Connect with us

Društvo

ŽENE ČESTO KRIVE SEBE, ali nema opravdanja za NASILJE U PORODICI!

„Kritika, prozivke, kontrola šta jedete i nosite i fizičko nasilјe! Kada dođe do fatalnih poslјedica kojima smo danas svjedoci, onda se možemo samo zapitati gdje živimo, kolika je naša odgovornost kao pojedinca, kao društva, kako to štitimo žrtve nasilјa i kako im pomažemo, hoćemo li išta naučiti iz ovoga i kako dalјe“, ističe psiholog Maja Savanović Zorić.

Možete li objasniti pojam femicida?

– Femicid je najekstremniji oblik rodno uslovlјenog nasilјa i definiše se kao “ubistvo žena, jer su žene”. Mogli bismo reći da se radi o zločinu iz mržnje nad osobama ženskog pola, koji je motivisan polom žrtve. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, “većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, pri čemu je prije toga često prisutno zlostavlјanje, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilјe ili situacije u kojima žene imaju manju moć ili manje sredstava od svojih partnera”. Kod muškaraca okidač je element posesivnosti “moja si ili ničija”. Problem je u činjenici da žena ne može izići iz nasilne veze bez prijetnji i fizičkog nasilјa. Dio odgovornosti leži i na propustima institucija (neizricanje i slaba provedba zaštitnih mjera), ali i na zajednici poput neprijavlјivanja od strane rodbine koja je upoznata s nasilјem, ali se ne želi miješati.

U kojim situacijama se javlјa nasilјe u porodici?

– Nasilјe u porodici pogađa lјude svih starosnih doba, pola, seksualnosti, kulture i nivoa prihoda. To nije problem usmjeren samo na žene, iako je statistički veća vjerovatnoća da će doživjeti nasilјe u porodici nego muškarci. Nasilјe u porodici može da obuhvati širok raspon prisilnih i kontrolisanih ponašanja i može se dogoditi između intimnih partnera ili članova porodice. To je obrazac koji se ponavlјa širom svijeta – posebno u zemlјama gdje su socijalne usluge loše ili nepostojeće i gde su stambene situacije duboko nesigurne. Djeca takođe trpe u tim okolnostima, jer svjedočenje zlostavlјanju može da ima jednak uticaj na mentalno zdravlјe mladih kao što je i samo zlostavlјanje.

Koji oblici nasilјa postoje?

– Nasilјe u porodici može biti fizičko, seksualno i/ili psihološko. Nasilјe utiče na ženino emocionalno, socijalno i psihološko blagostanje, što često rezultira simptomima depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja ili čak samoubistvom. Vjerovanja poput „bilo mu je žao poslije“ ili „postoje lјudi kojima je mnogo gore nego meni“ previše su česta. Zdravi odnosi ne uklјučuju nasilјe ni u kom obliku. Fizičko zlostavlјanje samo je dio sistema ponašanja. Žene mogu doživjeti zlostavlјanje i nasilјe bez fizičkog povređivanja, poput zastrašivanja, izolacije i prisile. Finansijska zloupotreba je postepeno preuzimanje kontrole nad bankovnim računima i finansijskim transakcijama. Emocionalno zlostavlјanje, na primjer, oduzimanje nezavisnosti, samopouzdanja i samopoštovanja. Ovo pomaže počiniocu da održi snagu i kontrolu u vezi. Verbalno zlostavlјanje podrazumijeva konstantnu izloženost izjavama koje negativno označavaju osobu. Seksualno zlostavlјanje je bilo koji oblik prisilne ili neželјene seksualne aktivnosti, a ono je najčešće među lјudima koji se poznaju, uklјučujući i bračne odnose. Socijalno zlostavlјanje je izolovanje osobe od provođenja vremena sa porodicom i prijatelјima i učestvovanje u društvenim aktivnostima. Konačno, uzrok porodičnog nasilјa je želјa za sticanjem moći i kontrole nad drugom osobom.

Šta mogu drugi da urade ako sumnjaju da je volјena osoba žrtva nasilјa u odnosima?

– Pazite da komunikacija bude otvorena. Ljudi ne moraju posebno da pišu o svojoj zabrinutosti zbog nasilјa, već samo da pitaju: „Kako si?“ Dajte lјudima da znaju da, iako se osjećaju izolovano i napušteno, oni tamo negdje imaju prijatelјe. Zaista, prijatelјi i članovi porodice su nedovolјno iskorišten resurs. Skloništa su za neke apsolutno neophodna, ali svi imamo prijatelјe i porodicu i ta podrška može biti ono što neko dobije nasilnim vezama. Oni bi uglavnom trebali slušati i odupirati se uobičajenom nagonu odnosno potrebi da kažu stvari poput: „Moraš da odeš“ ili „Ja bih otišao/la da sam na tvom mjestu.“ Samo budite prijatelј i ne osuđujte to šta druga osoba radi.

Kako to sve utiče na djecu? Šta bismo trebali znati?

– Istraživanja pokazuju da je povećani nivo stresa među roditelјima često glavni prediktor fizičkog zlostavlјanja i zanemarivanja djece. U mnogim domovima dešava se oluja kojom su djeca izložena većem riziku za ove negativne interakcije. Roditelјi u stresu mogu češće da reaguju na zabrinuto ponašanje ili zahtjeve svoje dece agresivno ili nasilno. Svi roditelјi bi se trebali usredsrediti na održavanje svog stresa što je moguće niže, poput razgovora ili šetnje i manjim medijskim izlaganjem. „Sve što smanjuje stres, može smanjiti rizik od zlostavlјanja i zanemarivanja“.

Zašto žene ostaju?

– Mnogo je razloga zbog kojih žene ostaju u nasilnim vezama. Često još uvijek vole svog partnera i nadaju se da će se stvari promijeniti. Brinu se o dobrobiti svoje djece i uticaju odvojenosti od oca. One su možda izgubile rasuđivanje u vlastitoj sposobnosti donošenja odluka, osjećaju se zbunjeno i nesposobno da odluče kuda dalјe. Postoji strah da ne izgube dom i nedostatak finansijske nezavisnosti. Može postojati pritisak da ostanete zajedno od strane porodice, crkve ili prijatelјa. Možda su trudne i nadaju se da će to pobolјšati stvari. Nažalost, nasilni odnosi se rijetko mijenjaju, uprkos lažnim obećanjima, a možda čak i vremenima kada zlostavlјanja nema. Važno je da održavate kontakt sa lјudima koji vas podržavaju i imate jasan plan bjekstva za hitnu ili potencijalnu eskalaciju nasilјa. Komunicirajte i podijelite ove podatke svojoj djeci i osigurajte da se svi klјučni dokumenti nalaze na jednom, lako dostupnom mjestu. Postoje usluge koje vam mogu pomoći da odlučite šta je najbolјe za vas i vašu porodicu. Niste sami, niste krivi, ne stidite se tražiti pomoć.

Šta biste preporučili osobama koje su se osjetile nesigurnim?

– Ako osjetite da se napetost u vašem domu pogoršava sa onima sa kojima živite, osjećate prijetnju ili osjećate da vam mogu nauditi, postoje mjesta gde možete dobiti pomoć za to vrijeme. Možete dobiti savjet o upravlјanju situacijom ili napuštanju te situacije.

Postoje li druge stvari koje biste volјeli da lјudi znaju?

– Preporučujem svima koji odlaze da razmisle o tome kako to pažlјivo učiniti. U zavisnosti od situacije u kojoj žive, neki se mogu osjećati anksiozno, pretrpano kod kuće ili izolovano. Važno je prepoznati takve prijetnje javno i osigurati da žrtve budu zaštićene. Svi smo odgovorni za sprečavanje i zaštitu osoba koje su pod rizikom nasilјa. Pozivam sve relevantne institucije da preispitaju svoje poruke i osiguraju da žrtve mogu da se ohrabre i zatraže zaštitu. BiH ima dvije SOS linije i obje su besplatne i aktivne za pozive. Za savjet šta da radite, pozovite ili 1265 za FBiH ili 1264 za RS da biste dobili prvostepenu psihološku i socijalnu podršku. Da biste prijavili nasilno djelo, pozovite policiju na broj 122.

NIŠTA BEZ PREVENCIJE

– Ako nema prevencije, nema ničega. Previše tolerišemo nasilјe oko sebe i onda se iščuđavamo ovakvim situacijama. Mislim da je bitno to što se trenutno femicid kao takav ne percipira. Čini mi se da pokušavamo i kroz djelovanje institucija i kroz statistiku ublažiti činjenicu da govorimo o muškom nasilјu nad ženama. Mogu zvučati radikalno, ali to je to.

Kozarski

Društvo

KATASTROFALNA SITUACIJA: Uvoz električne energije drastično skočio

Izvoz električne energije je u prvih šest mjeseci ove godine drastično pao, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Da je katastrofalna situacija u elektroenergetskom sektoru u BiH, pokazuje činjenica da je uvoz električne energije za godinu dana porastao za 266 miliona KM.

Tako je u prvih šest mjeseci prošle godine uvoz struje, prema podacima Agencije, iznosio 78,75 miliona KM, dok je u šest mjeseci ove godine iznosio oko 344 miliona KM.

Ovi podaci pokazuju da je, pored uvoza, i izvoz struje veći.

U šest mjeseci ove godine izvoz struje je iznosio 439,42 miliona KM, dok je u istom periodu 2024. godine bio 289,3 miliona KM.

Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”, naveo je da je u posljednjih 19 mjeseci samo jedan mjesec, i to mart 2025. godine bio iznad plana što se tiče hidrologije, dok su ostali bili hidrološki ispod prosjeka i planova.

“Preduzeće je sada u stabilnoj zoni novčanog toka, ali će ova godina biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna. ‘Elektroprivreda Srpske’ u julu uvozi električnu energiju, zato što je Termoelektrana Gacko još u remontu. Očekujemo da se za sedam-osam dana vrati na mrežu i tad će ERS preći u izvoznika električne energije”, naveo je Petrović prije nekoliko dana.

Prema njegovim riječima, u periodu novembar – februar, kada je Termoelektrana Ugljevik dva mjeseca bila van pogona, što je napravilo ogromne gubitke, morali su da kupuju električnu energiju i uzimaju kreditne aranžmane kojima su morali da plate dobavljače električne energije koji su inostrani.

“Nismo sve izvršili, nešto smo i reprogramirali, već sada smo u stabilnoj zoni novčanog toka, ali ova godina će biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna”, dodao je Petrović.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, kazao je da je pitanje rudnika u Federaciji BiH problem za koji je sistemsko rješenje teško naći.

“Zenica se ne zatvara zbog provođenja projekta pravedne tranzicije. Rudnik je sam izradio elaborat i kazao da više nemaju dovoljno ni količina, ni kvaliteta uglja i praktično se krenulo u zatvaranje – ono što je u tom trenutku bilo jedino i moguće. Veliki problem sa rudnicima traje još od 2009. godine”, naglasio je Buljubašić.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević, kaže za “Nezavisne novine” da ne bi trebalo doći do daljeg rasta cijena električne energije s obzirom na to da se ide prema izbornoj godini.

“Neće uticati drugi faktori na poskupljenje, već izbori, i teško je očekivati da uopšte dođe do poskupljenja električne energije. Što se tiče samog uvoza, ovo je naša realnost i svakodnevica. Faktori koji su doveli do toga jesu da su dvije termoelektrane u Republici Srpskoj bile pod remontom. Kada je u pitanju “Elektroprivreda BiH”, znamo da je hidrologija loša, problem je sa rudnicima koji ne mogu isporučiti dovoljne količine uglja”, naveo je Bečarević.

Nastavi čitati

Društvo

STANIVUKOVIĆ NAJAVIO NOVE MJERE: Pet pokušaja vantjelesne oplodnje uz podršku Grada i Republike

Nakon što je posjetio porodicu Klašnja, koja je nakon 13 godina velike borbe, dobila potomstvo, gradonačelnik Draško Stanivuković je istakao da ovakve priče daju nadu i mijenjaju sistem, te najavio nove mjere podrške parovima koji se bore za potomstvo.

-Obezbijedićemo dodatna novčana sredstva za sufinansiranje i drugog pokušaja vantjelesne oplodnje, koje će zajedno sa subvencijama republičkog nivoa supružnicima obezbijediti 5 pokušaja vantjelesne oplodnje – poručio je gradonačelnik Banjaluke.

Dodao je da će biti nastavljena i borba za neograničen broj subvencija pod uslovom da nalazi pokazuju da je reprodukcija moguća.

-Isto tako, Grad Banjaluka razmatra uvođenje subvencija vantjelesne oplodnje i nakon dobijanja prvog djeteta, što do sada nije bila praksa.Takođe, najavljujemo i novo povećanje iznosa subvencije pojedinačnog pokušaja vantjelesne oplodnje – naglasio je Stanivuković.

Takođe, uz mjere koje će biti donesene na nivou Grada, gradonačelnik je najavio da će se u cilju poboljšanja uslova u ovoj oblasti boriti i za izmjenu pravilnika na republičkom nivou

-Paralelno sa ovim, borićemo se i za izmjenu pravilnika na republičkom nivou, da sredstva dobijena za vantjelesnu oplodnju mogu biti utrošena u klinici po izboru supružnika, kao što je praksa u Banjaluci, a ne samo u jednoj klinici kako sada nalaže pravilnik fonda. Porodica je sve, zato pružamo ogromnu podršku svima koji se bore za potomstvo – rekao je gradonačelnik Banjaluke.

On je podsjetio da je u okviru pronatalitetnih mjera, gradska administracija ranije povećala starosnu granicu za žene na 45 godina, kao i novčana sredstva po pojedinačnoj vantjelesnoj oplodnji.

Nastavi čitati

Društvo

ALARM! Prevoznici najavljuju nove proteste, za sve krive UIO BiH

Članovi Konzorcijuma “Logistika BiH”, koji okuplja najveće firme u sektoru transporta i logistike, poslali su pismo Zoranu Tegeltiji, direktoru Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), u kojem su, između ostalog, najavili početak protesta za 1. septembar.

Oni su u pismu upozorili na ozbiljne probleme u provođenju prethodno dogovorenih mjera, te izrazili razočarenje zbog nedostatka konkretnih rezultata nakon višemjesečnih razgovora sa predstavnicima UIO BiH.

“Prosječno vrijeme provedeno na graničnim prelazima sada se povećalo na 14,5 sati, nastavlja se dvostruka naplata terminalnih usluga, a pravila se mijenjaju ovisno o dežurnim službenicima”, navodi se u pismu.

Oni zahtijevaju hitno provođenje ključnih mjera, među kojima su uvođenje jedinstvenih carinskih postupaka, uklanjanje neopravdanih troškova, digitalizaciju svih evidencija, standardizaciju kontrola i transparentno izvještavanje o obavljanju carinskih usluga.

“Ako do 15. avgusta ne bude konkretnog napretka, direktno odgovornim za eskalaciju krize i posljedice koje će uslijediti smatramo UIO BIH. Podsjećamo da sektor okuplja više od 3.300 prevoznika s međunarodnim licencama, upravlja sa 16.000 vozila i ostvaruje značajne devizne prihode, ali svakodnevno trpi gubitke zbog nedostatka ažurnosti i nedosljednih postupaka. Transportna industrija više nema vremena za eksperimente. Ako postoji stvarna volja da se izbjegne institucionalna i društvena kriza, djelujte odmah”, zaključuje se u pismu.

Oni su prije nekoliko dana objavili da je u posljednje vrijeme osam profesionalnih vozača iz BiH, većinom mlađih od 25 godina, uhapšeno i privedeno u državama članicama EU, konkretno u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj, pod optužbama koje su, prema informacijama sa terena, pravno neutemeljene i suprotne duhu međunarodnih konvencija.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH, naveo je da sve nadležne institucije moraju pružiti maksimalnu podršku domaćim prevoznicima, koji su suočeni sa nizom problema, od kojih je gorući diskriminišući odnos u vezi sa dozvoljenim boravkom u EU.

“Naš zadatak je da zaštitimo sektor drumskog prevoza, koji je od izuzetnog značaja za privredni razvoj u Republici Srpskoj i Federaciji BiH”, dodao je Košarac.

Istakao je da je krajnje vrijeme da se Ministarstvo transporta i komunikacija, Ministarstvo inostranih poslova i diplomatsko-konzularna mreža BiH ozbiljno, odgovorno i studiozno uhvate u koštac sa problemima domaćih prevoznika.

“Nedopustivo je da EU najgrublje krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i da prevoznicima ugrožava ljudska prava, slobodu kretanja ljudi, robe, kapitala i razmjenu usluga, a da pri tome nema adekvatnih reakcija ova dva ministarstva”, naglasio je Košarac.

Pokušali smo dobiti i komentar iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ali još nismo dobili odgovor.

Nastavi čitati

Aktuelno