Connect with us

Politika

KO SU NAJVEĆI NERADNICI U SKUPŠTINI GRADA! Banjaluka ispaštaju zbog “LIJENŠTINA” i političkih obračuna

Već danima, pa i mjesecima raspravlja se o (ne)radu odbornika u Skupštini grada Banjaluke, što se kao posljedica odražava na ugrožen životni standard i uslove življenje u gradu na Vrbasu.

U toj priči važno je reći da nismo svi isti, kaže šef Kluba odbornika PDP Dragan Milanović za ELTA TV, navodeći da ima i onih koji redovno dolaze na skupštinska zasjedanja.

“Ne može pričati o funkcionisanju parlamenta onaj ko ne dolazi na sjednice i nismo svi isti. Moj klub na posljednjem zasjedanju je imao pet od pet odbornika, a SNSD četiri od ukupno jedanaest odbornika. Potrebno je reći čiji odbornici ne dolaze i zbog čega. Jer kada izlazimo na izbore znamo šta su prava, ali i obaveze odbornika”, obajsnio je Milanović za istu televiziju.

Kada se govori od radu SNSD-ovog odborničkog kluba, uz predsjedika Skupštine, redovan je na svim sjednicama odbornik Bojan Pećanac, budući da je, kako kaže, posao odbornika ozbiljno shvatio.

“Povjerenje koje smo od glasača dobili na izborima obavezuje na stalnu aktivnost, te na stalni kontakt sa našim sugrađanima, počevši od naselja u kojem živimo, pa dalje u širem okruženju grada. Što sve vidim kao posao odbornika. Smatram da se ništa ne može učiniti na povećanje aktivnosti odstalih odbornika, budući da svi mi moramo biti svjesni odgovornosti koju nosimo. Posao odbornika je kao i svaki drugi posao. Pretposavljam da Banjalučani vide samo ono što se dešava na sjednicama Skupštine. Međutim, ima dosta odbornika koji nisu aktivni na sjednicama, nego na terenu”, izjavio je odbornik Pećanac.

Komentarišući potencijalne razloge nedolaska odbornika na skupštinske sjednice Pećanac dijeli mišljenje većine Banjalučana.

“Ovo je najneproduktivniji saziv Skupštine i gradske administracije, kao i odbornika u cjelini. Da zaključim – najneproduktivniji saziv gradske vlasti u istoriji Banjaluke”, tvrdi Pećanac dodajući da je sam rad mogao biti mnogo bolji i kvalitetniji budući da su ih građani izabrali da iniciraju i rješavaju probleme u gradu, te da kritikuju sve ono što nije dobro, a da pohvale uspješne realizacije.

Milanović smatra da je ključni problem u neredovnom zakazivanju skupštinskih sjednica. Ali, tu problem ne završava, jer i u slučaju zakazivanja sjednice skupštinska većina redovno na kolegijumu “skida” veliki broj tačaka sa dnevnog reda.

“Skupštinska većina je u proteklih godinu dana uvela u praksu mogućnost skidanja velikog broja tačaka sa dnevnog reda. Svaki klub ima pravo, zajedno sa gradonačelnikom, da podnosi prijedloge za tačke na dnevnom redu, ali onemogućavanje velikog broja tačaka da ne dođe na sjednicu je klasična opstrukcija”, tvrdi Milanović.

Pokazatelji upućuju na zaključak da je skupštinski saziv neefikasan, a o mogućem prevazilaženju problema šef Kluba odbornika PDP Dragan Milanović prilično je skeptičan.

“Uz niz mjera u izmjenama Poslovnika koje je skupštinska većina predložila su loše budući da su namjenski pravljene da onemuguće gradonačelnika u diskusijama itd. Takođe, jedina izmjena u Poslovniku, a koja se odnosi na broj odbornika na sjednici mogla bi biti opravdana u cilju unapređenja rada Skupštine”, smatra Milanović.

Pećenac izmjenu Poslovnika vidi kao iznuđenu mjeru, zbog, kako je objasnio, situacije proceduralne prirode, odnosno čestih obudstavljanja rada zbog nedostatka kvoruma.

“U slučaju rebalasa bile su dvije diskusije, što je nezapamćeno u Banjaluci. Izmjenama Poslovnika će se vjerujem ubrzati proces. Imamo dogovor, ali ako uvidimo da ponovo ima problema, radićemo novu izmjenu Poslovnika”, objasnio je Bojan Pećanac, odbornik SNSD u Skupštini grada Banjaluka.

Podsjećamo, nedavno je na sjednici Skupštine i odbornik Demosa u Skupštini grada Banjaluka Slobodan Stanarević uputio neočekivanu poruku svojim sugrađanima koji planiraju izaći na lokalne izbore sljedeće godine.

“Evidentno je da ima još samo godinu dana do izbora, pa samim tim, narode moj dragi, primijetićete kako pojedini odbornici zbog broja na listi postaju aktivniji učesnici na ovim izlaganjima, bez ikakvog smisla i rezona. Nemojte glasati ni za koga iz ove sale jer niko nije zaslužio mandat”, rekao je tada Stanarević.
Insajder.in

Related Topics:

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD POVEĆANJA PLATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA! Zora nije imala sluha

Zdravstveni radnici ogorčeni što nema povećanja plata, a sindikati poručuju da ne odustaju od zahtijeva za povećanje cijene rada u zdravstvu, sa dosadašnjih 159,5 KM, na okruglo 200 KM. Zahtijevi od strane sindikata za povećanje plata zaposlenim u zdravstvenom sektoru idu od oktobra mjeseca.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite navode da poslije više razgovora u nadležnom ministarstvu, sapremijerom Minićem i ministrom finansija Zorom Vidović, Vlada nije imala sluha za zahtijeve za koje smatraju da su apsolutno opravdani. “U toj koordinaciji je najodgovorniji je mnistar Šeranić i prosto je bilo nemoguće izostaviti njega, ja mislim da ovdje prevashodno najveći problem je I u Vladi RS koja nije imala sluh za to, jer Vlada RS radi kao kolektivno tijelo,” navodi Miloš Purković iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Sindikati upozoravaju da zbog malih plata i nepoštovanja medicinara, zdravstvene ustanove u Srpskoj ostaju bez kadrova.

“Ja sam nekako ubijeđen da do povećanja mora doći, jer previše argumenata je na strani radnika,mogu reći nažalost previše ljudi odlazi u druge ustanove i dovoljno velik broj ljudi da bi moglo opteretiti rad ustanova odlazi npr u Njemačku, ne znam u Trebinju odlaze u Dubrovnik, u Istočnom Sarajevu odlaze u Federalno Sarajevo, to je najveći problem,” kaže Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

“Zašto je manjak kadrova, prvo ako uzmemo situaciju da srednji kadar evo kojeg ima najviše, znači naši medicinski tehničari, koji prvi dolaze, koji zadnji završavaju i koji nam pripreme da tako kažem neki, imaju prosjek do 1200 maraka plate otprilike, neko sa većim stažom ima 1400 i ne znam ni ja, ako iz toga izuzmemo topli obrok i regresa koji je ušao u tu platu, pa to je maltene ispod 1000 maraka, kako ljudi očekuju uopšte da ti ljudi žive,” navodi Dr Danijel Atijas, predsjednik Sindikalne organizacije u Domu zdravlja u Doboju i član Republičkog odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS

Samo u Domu zdravlja u Doboju trenutno nedostaje 3 ljekara, navodi dr Atijas.

“Mi smo maltene 24h pripravni svi bez obzira ko gdje radi,zato što moramo da radimo i kad nam je manjak doktora moramo otići na terenske ambulante, ponekad opet nas čeka naš posao, naših pacijenata i tako cijelo vrijeme i ono gdje smo otvorili nove stvari, super je to, medicina napreduje, ali to je sve spalo na jednu, dvije laste, da tako kažem, ti ljudi su nam iscrpljeni.

Dalje, privatni sektor vrlo lako kad su ovdje male plate u javnom, oni vrlo lako mogu uzeti tog nekog radnika I sve što smo mi školovali ovdje itd što je država školovala znači oni će otići tu u taj privatni da tako kažem dio. Pogranično, to smo već govorili, u pograničnimj dijelovima ljudi će otići u Federaciju, eno Istočno Sarajevo maltene bolnica prazna, otišli ljekari.

Moramo dobre dobre tematske sjednice po tom pitanju imati i da o tome jako stručni ljudi pričaju i ako hoće neke savjete da prime, ako neće, nek nam je Bog na pomoći,” navodi dr Atijas

U saopštenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite između ostalog stoji da su plate u ovoj godini povećane za 10%, a prethodno da su tehničarima povećane za 100 KM.

Da li će biti povećanja plata u 2026. godini iz Ministarstva nisu naveli.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NITI POMPE, NITI EUFORIJE! Vlast kasni sa pripremama za proslavu 9. JANUARA

Predstojeći Dan Republike, deveti januar, dočekuje se bez euforije i velike pompe, kako je to bilo prethodnih godina. Vlast gotovo stidljivo i nevoljno govori o pripremama i to tek kada ih novinari pitaju, ili opozicija prozove. Šta je nama 9. januar? Iako je premijer Savo Minić nedavno najavio da će Dan Republike biti obilježen svečanostima otvaranja nove boilnice u Trebinju petog i spomen obilježja u Banjaluci devetog januara, gdje će najvjerovatnije biti održan i svečani defile, iz opozicije poručuju da Vlada kasni s pripremama.

– Deveti januar je dan kada je nastala Republika Srpska i to je dan svih nas, ranije su pripreme bile intenzivnije, sada toga nema, kaže Igor Crnadak, poslanik PDP.

Opozicija podsjeća i da je ovaj praznik tri puta od osnivanja Republike Srpske bio osporavan, ali da se ipak slavio. U jednom periodu vlast je trošila ogroman novac na ovu manifestaciju, a danas ga dočekuje gotovo u tišini.

– Očigledno je da će 2026. godine ovaj praznik biti dočekan skromnije, da postoje pritisci i kako oni jačaju tako se i vlast povija, tvrdi poslanik SDS Mirajana Orašanin.

Pitali smo i zašto je ovaj praznik važan za građane Republike Srpske, zašto ga treba obilježavati, bez obzira na suprotne stavove.

– Svaki Srbin zna šta za njega znači krsna slava, a 9. januar je krsna slava svih nas u Republici Srpskoj, podsjeća sociolog Vladimir Vasić. Proteklih godina svjedočili smo da je 9. januar obilježavan na način da se veličaju vođa i vladajuća partija, što je manir komunističkih diktatora.

– Teško je ljude koji su do juče bili u partiji i to onoj crvenoj, sada preokrenuti na krsnu slavu i nacionalno, to će se dogoditi tek sa novim, mladim ljudima, Dodaje Vasić.

U situaciji kada se nacionalni praznik ne može oteti partijskom uticaju, a pritom se ne može zvanično proglasiti praznikom zbog pravosudnih odluka i pritisaka spolja, sudbina 9. januara i dalje ostaje u rukama srpskog naroda, bez obzira na bilo čije, pa i namjere namjere aktuelne vlasti.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno