrativni problem, već direktan finansijski gubitak za građane“, naglasio je Srdić.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI PROJEKAT PRED KRAJEM: Auto-put koji povezuje Beograd i BiH uskoro gotov

Izgradnja dionice auto-puta Kuzmin–Sremska Rača, sa novim mostom preko rijeke Save, je u završnoj fazi.

Ukupne dužine oko 18 km, sa mostom preko rijeke Save, predstavlja dio projekta izgradnje autoputa E-761, Beograd–Sarajevo.

Moderna saobraćajnica visokog kapaciteta
Trasa je projektovana kao klasičan autoputni profil, sa dva kolovoza, svaki sa po dvije vozne i jednom zaustavnom trakom, razdvojene središnjim pojasom. Projektovana brzina kretanja iznosi do 130 km/h.

Početak i završetak trase
Početak saobraćajnice predviđen je u blizini postojeće denivelisane raskrsnice Kuzmin na autoputu Beograd–Zagreb i vodi sve do postojećeg graničnog prelaza kod Sremske Rače.

Geostrateški značaj
Izgradnja dionice autoputa ima izuzetan geostrateški značaj, jer će povezati Republiku Srbiju i Bosnu i Hercegovinu i omogućiti vezu sa Panevropskim koridorima, prenosi B92.

Nastavi čitati

Društvo

RADNI VIJEK BEZ KRAJA? Među 10.000 zaposlenih penzionera i Banjalučanin od 95 godina

Tržište rada u Republici Srpskoj sve više se popunjava radnicima koji su se već penzionisali, pa je tako broj penzionera koji rade premašio 10.000, pokazuju najnoviji podaci nadležnih institucija.

Prema evidencijama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, na dan 28. april 2026. godine u Republici Srpskoj je evidentirano ukupno 10.042 korisnika prava – penzionera koji, nakon ostvarivanja prava, imaju i status osiguranika, odnosno radno su angažovani.

Rekorder iz Banjaluke

“U odnosu na isti period 2025. godine, kada je taj broj iznosio 9.030, zabilježen je porast, odnosno veći je broj penzionera koji su radno angažovani”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda PIO Republike Srpske.

Najstariji penzioner koji ima status osiguranika ima 95 godina, muškog je pola i živi u Banjaluci.

“Penzioneri koji nakon ostvarivanja prava nastavljaju radni angažman najčešće su zaposleni u privatnom sektoru, odnosno u privatnim preduzećima, gdje postoji izražena potreba za iskusnim i stručnim kadrom”, kažu iz Fonda PIO Republike Srpske.

Rade i u rudarstvu

Prema evidencijama, najzastupljeniji su u djelatnostima kao što su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo, kao i u različitim naučnim i stručnim oblastima.

“Pored toga, dio penzionera angažovan je u zdravstvu, visokom obrazovanju, komercijalnoj poljoprivredi, kao i u okviru različitih organizacija i zajednica”, rekli su iz Fonda PIO RS.

Posebno su traženi stručnjaci sa odgovarajućim licencama i specifičnim znanjima, kao što su inženjeri različitih profila (elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki, drvoprerada), ljekari, stomatolozi, pravnici i sudski vještaci.

“Takođe, zastupljeni su i radnici sa srednjom stručnom spremom, kao i nekvalifikovani radnici, najčešće na poslovima obezbjeđenja, održavanja i čuvanja objekata”, kazali su iz Fonda PIO Republike Srpske u izjavi za “Nezavisne novine”.

Postoji potreba za njima

Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ocjenjuje da postoji potreba za zapošljavanjem penzionera.

“Imate ljude sa 60-65 godina koji mogu da rade na nekim lakšim poslovima, a imaju izuzetno veliko iskustvo. Takav penzioner je bolji nego većina mladih radnika na tržištu rada”, rekao je Petrović.

On smatra da je ovaj dio potrebno urediti i penzionerima omogućiti neki benefit od toga što rade nakon penzionisanja.

“Ako smo im platili poreze i doprinose, da to utiče na dodatni dio penzije, koja bi mogla biti veća. Drugo, ako penzioneri imaju regulisano zdravstveno osiguranje, mislim da bi bilo dobro da se iznađe rješenje da se to zdravstveno osiguranje ne plaća, da se ne plaća duplo, jer je to osiguranje penzioner jednom već ostvario svojim radom. Ima tu dosta poteškoća. Vlada ima namjeru da riješi dio tih pitanja”, rekao je Petrović za “Nezavisne novine”.

Nemaju dovoljno pa rade

I ekonomista Milenko Stanić kaže da privredi u Republici Srpskoj nedostaje radnika, te podsjeća da se brojni poslodavci godinama obraćaju nadležnim institucijama za uvoz radne snage.

“Pojavljuje se potreba da penzioneri nadomjeste nedostatak radne snage, ali mnogo važniji aspekt jeste standard naših penzionera. Visina penzija je nedovoljna da bi naši penzioneri mogli pristojno živjeti. Oni traže način da nadomjeste taj nedostajući prihod svojim angažovanjem u radnim aktivnostima. To je ključni aspekt. Svakako će broj angažovanih penzionera rasti”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno